Ekonomija

Mogu li majčinstvo i karijera zajedno: Dama je među liderima sve više, ali nije u svima fazama jednako lako

Marica Jovanović | 17. mart 2024 | 21:26
Mogu li majčinstvo i karijera zajedno: Dama je među liderima sve više, ali nije u svima fazama jednako lako
PROFIMEDIA / Profimedia

Položaj žena na tržištu rada znatno se popravio poslednih godina. Osim što su sve češće na upravljačkim funkcijama, mnoge od njih se sve lakše odvažuju da pokrenu i uspešno vode sopstvene biznise. Uprkos, takvim, pozitivnim iskustvima, iskustva žena preduzetnica koje su se ostvarile i kao majke govori da karijera i majčinstvo idu jedno s drugim, ali ne baš jednako uspešno u svim fazama i ne baš tako jednostavno. Sagovornice NIN-a, uspešne dame, navode da su uspostavljanje balansa između privatnog i poslovnog života, te podrška porodice i podela kućnih poslova u kojima učestvuje supružnik, ključni faktori koji određuju dalji karijerni razvoj žene nakon porođaja.

Prema podacima RZS-a, u Srbiji je u 2020. godini, manje od 5 odsto žena bilo angažovano na rukovodećim pozicijama. Ovaj broj raste, ali ono što se ne menja i što pokazuju i međunarodne studije, jeste da žene u proseku više vremena provode vodeći računa o deci nego očevi. Nepostojanje ravnoteže u kućnim poslovima i veće opterećenje žena tokom odrastanja dece, podstiču dame da ne budu majke ili da se opredele za manje porodice, piše u analizi Instituta za razvoj i inovacje.

Oko četvrt miliona majki sa malom decom napustilo je posao zbog poteškoća u balansiranju između posla i brige o deci, navodi se u izveštaju dobrotvorne organizacije za jednaka prava koja poziva na ukidanje "majčinske kazne". Razlog tome su uglavnom zastareli stavovi oko majčinstva i nedostatak fleksibilnih radnih aranžmana, što neke žene navodi da odustanu od napredovanja u karijeri i odreknu se vodećih funkcija, a zbog zabrinutosti da se to neće uklopiti sa njihovim kućnim obavezama.

NIN / Printscreen
NIN / Printscreen /IRI/Republički zavod za statistiku

Evropska unija propisuje obavezno dvomesečno odsustvo očeva nakon rođenja deteta. Kako bi podstakla očeve da više koriste pravo na odsustvo radi nege deteta i da majkama manje prebacuju svoje pravo na odsustvo, EU je povećala obavezno odsustvo sa posla radi nege deteta za očeve sa mesec dana na dva meseca. Navedena dva meseca su obavezna, ali očevi mogu odsustvovati i do četiri meseca, navodi se u analizi IRI.

Ljilana Karaklajić: Jako teško je biti i uspešna preduzetnica i majka

Ljilana Karaklajić, uspešna preduzetnica koja je i osnivala i prodavala preduzeća u oblasti poštanskih usluga sa 500 i više radnika,  kaže za NIN da je danas jako teško biti i uspešna preduzetnica i istovremeno posvećena majka.

"Moja srećna okolnost je bila to što sam rodila decu jako rano, sa 20 godina, a preduzetnica sam postala sa 40. Deca su su do tada odrasla i ja sam mogla da se posvetim biznisu i to je jedino pravilo. Za druge majke koje ulaze u biznis dok su deca još mala to jako teško. Podrška porodice, baki, roditelja, osnov je da one danas mogu da uspeju na oba polja i nema drugog recepta", kaže Karaklajić koja i danas vodi privatan biznis.

TANJUG / TANJUG VIDEO (Sceenshot)
TANJUG / TANJUG VIDEO (Sceenshot)/Ljiljana Karaklajić

Naša sagovornica ističa da su ranija vremena bila drugačija i da je za današnje mame otežavajuća okolnost to što deca zahtevaju i više pažnje, a podložniji su i virusima. Kao ozbiljan nedostatak, i evropsko radno vreme, a koje nikako ne ide majkama u prilog.

