Arhiva

Kandidat iz zatvora

LJubinka Milinčić | 20. septembar 2023 | 01:00

Početkom avgusta advokati Mihaila Hodorkovskog, donedavno najbogatijeg ruskog biznismena koji u zatvoru čeka da presuda kojom je osuđen na devet godina zatvora postane pravosnažna, počeli su da pripremaju teren za njegovu kandidaturu na predstojećim izborima za Gradsku dumu Moskve.

“On će se kandidovati ako dobije podršku ljudi u koje ima poverenje”, izjavio je tada jedan od njegovih advokata.

Podrška je, očigledno, stigla i ovih dana formirana je inicijativna grupa za predlaganje kandidata na Univerzitetskom okrugu u koju su ušli predstavnici partija i pokreta s krajnje različitim programima, počev od lidera nacionalpatriota Eduarda Limonova, pa sve do Saveza desnih snaga na čijem je čelu Boris Nadjoždin. Nosioci krajnje levih političkih ubeđenja našli su se na istoj strani s desničarima i liberalima, iako su takoreći do juče ideju čuvenog šahiste Garija Kasparova o formiranju sličnog bloka smatrali “suviše radikalnom”.

Za registrovanje kandidata potrebno je sakupiti oko 6 000 potpisa (dva odsto od 298 000 glasača koji žive u okrugu), koji treba da budu predati Izbornom komitetu do 19. septembra. Predsednik Inicijativnog odbora Ivan Starikov tvrdi da će sakupiti celih sto hiljada s obzirom na to da Hodorkovski “više nije oligarh kakav je bio u trenutku kad je uhapšen 2003. godine, već mučenik i rob savesti”.

Izbornu kampanju će finansirati prijatelji Mihaila Hodorkovskog, među kojima su najpoznatiji Boris Berezovski, koji je u Londonu dobio politički azil, i Leonid Nevzlin i

Vladimir Gusinski, koji su pobegli u Izrael.

Kako kandidat neće moći da vodi svoju izbornu kampanju, na ulicama će biti postavljeni monitori na kojima će se emitovati njegovo obraćanje narodu. Pristalice palog oligarha moći će da glasaju na novootvorenom sajtu na Internetu, pa će predlagači imati uvid kolika je podrška njihovom kandidatu. Nekoliko dnevnih listova i časopisa, čiji su vlasnici pomenuti sponzori, pripremaju seriju članaka o “titanskoj borbi neuništivog borca za pravdu i liberalne principe s Kremljom”.

Učešće bivšeg vlasnika JUKOS-a na izborima može da omete jedino pravosnažnost presude koju je doneo sud. U tom slučaju, osuđeni se lišava prava da bira i da bude izabran. Presuda stupa na snagu ako je potvrdi viša instanca, to jest Moskovski gradski sud čije je zasedanje zakazano za 14. septembar. S obzirom na to da je samo čitanje prvobitne presude trajalo dve nedelje, a da sud mora da pročita ogromnu količinu dokumenata, sasvim je realno da to potraje više od pet dana i da Hodorkovski ipak bude registrovan kao kandidat na izborima. Ali, sve se, ako treba, može završiti i u kraćem roku...

Neko vreme se spekulisalo činjenicom da ako Hodorkovski uspe da se registruje i eventualno bude izabran za deputata, stiče imunitet i presuda ne može da bude izvršna. To su, međutim, samo puste želje, jer, po ruskim zakonima, ako bi se to i desilo, s danom stupanja na snagu presude osuđenik gubi sva prava i biva poslat na izdržavanje kazne.

Naravno, ni Mihail Hodorkovski kao ni oni koji ga predlažu ne misle da će on zaista i postati deputat moskovske Dume. Učešće na izborima, međutim, veoma je korisno i njemu i partijama koje ga kandiduju. Hodorkovski dobija ma kako se sve završilo – ako presuda stupi na snagu pre izbora biće opet “žrtva surovosti Kremlja”, a ako ipak postane kandidat i izgubi – može da optužuje vlast za lažiranje izbora. Na taj način još neko vreme će se zadržati u političkoj orbiti pre nego što bude zaboravljen u nekom od ruskih zatvora.

Partijama predlagačima garantuje se, takođe, privremeni povratak na političku scenu, pošto na poslednjoj proveri, pre nešto više od godinu dana, nisu uspele da pređu cenzus i uđu u parlament. S obzirom na to da im se mogućnost da se nađu na naslovnim stranama pruža samo ako se desi požar ili ako njihovi aktivisti (kao “limonovci”) organizuju upad u zgradu vlade ili neku sličnu instituciju, podrška Hodorkovskom pruža im šansu da ne budu sasvim zaboravljeni.

Naravno, svoju računicu imaju i oligarsi–finansijeri. Wihov interes je po definiciji suprotan interesu vlasti. Ali, pošto još uvek čeznu za Jeljcinovim vremenima, kada su oni vladali a on se nije mešao u svoj posao, čine sve da stvore jedinstven antiputinovski pokret, makar on bio sastavljen od tako različitih partija. Tim pre što s Putinom nikad nisu načisto i nemaju garancije da u jednom trenutku neće i oni biti poslani da prave društvo najpoznatijem ruskom zatvoreniku.

Izbori za moskovsku Dumu za njih su samo generalna proba, na osnovu koje će odlučiti kako da deluju u glavnoj predstavi – izborima 2008. godine, na kojima, najverovatnije, Putin neće učestvovati, ali će, gotovo sigurno, imati svog kandidata čiji put u Kremlj moraju po svaku cenu da spreče. Ako bi to uspeli, jedna od prvih odluka novog predsednika trebalo bi da bude amnestija za Hodorkovskog.

Politička igra koja se trenutno organizuje sa Hodorkovskim, zapravo pokazuje da opozicija nije u stanju da se stvarno ujedini i pojavi sa jednim programom. Taj program danas, kada je Putinova popularnost i dalje veoma visoka, a partija koja ga podržava drži 70 odsto mesta u Državnoj dumi i planira da osvoji sva mesta u moskovskoj, ne pruža neke naročite šanse, ali bi značio mogućnost da se za preostale dve i po godine privuku svi protivnici Putinove vlasti i istupe zajedno na izborima.