NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Ne ubija, ali...

Oni mogu ozbiljno da ugroze rad pejsmejkera, aparata za održavanje vitalnih funkcija, elektrokardiograma, pa i alkotestera. Ipak, niko ih se ne odriče

      Slušalica u uhu, mikrofon na grudima, kabl koji ih spaja ulazi u džep: znaci su čoveka koji veruje da su mobilni telefoni koliko neophodni, toliko i opasni po zdravlje. Naravno, u Srbiji je neznatan broj onih koji govore sebi u grudi, a neuporedivo više onih koji mobilni telefon drže prislonjen uz uho. To nije poslednica hrabrosti ili neverovanja u štetne posledice, već pitanje standarda, različitih mišljenja naučnika, ali i činjenice da i oni koji veruju da su mobilni opasni, nemaju nameru da ih se liše.
       Tako mladi elektroinženjer Aleksandar Stojiljković koji radi na realizaciji prvog projekta treće generacije mobilne telefonije u Švedskoj, kaže da je na nedavno održanom naučnom savetovanju o uticaju mobilnih telefona na zdravlje čoveka, predsedavajući pre početka popodnevne sesije zatražio da svi oni koji smatraju da mobilni telefoni mogu da budu štetni, podignu ruku. Desetak, od oko dve stotine prisutnih je podiglo ruku. Zatim je usledilo drugo pitanje: “A sada molim da podignu ruku oni koji bi se odrekli mobilnih telefona i pored sumnje da njihovo zračenje može da šteti zdravlju čoveka.” Niko od prisutnih u prepunoj sali nije podigao ruku.
      
      
      
       Nauka
      
       Najnovija istraživanja nisu mogla pouzdano da utvrde povezanost ove vrste telefona i malignih bolesti, ali ima i studija koje ukazuju da bi mogla da postoji opasnost po zdravlje. Zbog toga što nema naučnih dokaza da je radiofrekventno zračenje mobilnih telefona mutageno i da ima kancerogeni efekat, Svetska zdravstvena organizacija se opredelila za stav da oni nisu bezbedni uređaji i da ih treba oprezno i racionalno upotrebljavati. Svetska zdravstvena organizacija, Evropska unija i mnoge nezavisne organizacije započele su obimne projekte koji za nekoliko godina treba da daju pouzdan odgovor o posledicama korišćenja mobilnih telefona.
       Najjače zračenje je pri uspostavljanju veze i telefoniranja iz automobila, podrumskih i zatvorenih prostorija zbog odbijanja talasa od lima ili betona, zbog čega telefon mora da radi najjačom snagom. Na modernim aparatima GSM (globalni sistem mobilne telefonije) proizvođači objavljuju tehničke podatke, pa ih prilikom kupovine treba uzimati u obzir, pored cene i estetskih karakteristika.
       Sasvim je izvesno da mobilni telefoni, koje danas koristi više od milijardu ljudi, mogu ozbiljno da ugroze rad pejsmejkera, aparata za održavanje vitalnih funkcija pacijenata poput veštačkih pluća, mnogih medicinskih aparata (elektrokardiogram, EEG, alkotester).On ometa i rad slušnih aparata kao i ugrađeni slušni implantat. Zato ga u ovim slučajevima ne treba nositi u gornjem levom delu (džepu) odeće, a slušni aparat i implantat treba da su na suprotnoj strani glave, kaže profesor dr pukovnik Miroslav Hrnjak i načelnik Instituta za medicinu rada Vojnomedicinske akademije u Beogradu. Zato ljudi koji imaju pejsmejker ne smeju držati mobilni bliže od 20 santimetara od srca. Antena telefona u normalnom i namenskom položaju ne sme da dodiruje kožu uha ili oka pa zato deci bez prisustva roditelja ne treba davati mobilni telefon.
      
      
      
