NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Ženski glas u pozorištu

Mi imamo prilike da vidimo samo perspektivu umetnika muškarca. Ženski prioriteti su drugačiji od muških i zato njihova umetnost treba da odražava njihovo autentično iskustvo

      Drugog dana Beogradskog letnjeg festivala, u Beton hali teatru, novootvorenom pozorišnom prostoru u centru grada i zvaničnoj kući Belefa od ove godine, predavanje o ulozi teatra u politici, u okviru prezentacije internacionalne mreže u savremenom teatru, održala je Džil Gringalg, umetnički direktor Magdalena projekta, levičarka i feministkinja iz Engleske. Džil je pričala o svom petnaestogodišnjem iskustvu u radu na ovom internacionalnom projektu koji je posvećen ženama u pozorištu. Osnovna ideja je da se otvore nove mogućnosti ženama da rade zajedno stvarajući predstave jer se pošlo od pretpostavke da postoji jedinstven ženski izraz koji se rađa iz specifično ženskih iskustava, a umetnost koja se rađa iz tih iskustava mora biti verna da bi bila autentična. Pitali smo Džil da nam približi svoju koncepciju ženskog pozorišta.
       - Verujem da živimo u nebalansiranoj kulturi u kojoj muškarci stvaraju pravila i određuju merila i vrednosti. Tako je i u pozorištu. Svaki put kad odem u pozorište vidim muško viđenje žene. Magdalena je nastala iz besa i potrebe da nešto uradim da se to promeni, da omogućim da se čuje ženski glas u pozorištu i da taj glas bude jak. To je na prvom mestu značilo da omogućimo ženama da rade, potom da razviju i podele svoje znanje kroz pedagoške aktivnosti, radionice i konferencije, kao i da dokumentuju svoj rad i pišu o njemu tako da ostavimo neki pečat u istoriji modernog teatra. Mnogo ženske umetnosti je ostalo nezabeleženo i mi se trudimo da to ispravimo. To je jedini način da imamo balansiran pogled na kulturu i društvo.
      
       Da li to znači da postoji ženska i muška umetnost?
       - Zadatak umetnika je da kaže nešto novo, da na nov način govori o svetu, društvu, politici... To je uloga umetnika, i žene i muškarca, ali mi imamo prilike da vidimo samo perspektivu umetnika muškarca. Taj pogled je dominantan, ali nije jedini i zato ne postoji balans. Ženski prioriteti su drugačiji od muških i ja želim da čujem kako one pronalaze puteve da kažu stvari na svoj način.
      
       Za šta žene u pozorištu treba da se bore?
       - Za svoje mesto, svoje posebno mesto, da predstavljaju svoj rad. Treba da prestanu da imitiraju ono što muškarci rade i da prestanu da budu interpretatori muških vizija. To je ono što veliki broj žena radi - interpretira muški pogled. To je u redu dok je to samo posao ali to nije autentična umetnost, nije ženska umetnost. Borba žena u pozorištu još se svodi na zauzimanje mesta u okviru postojećih struktura, pre nego na postavljanje pitanja funkcionalnosti tih struktura.
      
       Kako se politika ogleda u vašim predstavama?
       - U martu prošle godine bila sam na festivalu na Novom Zelandu kada je počelo bombardovanje Jugoslavije. Osetila sam bes zbog toga i postavila pitanje šta mogu da uradim, naravno, kroz svoj rad. Po povratku u Vels odlučila sam da napravim projekat koji bi za temu imao ulogu umetnika u političkim krizama. Kako politički konflikt utiče na nas i na koji način da reagujemo. Ta predstava je bila moj odgovor.
       Trenutno planiram da radim predstavu "Njaternjalls" koja se suočava sa predviđanjem da će se ratovi u sledećem veku voditi za vodu, ne za zemlju ili religiju. Ovaj sukob ima svoju filozofsku i realnu ravan i to želim da pokažem u svom radu.
      
       Ko su učesnici Magdalena projekta?
       - Magdalena je tokom godina doživela veliki uspeh. Jedan od razloga je insistiranje na kvalitetu rada u okviru projekta. Ugostili smo stotine nezavisnih pozorišnih umetnika žena sa pet kontinenata da bismo promovisali i širili njihovo iskustvo i radne metode. Hiljade internacionalnih učesnica uključilo se u radionice i konferencije. Sa velikim uspehom gostovalo je više od 100 međunarodnih predstava. Sarađivali smo u organizovanju ženskih pozorišnih događanja u Evropi, Latinskoj Americi, Africi i na Novom Zelandu. Sada već imamo široku internacionalnu mrežu koja deluje pod imenom Magdalena.
      
       ANA OTAŠEVIĆ
      


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu