2.06.
2024.
Rusija otvara novi front: Tri ključne bitke u ratu u Ukrajini
Rusija je otvorila novi front u okviru invazije na Ukrajinu, pokrenuvši neočekivanu ofanzivu u severoistočnom regionu Harkova
Austrijska spisateljka Elfride Jelinek (58) tek je deseta žena koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost u njenoj stogodišnjoj istoriji. Do sada su je dobile Selma Lagerlef (1909, Švedska), Gracija Deleda (1926, Italija), Sinfrid Unset (1928, Norveška), Perl Bak (1938, SAD), Gabrijal Mistral (1945, Čile), Neli Saks (1966, Švedska), Nadin Gordimer (1991, Južna Afrika), Toni Morison (1993, SAD) i Vislava Šimborska (1996, Poljska).
Oni koji znaju opus prve Austrijanke koja je dobila najpoznatiju svetsku nagradu za književnost, smatraju da je ove godine Švedski komitet doneo srećnu odluku. Nažalost, darodavci i švedski kralj neće imati priliku da joj lično čestitaju nagradu, jer Elfride se nerado pojavljuje u javnosti. Nagrada će joj biti uručena preko njenog izdavača.
Naša šira javnost imala je priliku da Elfridu Jelinek delimično upozna preko ekranizacije njenog romana “Učiteljica klavira” reditelja Mihaela Hanekea, sa briljantnom Izabel Iper u naslovnoj ulozi.
Čak i ovo posredno poznanstvo sa Elfridom Jelinek otkriva ciničnu prirodu njenog dara, duhom blisku dvojici njenih prethodnika i sunarodnika - Karla Krausa i Tomasa Bernharda.
Ime dobitnice Nobelove nagrade Elfride sastoji se iz dve reči koje na staronemačkom znače: adel, plemenita i fridu, mir, što bi bilo najbliže našem imenu Miroslava.
Prezime Jelinek je jedno od mnogih austrijskih prezimena češkog porekla (u ovom slučaju Elfridinog oca jevrejskog porekla), znači upravo to što pogađate - jelenče. Etimološki trag reči jelen može se naći u staronemačkom pridevu elo, žut, po boji jelenjeg krzna.
U obrazloženju osamnaestorice iz Švedske akademije ističe se da je Jelinekova zaslužila nagradu zbog “muzikalnosti toka kako glavnih, tako i pratećih glasova u svojim romanima i dramama, koji u kombinaciji sa izvanrednom jezičkom sposobnošću razbijaju apsurdnost klišea i njihovu zamamnu moć”.
2.06.
2024.
Biračka mesta otvorena su od sedam sati ujutru i do sada je zabeležen niz incidenata u Beogradu, Novom Sadu..
2.06.
2024.
Prvi rezultati glasanja u Beogradu.
2.06.
2024.
Ispred novosadskog sajma, gde je radio kol centar SNS, došlo je do verbalnog i fizičkog sukoba
2.06.
2024.
Zeleno-levi front saopštio je da je njihov predsednik Radomir Lazović
20.09.
2023.
Pitanje je kako je najlakše ostvariti obećanu predaju Kosova, a da ne bude velike štete po armaturu vlasti? Pa u haosu, kako je to uradio Milošević sa krajiškim Srbima. Može biti da zato Vučić sad najavljuje potencijalni egzodus Srba sa Kosova
20.09.
2023.
Šta očekivati u zemlji u kojoj je u nedelju na Pinku prilog o gazdi te televizije Željku Mitroviću trajao deset puta, a u ponedeljak dva puta duže nego o sukobima na severu Kosova u kojima je poginulo najmanje pet, a ranjeno duplo više ljudi