5.05.
2024.
Pregovori o potencijalnom oslobađanju talaca i primirju u Pojasu Gaze približavaju se kritičnoj tački
Dogovor o primirju u Pojasu Gaze, o kojem se pregovara, podrazumeva nekoliko faza.
Posle napada palestinskih ekstremista 7.oktobra prošle godine na Izrael i početka rata u Gazi u svetu je zebeležen najgori talas antisemitskih incidenata od kraja Drugog svetskog rata, objavljeno je danas u godišnjem izveštaju Univerziteta Tel Aviv i Lige za borbu protiv klevete (ADL).
5.05.
2024.
Dogovor o primirju u Pojasu Gaze, o kojem se pregovara, podrazumeva nekoliko faza.
1.05.
2024.
Neki univerziteti odlučili su da reaguju i da zatvore kampuse zbog izveštaja o rastućim antisemitskim aktivnostima
29.04.
2024.
Više od 200 ljudi uhapšeno je u nekoliko škola, uključujući 80 kasno u subotu na Univerzitetu Vašington u Sent Luisu.
Međutim i tokom prvih devet meseci 2023, godine, i pre 7.oktobra, većina zemalja u kojima je brojna jevrejska populacija, zabeležen je porast takvih incidenata u poređenju sa prethodnim godinama, uključujući i SAD, Francusku, Veliku Britaniju, Australiju, Italiju, Brazil, Holandiju i Meksiko.
"To znači da je rat u Gazi samo pomogao da se proširi požar koji se već oteo kontroli. Bio je već van kontrole uprkos značajnim naporima koje su uložile vlade u proteklim godinama u obrazovne i pravne inicijative da zaustave taj trend", navedeno je u Godišnjem izveštaju o anitisemitizmu širom sveta.
U izveštaju se navodi da opasnosti sa kojima se Jevreji sada suočavaju ipak ne bi trebalo precenjivati, jer ovo nije 1939, a ni 1942. godina. Iako napade i maltretiranje većina Jevreja nije iskusila, ako se trenutni trendovi nastave i pogoršaju ogrančiće se mogućnost manifestovanja jevrejskog identiteta bezbedno i slobodno na Zapadu, konstatuje se u izveštaju.
U dokumentu se navodi da oni koji daju antisemitske izjave, ili koji počine antisemitske akte, kažu da je problem Izrael, a ne Jevreji, cilj su im jevrejski pojedinci, institucije i simboli. U izveštaju se navodi da kritikovanje Izraela nije antisemitizam, ali da težnja da se eliminiše dom jevrejskog naroda "uključujući netačan argument da je to nelegalna kolonijalna sila - jeste antisemitska".
U SAD je zabeleženo 7.523 incidenta prošle godine, a 2022. godine, 3.697. Najviše ih je bilo u Njujorku gradu u kojem živi najviše Jevreja u svetu. U Francuskoj je takođe povećan broj incidenata od 436 na 1.676, kao i u Velikoj Britaniji, Argentini, Nemačkoj, Brazilu, Južnoj Africi, Meksiku, Holandiji Austriji, Australiji.
U izveštaju na 150 strana se detaljno opisuje atmosfera i porast antisemitizma u raznim zemljama, a objavljena je i studija o profilu oih koji šire antisemitski sadržaj na platformi Iks. Ispitano je pored ostalog širenje atisemitskog diskursa u arapaskom svetu, Turskoji i Iranu posle 7.oktobra, preneli su izraelski mediji.
Konstatuje se da posle tog dana incidente predvode i desničari u SAD, neonacisti, rasisti i drugi koji veličaju palestinski Hamas i koriste rat da šire antisemitsku propagandu, uz teorije zavere.
Zbog pretnji bombama u sinagogama, koje su postale svakodnevne, jevrejska egzistencija na Zapadu je bila primorana da se ogradi i time je osećaj bezbednosti i normalnosti podriven.
Nacionalni direktor ADL Džonatan Grinblat je opisao posledice masakra 7. oktobra u Izraelu kao cunami mržnje protiv jevrejskih zajednica širom sveta. On je ocenio da je antisemitizam realna pretnja po život Jevreja u Americi i šrom sveta, a da nas istorija uči da ne možemo biti indiferentni kada se to događa.
2.06.
2024.
Prema prvim procenama CESIDA i IPSOSA lista oko SNS-a ima najviše glasova u Beogradu, Nišu i Novom Sadu.
2.06.
2024.
"Od večeras nikada više nevidljiva beogradska ruka neće upravljati našim gradom, Nišlije će se pitati šta i ko“, kaže Milić.
2.06.
2024.
"Ne brinite, imamo sjajne rezultate", rekao je Vučić u izbornom štabu SNS-a.
2.06.
2024.
Pozvaćemo listu oko Marka Bastića kako bismo se dogovorili, rekao je kandidat koalicije "Biram borbu" za gradonačelnika Beograda
2.06.
2024.
Ako bi evropski izbori bili održani danas, AfD bi dobila 16 odsto glasova, a Nacionalno okupljanje iz Francuske bi dobilo 32.5 odsto glasova
2.06.
2024.
Ovaj potez je došao nakon što je predsednik Muizu zaposlio specijalnog izaslanika da sasluša palestinske zahteve od Maldiva
2.06.
2024.
Holandska ministarka ekonomije Miki Adrijansens smatra da su holandski kupci oštećeni
2.06.
2024.
Šolc je rekao da je Nemačka odigrala ključnu ulogu u prisustvu NATO na granici sa Rusijom na Baltiku
2.06.
2024.
Tomasdotir je sa 34,3 odsto glasova pobedila bivšu premijerku Katrin Jakobsdotir, koja je imala 25,2 odsto
2.06.
2024.
Jedan od očevidaca izjavio je da se smatra da je u zgradi došlo do eksplozije gasa
2.06.
2024.
Bajden je u petak izneo predlog o primirju u Gazi, a prekid vatre bi se odvijao u tri faze.
2.06.
2024.
Čile je priznao državu Palestinu 2011. godine