Arhiva

Na mreži i iza nje

Ivan Klajn | 20. septembar 2023 | 01:00 >> 3. februar 2021 | 14:46
Da nastavim s primerima grešaka koje mi je sa interneta poslao čitalac Slobodan Kozarčić. Što se pravopisa tiče, moglo bi se reći da su svi sajtovi pogrešni u naslovima, jer su pisani na engleskoj latinici (bez dijakritičkih znakova), a reči nisu odvojene razmacima, nego crticama. Jedan primer iz Blica: vesti/drustvo/prodajem-na-ulici-da-bismo-otskolovali-decu-na-ivici-siromastva. Ako crtice i prihvatimo kao kompjuterski običaj, svakako je pogrešno „t“ u „otskolovali“, što je, kako kaže čitalac, u štampanom izdanju srećom ispravljeno u „odškolovali“. Promena imenica obično nije problem, osim u slučaju jednog geografskog imena: „Italijanka koja je preminula u Koruški nije bila inficirana“ glasi jedan naslov u istom listu. Ime ove austrijske pokrajine sa slovenačkom manjinom retko se pominje otkako ne živimo u zajedničkoj državi, pa smo, izgleda, zaboravili da se menja po pridevskoj promeni: u Koruškoj, a ne u Koruški. Slabo znanje geografije verovatno je krivo i za naslov „Istraga ubistva novinarke – uhapšen jedan od najistaknutijih biznismena u Malti“, a Malta je ostrvo, dakle može biti uhapšen samo na Malti. U članku pod naslovom „Nemački dirigent otkazao nastup“ našla se i odredba „u svetu klasične muzike na i iza scene“. Novinski stil zahteva sažetost, ali izvinite, predlog na i predlog iza ne mogu oba da idu s genitivom, dakle pravilno je samo na sceni i iza scene (iza nje). Što se tiče predloga ispred, u gimnaziji su nas učili da on ima samo prostorno značenje, dok u značenju „u ime“ pripada birokratskom jeziku (mada Matičin rečnik navodi i jedan primer iz Andrića: „Mene su, svijetli pašo, poslali ispred cijele čaršije“). Otuda je, u svakodnevnom izveštaju o situaciji s koronom, reči „Dr Kon je naglasio da ispred struke obećava...“ trebalo popraviti u „kao predstavnik struke“ ili „u ime struke“. Da li zbog nespretnog skraćivanja u prelomu ili iz nekog drugog razloga, tek jedan naslov s podnaslovom glasi: „SUD ODLUČIO – Policija će ’useliti’ u rodnu kuću Adolfa Hitlera u Austriji“. Dok je tu izostavljena povratna zamenica uz glagol useliti se, na televiziji N1, u emisiji „Listanje štampe“, čula se jedna suvišna reč: „Oni su više upućeniji u to.“ Moglo se reći „Oni su bolje upućeni“ ili upotrebiti komparativ bez dodataka: Oni su upućeniji u to.