Arhiva

Atmostanje i renovacija

Ivan Klajn | 20. septembar 2023 | 01:00 >> 31. oktobar 2019 | 02:07
U broju od 3. oktobra raspravljao sam o novinskom naslovu „Udar munje ubio 33 Indijca“, koji mi je poslao čitalac Čeda Tasić, s primedbom da je umesto udar munje trebalo napisati udar groma. Ja sam se s njim delimično složio, napominjući da je munja ipak električno pražnjenje, ono koje ubija čoveka kad ga pogodi, dok se grom samo čuje. Predložio sam da u krajnjem slučaju o ovom pitanju „presudi neki fizičar ili klimatolog“. Pročitavši to, javio se čitalac Nenad Kostić, koji kaže da je „umesto klimatolog trebalo da stoji meteorolog, stručnjak za privremena stanja atmosfere“. Biće da je u pravu. U pismu je dao i jedan predlog: „Srpski jezik ima istu imenicu, vreme, za dva potpuno različita značenja, koja se u engleskom označavaju sa time odnosno weather. Predlažem novu imenicu, atmostanje, za ovo drugo značenje imenice vreme. Sve u meteorološkom izveštaju i prognozi tiče se stanja atmosfere: temperatura, vetar, padavine, osunčanost, grmljavina. Hidrometeorološki zavod, pandan meteorološkom zavodu, oduvek daje ’izveštaj o vodostanju’.“ S ovim bih malo teže mogao da se složim, jer lingvisti retko kada odobravaju složenice od strane i domaće osnove. Možda bi mogla da se prihvati u stručnom rečniku meteorologa, ali je teško zamisliti da prijatelju kažemo: „Hajde, izađi u šetnju dok je lepo atmostanje“. Nije se dosad javio nijedan meteorolog, ali možda i ne mora, jer u Matičinom jednotomniku, u odrednici grom, definicija pod 1.a glasi: „naglo pražnjenje električnog naboja između oblaka ili između oblaka i zemlje praćeno bleskom (munjom) i snažnim treskom, praskom (grmljavinom)“. Dodati su izrazi prasak groma i udar groma, što sve daje za pravo Čedi Tasiću. U međuvremenu, u fascikli sam pronašao jedan raniji dopis istoga Čede, gde citira jednu rečenicu iz Politike s kraja avgusta, povodom godišnjeg sastanka svetskih moćnika „G7“ na francuskoj obali: „Turistički objekat u Bijaricu je bio šest meseci zatvoren radi renovacija.“ Poslednju reč je podvukao, jer mu zvuči neobično. Ipak, svi znamo glagol renovirati, koji ima malo određenije značenje od domaćeg obnoviti, a uz glagol treba da postoji i imenica. Renovacija se zaista može naći u svim rečnicima stranih reči, od Vujaklije nadalje.