Arhiva

Brkovi srednje građe

Ivan Klajn | 20. septembar 2023 | 01:00

“Možda ne budeš našla posao” kaže jedan mladić svojoj poznanici, u prevodu britanske TV serije „Tim snova”, na Studiju B (23. februara). Sintaktički, to je sasvim dobra rečenica, samo je neke oblike reči trebalo doterati pa da bude jezički čista: Morda ne buš našla posla. Na čistom kajkavskom, naravno. Inače, ne znam zašto prevoditeljka nije upotrebila srpski jezik, na kome bi se reklo Možda nećeš naći posao.

Koji dan pre toga, u „Večernjim novostima”, objavljena je reportaža stalnog dopisnika iz Vašingtona, u kojoj se govori o Yonu Negroponteu, naimenovanom za nacionalnog direktora obaveštajnih službi u SAD. Tu čitamo: „Novi ‘car špijuna’ će svakodnevno da raportira predsedniku SAD, koji će imati ne samo svakodnevni pristup Beloj kući, privilegiju da bira prioritete u sakupljanju obaveštajnih podataka, već i ogromnu moć...” A mi mislili da predsednik SAD živi u Beloj kući! Zahvaljujući „Novostima”, saznajemo da će on tek u budućnosti, kao posebnu privilegiju, „imati svakodnevni pristup” u tu zgradu!

Predrag Kostić iz Ivanjice pita: „Konstrukcija za i protiv poskupljenja je pogrešna, ali šta ćemo s knjigom Za i protiv Vuka od Meše Selimovića?” Prihvatićemo taj naslov, jer se isti oblik (Vuka) upotrebljava i s predlogom za i s predlogom protiv. To ne važi za imenice srednjeg roda kao poskupljenje, za muške nežive (za i protiv predloga – treba za predlog i protiv njega) niti za ženske (za i protiv državne zajednice – treba za državnu zajednicu i protiv nje).

Isti čitalac primećuje da „mlađi ljudi u Beogradu preterano koriste reč kao”, pa kažu „Bio sam sinoć kao u bioskopu”, „Bio sam kao sa devojkom” i slično. U tome su uporedivi sa mladim Amerikancima, koji na isti način ubacuju suvišno „like” maltene u svaku rečenicu. Ipak mislim da nije posredi samo omladinska moda, jer Matičin rečnik beleži još iz XIX veka primer „Fehim ga oštro pogleda, malo se smrče i kao zamisli”, „Pa šta bi onda mi kao... – priupita neko” Branka Ćopića, „Sjedimo nas dvojica i kao putujemo negdje poslom” Rodoljuba Čolakovića i još nekoliko primera te vrste. Takvo kao, prema rečniku, „ističe približnost, nepotpunost, nesigurnost” odnosno „sumnju u istinitost onoga što se saopštava”.

Kolega Dimitrije Buntić iz Kruševca javlja mi da u tekstu Slavoljuba Đukića piše: „Ta sto dvadeset dva dana Titove bolesti...”. U čemu je greška, pitate vi? Nema greške, ali je primer prava retkost, jer je Đukić valjda jedini novinar koji zna da se kaže ta 122 dana, sasvim kao i ta dva dana. Wegove kolege uglavnom bi napisali „tih 122 dana”. Mnoštvo takvih pogrešnih genitiva množine Buntić je zabeležio (kako kaže, „i iz jezika nekih obrazovanih ljudi”) i o njima pisao u kruševačkoj „Pobedi”: „poslednjih dva do tri dana”, „svih ovih 33 elementa”, „sa maksimalnih dva stepena”, „iz ovih prethodnih dve godine” (umesto: iz ove prethodne dve godine ili iz ovih prethodnih dveju godina), „za nekih dve nedelje dana” (treba: neke), „za predstojećih godinu dana” (treba: predstojeću), „za nepunih mesec dana” (treba: nepun), „i narednih sat vremena” (treba: naredni), „u proteklih deceniju i više” (treba: za proteklu deceniju i više, ili za proteklih desetak i više godina) i tako dalje.

Iz „Politike”, Marija Čikeš mi šalje citat: „Prema nezvaničnim podacima, reč je o muškarcu sa neurednom bradom i brkovima, visokim oko 185 centimetara, srednje građe.” Mada Marija primećuje da su joj „jako simpatični brkovi visoki 185 cm, a srednje građe”, verujem da u ovom slučaju nije kriv izveštač, nego korektor, kome je promaklo „visokim” umesto „visokom”. Tako od štamparske greške može da postane gramatička.

Na Trećem kanalu ovih dana stalno ide najava za prenos festivala italijanske kancone u Sanremu (kod nas obično nazvanom San Remo, mada se u italijanskom danas piše kao jedna reč). Tu se ističe da će voditelji biti poznate ličnosti sa italijanske televizije, „Paolo Bonolija i Antonela Kleruči”. U vreme kad ovaj napis izađe, festival će biti u toku. Proverite da li su na Trećem kanalu konačno otkrili prava imena voditeljskog para – Paolo Bonolis i Antonela Kleriči (s naglaskom na Kle-).