Arhiva

Veliki početak

Radmila Stanković | 20. septembar 2023 | 01:00

Valjda moraš biti iz Niša, tačnije iz Qubatovice koja se nalazi između Niša i Pirota, i moraš gotovo tri i po decenije živeti u srcu NJujorka, moraš biti slikar i klikeraš, pa da sve svoje sposobnosti podrediš jednom cilju – da uradiš nešto veoma dobro za svoj Niš i svoj Beograd. To je rezultat misije Radovana-Laleta Đurića, koja je privremeno okončana prošlog ponedeljka u ulici Tošin bunar 130, gde je otvorio galeriju u preuređenim magacinima Duvanske industrije iz Niša koja danas radi u sastavu kompanije Filip Moris Internešnal. Pre toga, otvoren je, takođe, izvanredan izložbeni prostor u Nišu, tačnije reč je o kompletno renoviranoj nekadašnjoj gradskoj galeriji Srbija.

Celokupan posao oko adaptacije ovih objekata i njihovog pretvaranja u galerije koje nalikuju svetskim, obavio je slikar iz NJujorka Lale Đurić sa svojim prijateljima:

- Filip Moris u okviru svog poslovanja odvaja deo novca i za podsticaj kulture, ali ne kao sponzor već kao donator. Razgovarao sam sa njihovim ljudima u NJujorku i predložio najpre da se napravi galerija u Nišu, a potom i u Beogradu i da se radom te dve galerije povežu mladi umetnici Niša i Beograda.

Te večeri, tačnije prošlog ponedeljka na otvaranju galerije u blizini Studentskog grada (izložba traje do 22. juna), najsrećnije su bile mlade slikarke Tijana Lazić, Jelena Stojković i Andrea Ivanović. One su se, naime, sa još 800 mladih umetnika, prijavile na konkurs koji je raspisan krajem prošle godine i osvojile su prve tri nagrade u visini od 10, pet i tri hiljade evra. Konkurs je raspisala Niška umetnička fondacija, za čije je osnivanje ideju dao Euđenio Sidoli, generalni direktor niške fabrike duvana. Predsednik ove fondacije je slikar Lale Đurić, a tu su još Olja Ivanjicki, Neda Arnerić, Rada Đuričin, dr Dragoš Stojanović...

Zanimljivo je kako slikarka, tačnije vajarka Olja Ivanjicki gleda na ovu novinu u našoj kulturi:

- Nadamo se i imamo želju da Fondacija traje godinama. U ovoj godini osnivanja i prvoj godini održavanja konkursa, nagrađuju se tri umetnika. Mladim umetnicima je, dakle, omogućeno da imaju svoj veliki početak, da imaju izazov, duhovni uzlet, da imaju mogućnost odslikavanja vizije današnjice, svega onoga što čini umetnost, mladost, traženje i nalaženje, bunt i radost ili naslućivanje mogućnosti. Rečju, osnovana je jedna nova fondacija koja se okreće mladim umetnicima a što će, kao i prethodni datumi trajanja brojanog u milenijumima, obeležiti Niš i Beograd kao dve važne tačke na putevima istorije, osvajanja, ali nadamo se i budućnosti ovog prostora.

Generalni direktor Fabrike duvana iz Niša u sastavu Filip Morisa, Euđenio Sidoli, bio je iskreno zapanjen transformacijom koju je doživela galerija Srbija u Nišu, i tim povodom kaže:

- Nisam umetnik, trgovac umetninama, niti sam profesionalni kolekcionar. Ja sam menayer i poslovan čovek, ali takođe sam i osoba koja veruje u snagu kreativnosti, komunikacije, inovacija... Pratio sam transformaciju galerije Srbija od rane faze njene rekonstrukcije decembra 2005. godine. Kroz vrata Galerije na Trgu kralja Milana ušle su nova vizija i nova energija. Plan je da od ove zgrade napravimo izuzetan prostor za prikazivanje uglavnom slabo zapaženih dela savremenog umetničkog izraza, da pokrenemo emocije koje će preneti poruku koja zaslužuje svoje mesto u današnjem užurbanom svetu i da time ponudimo pravu šansu vizionarima, sanjarima i talentima.

Glumica Rada Đuričin koju za Laleta Đurića vezuje dugogodišnje prijateljstvo, kaže da boljeg vizionara, sanjara, ali i organizatora za toj posao od Laleta Đurića nije bilo. Posebno smatra plodotvornom njegovu ideju da se na tom prostoru sreću mladi umetnici iz Niša i Beograda, da mladi slikari cele Srbije znaju da mogu da računaju na te galerije. I ona duboko veruje da je otvaranje ove dve galerije početak jedne nove prakse u našoj kulturi i dodaje kako je za nju “najvažnije da su one prevashodno namenjene mladim ljudima jer oni, po pravilu, najteže dobijaju prvu priliku. A ovih 45 najuspešnijih radova govore koliko je njihovim autorima ta prilika bila potrebna”.