"Mi smo ranije radili od 7 do 15 i takvo radno vreme ostavljalo je mogućnost da može sve da se stigne, pa i da se posle posla provede dovoljno vremena sa decom. Ja sam u mojoj firmi određivla radno vreme ali kada se vi bavite uslugom vi morate da se prilagodite klijentima. Zato sam na nekim radnim mestima koja nemaju dodirnih tačaka sa klijentima dopuštala ženama da rade od 7 do 15 i one su bile presrećne. vako ako žena radi do 5 i dođe kući u 6, pa dok napravi večeru, detetu je vreme za krevet, i kako ona da se posveti detetu", pita se Karaklajić.

Branislava Gajić Stanojević: Posao nije pobegao nigde

Branislava Gajić Stanojević, osnivač, suvlasnik i član UO Inspira grupe, kaže za NIN da se velikom broju žena prioriteti u životu promene kada formiraju porodicu, s tim da to ne znači da su neophodni ekstremni rezovi.

NIN / Ustupljene fotografije
NIN / Ustupljene fotografije/Branislava Gajić Stanojević

"Nisam nikada razmišljala o tome da odustanem od svoje firme i karijere zbog dece i mislim da nije zdravo ni za koga da se nađe u situaciji da mora da odustane od nečega, a da to ne želi. Drugo je ako to čovek želi i oseća se dobro sa time da se posveti kompletno porodici – briga o deci je izuzetno važna i treba ceniti ljude koji se tome posvete, pogotovo u dobu u kome često vidimo derogiranje porodičnih vrednosti. Imam i lični primer toga u mom mužu, koji je kod nas glavni direktor za porodične poslove.Ipak, kada smo bili u specifičnoj porodičnoj situaciji, kada nam se priključilo treće dete, s obzirom na to da sam ja i majka i maćeha, to je bio period kada sam odlučila da na neki period smanjim svoje odgovornosti u firmi i vođenje firme prepustim mom bratu, koji mi je i poslovni partner. Mogla sam da sve to "autsorsujem" mužu, ali nisam mogla da se pravim da moja porodica nema veze sa mnom. Sada sam mirna znajući da sam bila tamo gde treba, onda kada treba. A posao nije pobegao, ima ga sada i više nego pre", kaže sagovornica.

Njen lični utisak je da žene ne moraju da se odreknu karijere zbog majčinstva, ali veruje da se to nekada dešava.

"Isključujem specifične situacije kada postoji bolest u porodici pa neko prosto mora da se posveti tome. Van toga, mislim da većina porodica i nije u situaciji da samo jedna osoba može da radi i finansira celu porodicu, nego da su najčešće neophodne dve plate", konstatuje Gajić Stanojević.

Branislava Simanić: Ključna je podrška porodice

Branislava Simanić, direktorka Sektora za preduzetništvo u Privrednoj komori Srbije kaže za NIN da majčinstvo ne može ničemu da šteti, a posebno ne karijeri. Navodi da ukoliko žena pored uloge majke želi i svoj karijerni put, mora da ima podršku porodice.

"Ključno je imati podršku porodice, partnera, supruga koji će vas u svemu podržati. Samim tim i kada karijera ima prirodnu pauzu što je sasvim normalno, druga strana  treba da vam bude podrška u svemu i da da vas podstakne da se vratite onome što želite i da ostvarite. Ja sam se udala u 21. godini a dete sam rodila kada sam završila fakultet. Moj suprug je i tada, a i sada bio moja najveća podrška. I upravo zahvaljujući tome, postala sam uspešna žena. Smatram i da majčinstvo treba da vam bude samo dodatni motiv i podstrek da se još više borite za posao a isto tako i sutra i za svoje dete i porodicu“, kaže ona.

NIN / Ustupljene fotografije
NIN / Ustupljene fotografije Branislava Simanić

Simanić podseća da su u starija vremena žene bile u mnogo lošijoj poziciji i da je bio zastuplljen mnogo viši stepen rodne diskriminacije u svakom smislu.

"Ja sam sa 18 godina želela da budem samostalna i postala sam preduzetnica i u tom trenutku nije postojala ni jedna institucija kojoj ste mogli da se obratite, i to je bilo jako teško. Takođe, mnoge žene su ranije počinjale sopstveni biznis iz nužde. Mislim da sada nikada nije bila snažnija podrška države i sada postoje posebni programi podrške koji su kreirani za žene predzetnice", zaključuje sagovornica.