       Zakon
      
       Aleksandar Nešković, asistent na Katedri za telekomunikacije Elektrotehničkog fakulteta, objašnjava prirodu zračenja mobilnih telefona: Mobilni telefoni su ćelijski, celularni telefoni, jer se razgovor obavlja u geografskoj zoni (celuli-ćeliji) u čijoj je sredini bazna stanica. Opseg jedne bazne stanice je u gradu nekoliko stotina metara a u ruralnoj sredini - nekoliko kilometara. Telefon komunicira sa baznom stanicom kao radio-uređaj, a zatim veza ide do telefonske centrale (fiksne ili mobilne telefonije). Noseći signal je radiofrekventno zračenje i ono spada u nejonizujuće zračenje (u ovu grupu spadaju i ultraljubičasta, infracrvena zračenja). Jonizujuća zračenja (radioaktivno, rendgensko i kosmičko) mnogo su opasnija od nejonizujućih, jer ona biološku materiju pretvaraju u naelektrisane čestice izbacujući iz atoma elektron i mogu da izazovu maligna oboljenja. Takvu posledicu od nejonizujućih zračenja, prema sadašnjim saznanjima nauke, izaziva ultraljubičasto zračenje te se zato preporučuje zaštita kože ljudi od ovog zračenja sunca koje u svom spektru ima i ovu vrstu emisije.
       Asistent Nešković kaže da je neophodno uvesti kao u mnogim zemljama karton rendgenskog zračenja svakog pacijenta, ali i posvetiti mnogo veću pažnju televizijskim i radio-antenama koje zbog nedostatka propisa i nebrige često ugrožavaju ljude u gradovima. Televizijski predajnici su najčešće neatestirani, sa improvizujućim rešenjima i njihova emisija je znatno veće snage nego kod baznih stanica mobilne telefonije.
       Oprema za bazne stanice mobilne telefonije kao i sami mobilni aparati su uređaji poslednje generacije koji su atestirani u inostranstvu. To ne znači da i njih ne treba kontrolisati. Sreća je što se oprema ovih stanica postavlja na krovovima pa se njihovo emitovanje brzo smanjuje zbog udaljenosti od ljudi. Merenja elektromagnetske emisije baznih stanica ovdašnjih operatera “Mobtela” i “Telekoma” pokazuju da je ona u okviru dozvoljenih standarda, a on iznosi 40 volti po jednom kvadratnom metru (standard Evropske zajednice - Cenelec), tako da su protesti građana ispod ovih stanica bili neosnovani sa stanovišta zakona. Nešković ističe ovu formulaciju jer visina standarda je veoma delikatna tema sa medicinskog aspekta.
      
      
      
       Toplota
      
       Dakle, kod GSM telefonije u pitanju je nejonizujuće zračenje koje je prema sadašnjim saznanjima nauke manje opasno od jonizujućeg.
       Telefon GSM telefonije kao dvosmerni radio-uređaj ima impulsno zračenje a neka novija istraživanja na Bristolskom univerzitetu (Engleska) ukazuju da ono utiče na moždane aktivnosti na načine koji nisu povezani sa njegovim osobinama zagrevanja. Dakle, elektromagnetna aktivnost ovih aparata ima termička, ali i netermička dejstva.
       Termički efekti su veoma dobro proučeni na fantomu koji imitira ljudsko tkivo. Termovizija je omogućila da se posle mnogih ispitivanja utvrdi bezbedna granica od 1,6 do 2 vata na kilogram mase. Ovo zagrevanje je rezultat upijanja oko 50 odsto energije zračenja od strane tkiva glave.
       Eksperimentima na životinjama i ćelijama utvrđeni su i nezagrevajući efekti ovog zračenja, ali se nije moglo dokazati da oni mogu da prouzrokuju najtežu bolest. Zato se sa nestrpljenjem očekuju rezultati najnovijih ispitivanja Svetske zdravstvene organizacije.
      
       LjUBIŠA STOJILjKOVIĆ
      
      
      
Saveti lekara

Profesor dr Miroslav Hrnjak, kao stručnjak u oblasti preventivne medicine koji je doktorirao iz oblasti zračenja, savetuje razuman oprez i obazrivo izbegavanje mogućih štetnih efekata mobilnog telefona.
       1. Posle biranja broja treba sačekati nekoliko sekundi i onda prisloniti aparat uz glavu.
       2. Razgovori treba da budu koncizni i kraći: mobilni treba da služi za dogovor, a ne za razgovor.
       3. Telefon i u normalnom i na “stend baj” režimu, kontrolno, komunicira sa baznom stanicom i u namenskom položaju treba da bude tako postavljen da antena ne dodiruje kožu uha ili oka.
       4. Englezi savetuju da se na svakih jedan do tri minuta razgovora promeni uho na kome se drži telefon.
       5. Izbegavati korišćenje ovih aparata za komunikaciju iz automobila, podrumskih i zatvorenih prostorija.
       6. I odvojena slušalica i mikrofon (hands free), izuzev bežičnih (bluetooth) nisu dobra zaštita jer kad prolaze pored antene, postaju sekundarna antena, pa pojačavaju a i usmeravaju u uhu signal i do tri puta jače.
       7. Deci ne treba dozvoliti da samostalno koriste mobilni aparat zbog mogućnosti da antenu aparata usmere neposredno uz oko, usta.
       8. Mobilne telefone ne treba koristiti u avionima i bolnicama gde rade aparati za održavanje vitalnih funkcija pacijenata kao i u zapaljivim i eksplozivnim sredinama.


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu