Prvaci druge svetske lige

Nikada nije bilo jednostavno privući i zadržati strane ulagače. NJihov osnovni cilj je uvek zarada profita u dugom roku. To nije sporno, jer privatna preduzeća u tržišnoj ekonomiji postoje zbog toga. Radarski ekran potencijalnih inostranih ulagača prvenstveno zapaža tekući i očekivani rast tržišta (privatna i javna tražnja) u zemlji koja je potencijalni cilj za ulaganje. Ostali činioci u odluci o ulaganju u inostranstvu uključuju slobodan pristup inostranom tržištu; sirovine i energiju; obrazovanu, kreativnu i iskusnu radnu snagu; lokalnu tehnologiju i naučnoistraživački potencijal; lanac dobavljača; infrastrukturu; delotvornu javnu upravu; zakone i sudstvo; a takođe i korupciju. Uz navedene osnovne pokretače i činioce, strani ulagači obraćaju pažnju i na državne stimulacije. Međutim, te stimulacije su dvosekli mač. Zbog čega se one nude? Inostrani ulagači ih vide kao oličenje nekonkurentnosti određene lokacije: da je lokacija konkurentna, takve stimulacije ne bi bile potrebne. Istraživanja su pokazala da takve državne stimulacije ne igraju skoro nikakvu ulogu u odlučivanju o lokaciji ulaganja. Odluka je doneta, a strani ulagač rado posle prihvata tu ponuđenu stimulaciju. Zbog čega da se odrekne novca kada mu se nudi „s neba“? Stimulacije stranim ulagačima imaju još jednu ideološku dimenziju. U Srbiji i drugde, siromašni domaći poreski obveznici pružaju novčane podsticaje bogatim inostranim vlasnicima kapitala. Uz navedeno, državne stimulacije inostranim sklapačima fijata imaju sumnjive neto efekte po Srbiju, a pletači kablova i čarapa ostaju i dalje pletači. Potrebno je više ulaganja u znanje, kao što je to Kontinental u Novom Sadu, a i Niš pruža temelje za slična ulaganja. UNCTAD je nedavno objavio svoj godišnji Svetski izveštaj o investicijama (World Investment Report 2019). To je zvanična i referentna globalna institucija za pitanja inostranih ulaganja. Izvod iz navedene publikacije (tabela) prikazuje „lidere“ u privlačenju stanih ulaganja od 2013. do 2018. Tabela nedvosmisleno prikazuje da su glavna odredišta za strana ulaganja i dalje velike zemlje kao što su to Sjedinjene Američke Države i komunistička Kina. Male zemlje kao što je to Singapur su takođe izuzetno privlačne. Srbija samo donekle može da se meri sa zemljama u okruženju kao što su to Grčka, Mađarska i Rumunija. U svakom slučaju, savet za Srbiju i slične države je da, umesto pružanja izdašnih subvencija stranim ulagačima, ista sredstva ulože u obrazovanje domaćih kadrova. Strani ulagači će to odmah da primete i doći će i bez novčanih stimulacija. Fajnenšel tajms su uvažene globalne novine, ali novine koje su privatne. NJihove podatke o Srbiji kao „lideru u svetu u pogledu privlačenja inostranih ulaganja“ po broju projekata treba vagati i u pogledu podataka objavljenih u međunarodnim javnim izvorima, kao što su to Ujedinjene nacije, koje kao osnovni parametar za rang-listu koriste vrednost uloženih investicija.