Piramida na Visočici

Stvarno, onako malo poizdalje, liči na piramidu. I na licu mesta opet – liči.

Odavde su bezmalo svi svetski mediji, uz izvesne ograde, preneli sliku i smelu tvrdnju nekadašnjeg Sarajlije a danas stanovnika Hjustona u Teksasu, samostalnog istraživača (tako sam sebe zove) Semira Osmanagića da je reč o do sada najvećoj arheološkoj tajni Evrope. On je zove “Bosanska piramida sunca” koja je stara 20.000 godina! Osmanagić dalje tvrdi da je do nje i “Bosanska piramida meseca” i još štošta.

Ali, pre toga, malo geografije i istorije. Sve se to nalazi tridesetak kilometara severno od Sarajeva. Brdo se zove Visočica, izdiže se iznad gradića Visoko koji se ni po čemu ne razlikuje od ostalih varoši ovog dela Bosne. Istorijski, stvari, međutim, stoje nešto drugačije. To je deo šireg područja koje se smatra rodnim mestom srednjovekovne države Bosne, pre dolaska Osmanlija. I samo to brdo-piramida Visočica, preciznije njen vrh, nalazi se pod zaštitom države, proglašen je nacionalnim spomenikom jer se smatra da su tu arheološki ostaci srednjovekovnog grada pod nazivom “Visoki” u kojem su, po tvrdnjama istoričara, stolovali neki od tih srednjovekovnih bosanskih banova i kraljeva. Potvrdu su našli i u arhivama Dubrovnika, Vatikana, Beča, Stambola... Ovaj detalj ovovremenski skeptici smatraju veoma važnim. Hoće reći da je Osmanagićeva smela tvrdnja samo vešta galama kako bi se u suštini promovisalo samo mesto, srednjovekovna

Bosna i tako pomoglo ovoj današnjoj Bosni da učvrsti svoju državnost.

Sam Semir Osmanagić je četrdesetpetogodišnjak živopisne biografije. Diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, na istom fakultetu i magistrirao, studirao sociologiju, doktorska teza mu je bila “Civilizacija Maja”. Radio u sarajevskom “Unisu”, onda, kaže, imao privatni biznis u Sarajevu i Splitu a sada ima fabriku u Hjustonu. U svetu nije nepoznat, izneo je potpuno nove i vrlo smele teze (o tome će biti još reči) nakon što je istraživao piramide i kamene kugle u Južnoj i Srednjoj Americi, bio u Aziji i Africi. Obišao je gotovo celi svet i objavio, do sada, devet knjiga a sprema i nove. Sve su deo jedinstvenog ciklusa koji on zove “Alternativna istorija sveta”.

U nastupu kao da je spojio bosanski i američki mentalitet. Sve sam finansira i sve drži pod kontrolom – i kopače i geologe i ljude koje je zadužio da sakupljaju sve mitove i legende u visočkom kraju. U nastupu postoji neka vrsta pozitivne drskosti: “Mi upravo hodamo po monumentalnom platou koji je vodio prema piramidi. Ovaj plato je širok 27 a dug je 410 metara i s obzirom na njegove kolosalne dimenzije, očigledno je da je sama piramida još kolosalnija.”

Vi ste, znači, sigurni da je to piramida?

- Apsolutno. Vi upravo gledate Bosansku piramidu sunca.

Na osnovu čega tako smela tvrdnja ?

- Prvi put sam, na poziv ovdašnjeg zavičajnog muzeja, ovdje došao u aprilu ove godine. Ideja je bila da vidim taj srednjovjekovni grad. Zaprepastio sam se, međutim, kad sam vidio da je brdo potpuno pravilnog geometrijskog piramidalnog oblika. Uzeli smo kompas i novo iznenađenje: strane brda su apsolutno odgovarale stranama svijeta, potpuno su se poklapale. Priroda ne gradi takve geometrijske oblike, potpuno pravilne. Tako je i sa svim poznatim svjetskim piramidama na kojima sam ja bio i proučavao ih. Bila su to prva dva ulazna podatka. A onda sam pogledom počeo tražiti, znao sam šta tražim, i ugledao sam u neposrednoj blizini drugo brdo. I ono je bilo piramidalnog oblika, samo manjih dimenzija, rekoše da se zove Plješevica. Ja sam već imao svoje mišljenje, dakle više od pretpostavke, to manje brdo je “Piramida mjeseca” a onda negdje tu mora biti treća “Piramida patuljak”. Tako je na svim već poznatim mjestima gdje se nalaze piramide – Egipat i Meksiko.

Šta to sad znači, ima li to neku simboliku ?

- Postoji pretpostavka s kojom se ja slažem da su te piramide predstavljale zvjezdani sistem Orion. Zapravo, riječ je o jednom zvjezdanom pojasu koji se sastoji od dvije velike zvijezde – blizanci i jedne treće koja je eksplodirala, sažela se.

A čemu su onda, po vašem mišljenju, piramide služile ?