Biljana Rakić: Učim decu da je porodica oaza

Biljana Rakić, potpredsednica za ljudske resurse u kompaniji Kejk, kaže za NIN da svaka žena za sebe treba da definiše šta za nju znače majčinstvo i roditeljstvo, kao i posao i karijera. Isto tako i mnogi drugi aspekti, porodični, prijateljski. Kada sama definiše svoje parametre uspeha, lični doživljaj sreće i zadovoljstva, ispunjenosti će biti veći, a kada svesno ide ka tome, prepreke će se činiti manjim i lakšim za prevazilaženje. Napominje da na prvom mestu treba dobro postaviti prioritete.

"Da li želim da se igram sa decom, spremim stan, skuvam ručak, prešatamo napolju, pročitam članak, odem na seminar, pohađam edukaciju. Svesnost šta je moj dugoročni cilj i šta je moj prioritet u ovom trenutku. Puno puta su ostali sudovi neoprani jer sam htela da crtam sa decom i da se smejemo, a noć je ostala za posao", priseća se ona.

Njeno mišljenje je da žena ne treba ni od koga da zavisi, da treba sama da zarađuje i da ima "svoj dinar" jer je i kreiranje partnerskog, emocionalnog odnosa sa nekim lakše i jednostavnije.

NIN / Ustupljene fotografije
NIN / Ustupljene fotografije Biljana Rakić

"Biće joj lakše da se oseća ravnopravno, vrednovano, i da ekonomsko pitanje ne bude ono zbog kojeg ostaje u zajednici.  Društvo nameće drugačije kriterijume za roditeljstvo majke i roditeljstvo oca. I to u vezi sa negom dece, kućnim vaspitanjem dece, pomoć pri obrazovanju, podrška u socijalnoj integraciji. Majčinske, kulturološki uslovljene, obaveze, traže vreme, istrajnost, strpljivost i posvećenost. U ravnopravnim partnerskim zajednicama, kućne obaveze i odgovornosti prema razvoju i brige o deci se dele, supružnici su partneri u zajedničkom životu i trude se da balansiraju situacije i događaje“, kaže sagovornica.

Ona ističe da se  podrška  ne ogleda samo u kućnim obavezama, već i brigi prema celom drugom ljudskom biću.

"U mom slučaju, podrška je bila tu i bila važan sastavni deo mog razvoja. Isto tako, kada su došla deca, bila su uključena u moje poslovne aktivnosti koliko su mogla. Od dolazaka u kancelariju, upoznavanja sa okruženjem, do učestvovanja u manjim i većim događajima. Često se dešavalo da idemo zajedno na konferencije, seminare. Mi u budnom stanju provodimo najviše oko 16 sati, od toga nam posao uzima najčešće više od polovine. Ne želim svojoj deci da pošaljem poruku da treba da više od polovine svog vremena provode nesrećni, čekajući neko bolje sutra, ili penziju. Da su posao gde te drugi uvažavaju i cene, i gde uspevaš da se profesionalno ostvariš, deo svakodnevice“, objašnjava Rakić.

"Tu sam za decu i kada im trebam i kada ne. U kontekstu svog posla učim i dalje svakog dana i radim na tome da budem bolja. Moj trenutni izbor je da decu grlim svako jutro i govorim im da ih volim, da smo za večeru svi zajedno, prelistavmo dan i učimo iz njega. Isto tako, učim ih da su putovanja, promene sredine i upoznavanje drugih ljudi prednost i oplemenjuju dušu, a da je porodica oaza kojoj se vraćamo. Ako postoji unutrašnji mir, znam da je balans postignut. Kada me deca grle i maze se i kada nemaju problem, dok mi i dalje pričaju i važne i nevažne stvari, dok me vide i kao roditelja i kao prijatelja, dok znaju da će u meni uvek imati podršku - dobro je. Dok su moja dela na poslu poštovana, moj trud i zalaganje prepoznati i priznati - na pravom sam mestu. Ako bilo koje od ova dva nije u dobroj fazi, jasno je da se moraju menjati stvari“, zaključujuje Rakić.