19.05.
2024.
Iva je iz Kruševca otišla u fabriku ribe na Aljasci: Za mesec zaradiš 10.000 dolara, ali još pamtim šta se kolegi desilo
Iva je iz malog mesta u Srbiji otišla da radi na drugi kraj sveta.
I ova studija, posvećena egzistencijalnoj fenomenologiji Merlo-Pontija, pokazuje, po mom mišljenju, da Vlaisavljević, svakako, spada u najznačajnije filozofe sa nekadašnjeg jugoslovenskog teorijskog prostora. Površnom posmatraču savremene filozofske scene, mislim, naravno na onu kontinentalnu, na prvi pogled se može učiniti da između fenomenologije, odnosno, poznog Huserla i postmoderne postoji neobjašnjiv prekid. Odnosno, da je egzistencijalizam ne samo anahrona, ili iživela filozofska strategija, nego da između fenomenologije i egzistencijalizma, u principu, ne može biti dodirnih tačaka a kamoli nekog mosta. Posmatrana na taj način, dekonstrukcija doista podseća na “zviždanje u mraku”, kako se u jednom eseju izrazio Ričard Rorti, dakle transkontinentalni filozof pišući o Deridi. I to je prva značajna vrednost analize Uga Vlaisavljevića.
Ovo minuciozno izvedeno podsećanje da između fenomenologije i poststrukturalizma, ili postmoderne filozofije, postoji prelaz oličen u tzv. fenomenološkom egzistencijalizmu koji je u francuskoj filozofiji, polazeći od Huserla, u svom nedovršenom delu, na čemu insistira sam Vlaisavljević, zasnovao, ili to nastojao, upravo Merlo-Ponti. Za ovu svedenu priliku moglo bi se reći da je značaj Merlo-Pontijevog poduhvata upravo u ovom egzistencijaliziranju fenomenologije. Pri tome se ne može prenebregnuti da je sam Huserl bio i te kako svestan toga, u svojoj poznoj fazi, da pokušaj transcendentalnog osmišljavanja, ili evidentiranja, istorije, kulture i sveta života nije uspeo, da je taj fenomenološki san ostao, kako se izrazio sam Huserl, “nedosanjan”. Ponti, prema Vlaisavljeviću, polazi upravo od ove tačke, koju Vlaisavljević s pravom tumači kao egzistencijalistički preokret u fenomenologiji. Drugim rečima, za samog Pontija percepcija, ili “perceptivna vera” (Urglaube, Urmeinung), koja, naravno, svoj razlog ima u primatu tela nad svešću, u fenomenologiji tela a ne svesti postaje osnova drugačijeg fenomenološkog zasnivanja odozdo a ne sa pozicije “mračnog” i “nedokučivog” transcendentalnog Ega.
Naravno da ogled Uga Vlaisavljevića zavređuje opsežniji osvrt. Ali, vredi istaći da je on uspeo da sa zavidnom preciznošću rekonstruiše svu dramatičnost ovog nastojanja. Jer, Ponti je hteo da ostane veran učitelju i da istovremeno udahne život njegovom neotklonjivom platonizmu. Ne treba zaboraviti da je sam Huserl za Ego u jednom trenutku napisao: “Ipak se ne kreće!” Huserl je bio Ptolomej filozofskog geocentrizma. I pored toga, Vlaisavljević je uspeo da pokaže da, zahvaljujući Merlo-Pontiju, postoji fenomenološki put u dekonstrukciju. To je najznačajnije postignuće njegovog rada, nasuprot onim koji govore o tome da je postmoderna filozofski neutemeljiv poduhvat.
20.05.
2024.
Novosadski izbori predstavljaće i svojevrsni politički ogled u smislu kako bi glasanje moglo da izgleda da se opozicija nije podelila.
20.05.
2024.
Smrt iranskog predsednika otvorila je put sinu Alija Hamneijja da postane novi vrhovni vođa Irana
20.05.
2024.
Zahtev glavnog tužioca MKS-a razmotriće veće sudija Međunarodnog krivičnog suda
20.05.
2024.
Po Kurtijevom nalogu, policija je upala u sve ekspoziture u sve četiri opštine na severu Kosova, kaže Petar Petković
20.09.
2023.
Pitanje je kako je najlakše ostvariti obećanu predaju Kosova, a da ne bude velike štete po armaturu vlasti? Pa u haosu, kako je to uradio Milošević sa krajiškim Srbima. Može biti da zato Vučić sad najavljuje potencijalni egzodus Srba sa Kosova
20.09.
2023.
Šta očekivati u zemlji u kojoj je u nedelju na Pinku prilog o gazdi te televizije Željku Mitroviću trajao deset puta, a u ponedeljak dva puta duže nego o sukobima na severu Kosova u kojima je poginulo najmanje pet, a ranjeno duplo više ljudi