- Pogrešno je tumačenje da su to grobnice kraljeva i faraona. Ja sam siguran da je njihova svrha bila u procesu inicijacije budućih sveštenih i duhovnih lica. Dakle, u čisto duhovne i spiritualne svrhe. Poznato je da je piramida po svom obliku najmoćniji geometrijski oblik na planeti. Poznat je i njen uticaj na sva bića živog svijeta i neživi svijet. Ako stavite tup žilet u piramidu, on će se naoštriti. Ako stavite komad sirovog mesa, on se neće pokvariti ni za šest mjeseci na sobnoj temperaturi. Drugim riječima, postoji pozitivno energetsko zračenje koje nastaje piramidalnim oblikom. E, tim se bavi jedna nova nauka koja se zove biogeometrija. I da zaključim, vjerujem da su piramide služile da se čovjek, recimo budući sveštenik, što više približi tim duhovnim, spiritualnim dimenzijama podižući svoj energetski potencijal.

Kakvo je vaše objašnjenje za tehnologiju, kako su pravljene ?

- Ono što pričaju turistički vodiči u Egiptu ili Meksiku je baš smiješno. Ako stvar posmatramo sa aspekta današnjih znanja i tehnologije, ako bismo u priču uveli kojekakve današnje dizalice, helikoptere i štošta drugo iz modernog građevinarstva, opet dođemo pred zid. Moramo početi razmišljati o potpuno drugačijoj tehnologiji. Kad to kažem, ja vjerujem da su ljudi toga doba bili više duhovna bića i da su više bili svjesni svojih mentalnih sposobnosti. Evo, dva primjera. Jedan austrijski režiser snimio je prije pedesetak godina tibetanske sveštenike koji su gradili jedan hram na litici. Wih petnaestak bi se skupilo u podnožju litice oko kamenog bloka teškog 15 tona. Čula se tiha muzika i njihova tiha čarobna pjesma i kamen se dizao prema litici. Drugi primjer, operski pjevač, visoko “C” i čaša puca. Na jednoj strani konstruktivna, a na drugoj destruktivna uloga zvuka, frekvencije. Postoje mnoge legende u Meksiku i Peruu koje kažu da su kameni blokovi lebdjeli i da su tako građene piramide. Da zaključim: ljudi toga doba, te civilizacije, bili su svjesni svojih sposobnosti, umjeli su tim sposobnostima upravljati. Nikakvim ovovremenskim znanjima i tehnologijama nećete uspjeti objasniti kako su podizani kameni blokovi teški preko četiri stotine tona i matematički tačno ugrađivani.

Kao da govorite o onome što se u žargonu obično zove supercivilizacija ?

- Možete to zvati kako hoćete, ali je sve više ljudi na planeti koji ne prihvataju ni oficijelnu istoriju a, recimo, teorija evolucije daje mali dio objašnjenja. I ja pripadam tim ljudima i vjerujem da bismo mnogo šta lakše objasnili kada bismo smjelije išli u prošlost. Najnovija genetika dokazuje da je čovjek star samo 150 hiljada godina i kao da je izvršen genetski eksperiment nad našim majmunolikim pretkom. To se lako može pratiti preko našeg DNK-a.

Ipak smo malo predaleko otišli od naše osnovne teme, onoga što vi zovete “Bosanska piramida sunca”. Da se vratimo ?

- Sve to ima veze jedno s drugim. Ako dozvolite, još samo ovo: tvrdim da su ozbiljne civilizacije i kulture postojale unutar 55 hiljada godina unazad. Dokaza na planeti imate mnogo. Recimo, niz kamenih gradova nađenih u okeanu nedaleko od Japana koji su stari najmanje dvanaest hiljada godina. Mogao bih govoriti, uzmite ta čuda na Uskršnjim otocima, uzmite Južnu ili Srednju Ameriku; u Egiptu su u piramidama nađene neke školjke za koje je karbonskom metodom utvrđeno da su stare najmanje dvanaest i po hiljada godina. Polako, dakle, padaju dosadašnja objašnjenja. U to se uklapaju i kamene kugle (vidite okvir, prim.B.B) kojih je sve više i koje se pronalaze na različitim mjestima planete.

Smeštate li u to vreme i ovo što ste ovde našli ?

- Baš tako. Ja pripadam onima koji vjeruju da su u vrijeme zadnjeg ledenog doba u Evropi postojale tri oaze života – baskijska, jadranska i ukrajinsko-zakavkaska. Baski su najstariji, prema najnovijoj antropološkoj genetici, najmanje 55 hiljada godina. Ovdje su bili, kako ih ja zovem, Prailiri a to bi se moglo smjestiti na dijelove današnje Srbije, Bosne, Hrvatske pa i Slovenije. Oni su bili vrlo razvijene kulture koja je završila prije dvanaest hiljada godina. E, u taj civilizacijski okvir ja smještam i ovu piramidu.

