Poruke pre preporuke

Prema važećim crnogorskim propisima, da bi najavljeni referendum za nezavisnost uopšte uspio mora se odazvati 50 odsto ukupnog broja birača, tj. oko 235 000 građana. Za donošenje validne referendumske odluke i proglašenje nezavisnosti bilo bi neophodno da za tu opciju glasa prosta većina od ukupnog broja izašlih birača ili skoro 120 000 građana. Biro OEBS-a i Venecijanska komisija su 2001. godine izdali izvještaj o crnogorskom Zakonu o referendumu, u kome je navedeno da je on saglasan sa međunarodnim standardima, ali je ostavljeno otvoreno pitanje kvalifikovane većine za validnu odluku na referendumu. Može se očekivati da taj izvještaj bude polazna osnova za neka ponovna određenja ovih institucija o Zakonu o referendumu, za koja je najavljeno iz Venecijanske komisije da će biti u decembru?

U iščekivanju preporuka Venecijanske komisije koja bi ubrzo trebalo da se izjasni o crnogorskim referendumskim pravilima, i sve češćim izjavama međunarodnih predstavnika o mogućnosti uvođenja kvalifikovane većine, pojavljuje se inicijativa Liberalne partije. LP je početkom nedjelje predala crnogorskoj Skupštini predlog o izmjenama i dopunama Zakona o referendumu, kojim se ukida cenzus o izlaznosti.

Indikativno je da potrebi za izmjenom postojećeg Zakona o referendumu, i to po hitnom postupku, prethode bliski stavovi funkcionera vladajuće koalicije – spremni su da pregovaraju samo oko dvije opcije, da se zadrži postojeći zakonski okvir ili da se skine cenzus o izlaznosti i utvrdi neka razumna kvalifikovana većina, neophodna za donošenje “valjane” referendumske odluke. Nadalje, koalicija DPS-SDP sve glasnije poručuje da će imati i selektivan pristup prema odlukama Venecijanske komisije – “prihvatićemo samo ono što su međunarodni standardi”!? Crnogorska opozicija ima svoju računicu – minimum kvalifikovane većine 50 posto plus 1, od ukupno upisanih birača, s tim što smatraju da pravo da glasaju na referendumu o državno-pravnom statusu imaju svi državljani.

Na pitanje zašto sada nudi crnogorskoj Skupštini predlog o izmjenama i dopunama Zakona o referendumu, prije nego što se čuju stavovi Venecijanske komisije na osnovu kojih bi trebalo dogovoriti pravila igre, Miodrag Živković, lider Liberalne partije, odgovara:

“Venecijanska komisija radi svoj posao, a mi radimo svoj. Iste ove izmjene Zakona nudio sam crnogorskoj Skupštini i 2001. godine, ali nažalost nije bilo dovoljno političkog sluha i volje DPS-a da te izmjene prihvati. Postojeće zakonsko rješenje sa cenzusom od 50 posto je sa pravnog aspekta suprotno principu pravičnosti jer slabijeg motiviše na bojkot referenduma. Svjedoci smo u Crnoj Gori da stranke koje se zalažu za opstanak zajedničke države pozivaju svoje biračko tijelo na bojkot. One to rade jer im cenzus u postojećem Zakonu daje veliku startnu prednost. Ta prednost su apstinenti. Oni, jednostavno, bojkotom žele sebi dodati i apstinente, oko 25 odsto, i na taj način pokušavaju spriječiti da referendum bude validan. Dakle, onaj ko je jak oko 30 odsto, može u Crnoj Gori da ubjedljivu većinu blokira bojkotom jer sebi pripisuje apstinente i prelazi čarobnu cifru od 50 odsto. Da li je to pravično i pošteno!? Valjda nije.”

Ovakvim scenarijem, kako smatra Živković, dolazi se lako do zaključka da manjina uz pomoć lošeg zakonskog rješenja nepravično može, sa apstinentima, pasivnim ponašanjem – bojkotom pobijediti ubjedljivu većinu. “Zato i predlažemo navedenu izmjenu Zakona, pokušavajući skrenuti pažnju i Evropi i Venecijanskoj komisiji da je postojeće zakonsko rješenje nedemokratsko i nepravično i da ga treba izmijeniti. Ako to uspijemo, odnosno ako ovog puta bude sluha u parlamentarnoj većini u Skupštini, dobit ćemo zakonsko rješenje koje će spriječiti bojkot i motivisati sve da izađu na referendum. Tako možemo dobiti poštenu utakmicu u kojoj će većina odlučiti u kakvoj državi želi da živi.”

Lider Liberalne partije Miodrag Živković (ranije LSCG) odbacio je politiku sukobljavanja sa vladajućim strukturama jer je, kako je nedavno rekao, “suverena Crna Gora svetinja koja nas je zbližila”.

Živković je, inače, proljeća ove godine “zamrznuo” svoje političko djelovanje, u vezi sa slučajem rasprodaje atraktivnih 500 000 kvm crnogorske obale locirane oko plaže Trsteno (afera Živković-Samaryić) koja pripada opštini Kotor. Nakon slučaja rasprodaje zemljišta od strane SO Kotor, odnosno “štetnosti ovog posla ne samo za LSCG, već i za Crnu Goru”, kako je obrazložio Glavni odbor stranke. Nakon mjesec dana, tačnije na Lučindan, osnovana je Liberalna partija Crne Gore na čije čelo je stao Miodrag Živković, a novoj stranci pristupio je jedan manjibroj liberala, koji su mu ostali vjerni.

Republički poslanik Narodne stranke Savo Đurđevac predlog LP okarakterisao je sa nivoa dnevnopolitičkih potreba DPS-a: “Živković je postao rezervni yoker Mila Đukanovića i hitno traži 'natezanje' u parlamentu kako bi se na kraju došlo do odgovarajuće kvalifikovane većine. Ne pristajemo na te kalkulacije, jer se radi o krupnoj, istorijskoj odluci, o plebiscitu – najširem obliku izjašnjavanja za koji odluku treba da donese ubjedljiva većina. Demarš iz Londona nije skica, već dokument koji govori u prilog da ovakav zakon i slične poduhvate treba ignorisati.” O tome da li bi jedan ovakav predlog mogao predstavljati mamac za opoziciju koji, ako zagrizu i on uđe u ovu vrstu parlamentarne sesije, znači početak pregovora o referendumskim uslovima, Đurđevac kaže: “Motivi su jasni, treba dovesti opoziciju u klopku. Opozicija je poručila EU da je Đukanović međunarodno denunciran i da ne postoje elementarni uslovi da se sa njim može o bilo čemu pregovarati.”

Tatjana Nikolić