Arhiva

Zelena palata

Milorad H. Jevtić | 20. septembar 2023 | 01:00

U sve većem nizu poslovnih, javnih i stambenih zgrada koje se podižu širom Novog Beograda, nedavno je završena izgradnja poslovnog centra Delta holdinga.

Savska strana Ulice Milentija Popovića, gde je smešten ovaj objekat, postepeno dobija obrise sve značajnije poslovne zone, koja se može označiti i kao začetak budućeg Evropolisa, zamišljenog ovde na širokom obostranom priobalju Save. Inače, prvi građevinari došli su u ovo područje sredinom sedamdesetih godina prošlog stoleća kada je, bez prethodnog urbanističkog plana, po iznenadnoj političkoj potrebi sagrađen Centar “Sava”, da bi zatim njegov urbanistički razvoj bio nastavljen više prema investitorskim željama i mogućnostima nego saglasno planskim uslovima. Najslikovitiju ilustraciju za ovakav improvizovani urbanizam pruža svojevremeno naknadno umetanje hotela “Hajat” u grubo završeni administrativni kompleks, što je dovelo do prisilnog formiranja stešnjenog prilaza i krajnje neprikladnog ulaza u jedan hotel najviše kategorije, a uz to i bez iole odgovarajućeg parkinga. Sa izuzetkom ansambla sačinjenog od Centra “Sava”, Velike dvorane i hotela “Interkontinental”, koji je, zahvaljujući kreativnoj snazi arh. Stojana Maksimovića (u saradnji sa arh. B. Jovinom), realizovan na visokom urbanističkom (i arhitektonskom!) nivou, ostali objekti nisu našli usklađene međusobne odnose i stvorili su šaroliku urbanističku skupinu. Ovoj zapletenoj prostornoj slici pridružila se i palata Delta holdinga svojim bočnim položajem prema ulici, dualizmom dva skoro ravnopravna ulaza i simetričnom kompozicijom podosta čudno izabranom, pogotovo u kombinaciji sa susednom jednospratnom zgradom Delta sporta čija je izgradnja u završnoj fazi.

U spoljnjem modelovanju objekta arh. Kostić je najpre po tlu položio dvoetažni postament približne paralelopipedne forme, a zatim je, posle jedne međuspratne povučene cezure, podigao sedmospratni blok sa fasadnim omotačem u smičućim trakastim vertikalama. Na vrhu, nad završnom površinom kule, postavio je tri stepenasto povučene etaže. U ukupnom oblikovnom postupku primećuje se da on teče izvan savremenih stilskih tokova i da se najbliže asocijativno može vezati za nekadašnji pokret ARTDEKO. Zapaža se to najviše u elementima kao što su profilisani venac postamenta, zatim stepenasto vršno sužavanje siluete, te simetrična kompozicija (inače, uglavnom, “proterana” iz moderne arhitekture)...

U daljoj razradi projektant je, za razliku od moderne kontinualne staklene opne prizemlja i prvog sprata, obradu visokog bloka izveo prelomljenim nizom vertikalnih zelenih staklenih opni i njihovim delimičnim naizmeničnim smenjivanjem sa mermernim trakama, pri čemu je mermer, plošno izjednačen sa staklenim partijama, izgubio svoje osnovno gradivno svojstvo i dobio isključivu dekorativnu ulogu.

Veza kule sa postamentom, ostvarena preko vidljivih segmenata nosećih stubova, svakako smanjuje ukupnu strukturnu čistotu objekta, a stepenasti krovni završetak neubedljivo je umetnut u opšti likovni koncept. I dok na jednoj strani novoj zgradi nedostaju stilska doslednost i kompoziciona celovitost - na drugoj strani njena upadljiva gabaritna pojava, prijatan kolorit i fasadna dinamičnost dobro reprezentuju zapaženu radnu agilnost vlasničke firme, a visoki kvalitet upotrebljenih materijala i izuzetan izvođački nivo njenu delatnu solidnost. Takvo sagledavanje prostornog dejstva Deltine palate ipak izdiže je iznad srednjeg nivoa novobeogradskog arhitektonskog mozaika. Kada se, pak, uđe u njena funkcionalna svojstva, koja mogu da se objedine slikovitim izrazom INTELIGENTNA ZGRADA, onda se njeno mesto uzdiže do samog vrha naših poslovnih objekata. Značajnu dodatnu vrednost objektu daju prilazna pjaceta, veliki parking i hortikulturno okruženje čije uzorno održavanje nadmašuje dosad viđene beogradske standarde.

I na kraju, kada uporedimo Kostićeva najznačajnija dela izvedena u Beogradu - Palata Delta holding je za dobar korak izmakla Geneksovim apartmanima i poslovnoj kuli u istom bloku, ali joj je isto toliko nedostajalo do zgrade banke (nekada LJubljanske) u ulici Kralja Milana 5 - jednoj od najuspešnijih građevina novije beogradske arhitekture.