Svima nama pomalo liči, još ništa ne vidimo, kako ste vi sigurni?

- Pa, evo, da se vratimo na početak. U aprilu ove godine, dakle, ja sam gotovo bio siguran ali nisam ništa smio javno reći. U avgustu sam nakon svih pribavljenih dozvola napravio šest sondažnih bušotina, na različitim stranama piramide, na različitim nadmorskim visinama. Tražili smo geološke anomalije i našli smo ih najmanje petnaest. Onda sam organizovao ovo ručno kopanje i evo vi već imate lijepo sječene blokove pješčara, imate sječene blokove breču (neka vrsta primitivnog betona), imate slojeve kakve priroda ne gradi. Za mene su dokazi tu. Ali, namjeravam u decembru napraviti avionska snimanja, pa satelitska dubinska snimanja. Na proljeće nastavljamo arheološka kopanja kako bi i najveće laike uvjerio, kako bi piramida zasjala pred svima. Sve sam ovo finansirao sam a već na proljeće imaćemo fondaciju pod nazivom “Bosanska piramida sunca” kako ne bismo zavisili od bilo kakve vlasti niti onih koji sebe zovu stručne institucije.

E, baš to, struka i institucije ćute, cela vaša priča deluje pomalo nadrealno ?

- Te stručne institucije će doći ali tek kad se sve bude vidjelo i golim okom. Ukoliko bi se pojavile, sada bi pala mnoga dosadašnja tumačenja, mnoge diplome pa i disertacije.

Još jednom, koliko je stara ova piramida, kojih je dimenzija ?

- Rekao sam da je smještam u civilizacijski okvir Prailira koji su ovdje živjeli u vrijeme zadnjeg ledenog doba. Keopsova piramida je visoka 146 metara, ova bi prema prvim mojim nalazima mogla biti i veća. Ali, nije jedina u onome što bismo mogli zvati jadranski bazen. Vjerujem da bi se nešto slično moglo naći u južnoj Srbiji i taj kraj ću svakako obići, a onda vjerujem i za Hercegovinu, a zanimljiv mi je i lokalitet Maribora u Sloveniji. Ja, u stvari, vjerujem da smo već imali neku vrstu vrlo napredne, ali ne po ovim našim mjerilima, globalne civilizacije. Planeta je bila premrežena piramidama kao savršenim geometrijskim oblikom koji je bio energetski potentan. A ljudi toga doba, za razliku od nas koji smo to negdje zagubili, znali su da koriste svoja spiritualistička čula. Bili su na višem duhovnom nivou.

Kamene kugle Osmanagić je široj javnosti postao poznat kada su pre dve godine pronađene kamene kugle u okolini Banjaluke. Doleteo je iz Amerike i usprotivio se zvaničnom tumačenju a ono je bilo: kugle je izvajala priroda. Takve kugle su nađene na najmanje desetak lokacija duž cele BiH. Ima ih i u Srbiji. Osmanagić i danas čvrsto stoji na svom stanovištu: “Kugle su svjetski fenomen. Imate ih u Meksiku, Africi, Aziji a Kostarika je posebna priča – samo na jednom mjestu više od tri stotine kamenih kugli.” Pa ipak, javno stručno tumačenje u celom svetu je gotovo isto – napravila priroda. Koja je vaša teorija ? - Zvanično tumačenje je smiješno. Priroda nije jer priroda ne vaja baš tako pravilne geometrijske oblike. Još smješniji su turistički vodiči u Kostarici koji objašnjavaju da su kugle koristila indijanska plemena kao markere kojima su označavali teritorijalne granice. A ima kugli teških i po trideset tona. I tu dolazimo u situaciju kao kod piramida. Mnogo šta nemoguće je objasniti. Ja se opet vraćam toj davnoj civilizaciji i njenim znanjima. Lopta je drugi, odmah iza piramide, oblik po savršenstvu. A kamen je zračio tu pozitivnu energiju, samo polako ali moćno. Bile su to, dakle, male centrale energije koje je čovjek toga doba znao da koristi, znao da uživa benificije prirode. I još, tamo gdje lopte nisu pomjerane, jasno je, njihov razmještaj prati položaj nekih zvijezda. I konačno, ja vjerujem, moram se poslužiti Teslom i njegovom idejom o bežičnom prenosu energije, da su pomoću tih lopti stari narodi komunicirali, prenosili energiju. Deluje kao naučna fantastika, kao neka “teorija zavere”, kako bi se to moderno reklo ? - Tu sam vas čekao. To “teorija zavere” smislile su elite koje vladaju ovom planetom kako se ne bi remetio uspostavljeni poredak. Vjerujem da oni nešto, ne tako malo, od tih prastarih znanja imaju. Pogledajte sve te tajne i polutajne organizacije, njihove prilično mistične obrede u kojima učestvuju najmoćniji političari, bankari i drugi. Zbog njih sam i napisao knjigu “Piramida moći na planeti”. Samo oni na vrhu znaju dosta.