Arhiva

Zašto je „bolje“

Ivan Klajn | 20. septembar 2023 | 01:00 >> 24. jun 2020 | 18:36
„Može li da se kaže i ćirilični, latinični (ćirilično, latinično pismo), pored oblika ćirilički, latinički, jedinog koji nalazimo u Pravopisu i drugim priručnicima?“ pita čitalac Vladimir Vuković. Ja mislim da može, pošto su česti u upotrebi i po gradnji nisu pogrešni. Čudno je da ni Pravopis ni rečnik Matice srpske te oblike nisu registrovali, mada su dali zastarele varijante „ćirilski“ i „ćirilovski“. U drugom dopisu, pod naslovom „Nemojte nas mučiti“, isti čitalac navodi da „Pravopis kaže ravnodnevica (bolje nego ravnodnevnica) i svakodnevica (bolje nego svakodnevnica). Dokle više ’bolje’? Hajde da normiramo, pa da konačno znamo kako da pišemo!“ U jeziku, kao ni u drugim delatnostima, nije uvek moguće jednu varijantu proglasiti za jedino ispravnu, a drugu zabraniti. Ovde bih se složio s Pravopisom. Imenica dan nekada je imala genitiv dne (čest kod starijih književnika u izrazima kao „do Petrova dne“ = do Petrovdana), a od njega je izveden plural dnevi, odakle složenice ravnodnevica i svakodnevica. Kasnije je nastao pridev dnevni, zatim imenice dnevnik i dnevnica, koje su naknadno uticale da se „n“ ugura i u ravnodnevicu i svakodnevicu. Najvažnije od svega je da je naglasak obeju reči na drugom slogu, na „o“, a ne na trećem. Čeda Tasić pita: „Da li je normalno da skraćenice menjaju pol?“, navodeći početak jedne rečenice iz prošlog NIN-a: „Recimo SZO koji je zahtevao...“ itd. Ako je Svetska zdravstvena organizacija, ne bi li trebalo da i skraćenica bude u ženskom rodu: „SZO je zahtevala“? Sve zavisi od toga da li je skraćenica „poluverbalizovana“, tj. da li je upotrebljavamo kao posebnu reč, npr. „učesnik NOB-a“ (izg. en-o-bea), s promenom po muškom rodu, iako je imenica „borba“ ženskog roda, ili „iz DSS-a javljaju“, iako bismo rekli „iz Demokratske stranke Srbije“. Onome ko svakodnevno govori ili piše o Svetskoj zdravstvenoj organizaciji normalno je da je naziva skraćeno SZO i da tu skraćenicu tretira kao imenicu. Mi koji od medicinskih ustanova dobro poznajemo jedino naš lokalni dom zdravlja, pre ćemo skraćenicu SZO pročitati kao tri cele reči, pa ćemo se za padežne nastavke i rod glagolskog prideva orijentisati prema upravnoj reči, organizacija.