Arhiva

Suštinska pitanja za korisnike zakona

Aleksandra Gavrilović programska koordinatorka za edukaciju, Labris Goran Miletić direktor za Evropu i B? | 20. septembar 2023 | 01:00 >> 24. mart 2021 | 14:07
Tekst „Nelegitimni akteri podstiču tenzije“, objavljen 18. marta 2021. godine kao reakcija na članak pod nazivom „Zakon o istopolnim zajednicama u porođajnim mukama“ (objavljen 11. marta 2021. godine), sadrži netačne i neistinite informacije te dovodi u zabludu građanke i građane o činjenicama koje se odnose na izradu zakona, rad radne grupe i kvalitet predloženog nacrta. Na osnovu člana 84. Zakona o javnom informisanju i medijima, tražimo objavljivanje ispravke neistinitih i nepotpunih informacija objavljenih u tekstu. Autori reakcije netačno navode da je prof. dr Saša Gajin sačinio Predlog nacrta zakona još 2013. godine. Prvi model zakona nastao je 2011. godine u saradnji LGBT organizacije Labris, Centra za unapređivanje pravnih studija i Aire centra iz Londona. U njegovoj izradi su učestvovali domaći i strani eksperti i ekspertkinje, a Saša Gajin je u izradi zakona imao ključnu ulogu kao jedan od najvećih eksperata za antidiskriminaciono pravo u Srbiji. Tokom i nakon izrade teksta, konsultovani su brojni članovi zajednice i predstavnici vlasti koji su u to vreme želeli da razgovaraju o ovakvom zakonu. Labris je predloženi model zagovarao punih 10 godina, a oko ovog modela je postojala potpuna saglasnost svih onih kojih se zakon tiče i tokom tog perioda se nije pojavio nijedan alternativni predlog. Nekoliko dodatnih izmena je uneto u finalni tekst modela prošle godine, pa je Labris ovaj tekst objavio kao svoju novu publikaciju u aprilu 2020. godine. Poslednje konsultacije svih LGBT organizacija o zakonu održane su 23. februara 2021. godine, dan pre početka rada Posebne radne grupe. Na sastanku je dogovoreno da se od Ministarstva zahteva da model koji predlažu LGBT organizacije bude uzet kao polazna osnova za izradu nacrta zakona. Sa ovim se saglasio i gospodin Azdejković, jedan od potpisnika teksta. Deo reakcije u kome se zastupa ideja da je doprinos prof. dr Saše Gajina manji i da on nije legitiman zbog toga što ne pripada LGBT zajednici, predstavlja pozivanje i podsticanje na diskriminaciju zbog seksualne orijentacije putem izražavanja ideja i mišljenja. Kada se ovakvi stavovi šire putem sredstava javnog informisanja, oni predstavljaju govor mržnje (član 11. Zakona o zabrani diskriminacije). U reakciji nije navedeno da li autori i sami pripadaju LGBT zajednici i da li pravo na rad na zakonu negiraju svakom ko nije pripadnik LGBT zajednice ili samo jednom ekspertu. Veoma je opasno negirati pravo organizacijama, pojedincima i ekspertima koji se godinama bave unapređivanjem zakonodavnog okvira svih manjinskih grupa da doprinose radu na unapređivanju zakonskog okvira onih zajednica koje tek razvijaju svoje kapacitete. Ovo je posebno slučaj sa LGBT zajednicom, u kojoj je veoma mali broj pravnih eksperata koji su istovremeno out, imaju odgovarajuća pravna znanja i žele da se uključe u izradu ovog zakona. Radna grupa nije antagonizovana čitanjem svake pojedinačne slovne i gramatičke greške kako to navode potpisnici, već odbijanjem Ministarstva da uvaži suštinske, jasne i obrazložene predloge predstavnika organizacija koje predstavljaju korisnike zakona i koje su godinama radile na razvijanju modela, uprkos ignorisanju državnih organa. Svi izneti predlozi su se temeljili na međunarodnim standardima i zakonima Srbije, a ne na nečijoj ličnoj želji, ideji ili parcijalnom interesu. Pitanja koja se tiču poštovanja dostojanstva, izdržavanja, neregistrovane zajednice, ličnih odnosa sa detetom, prava na poštovanje porodičnog života u javnosti, kao i davanje izvoda iz registra državama koje progone LGBT zajednicu se svakako ne mogu kvalifikovati kao pitanja čaršijskog karaktera (kako se navodi u reakciji), već kao suštinska pitanja za one koji su korisnici zakona. Diskusija u vezi sa ovim važnim pitanjima trajala je i povremeno bila uspešna i konstruktivna, pa se posle iznetih argumenata dolazilo do saglasnosti o načinu na koji će neki od članova biti promenjeni u najboljem interesu korisnika zakona. To i jeste smisao postojanja radne grupe, a ne samo prihvatanje rešenja koje predloži vlast. Kao članovi radne grupe i aktivisti/aktivistkinje koji su se ovim zakonom bavili i kada je to nailazilo na podsmeh i osporavanje u društvu, u potpunosti osporavamo navode ove reakcije. Nastavićemo započeti rad na zakonu, zajedno sa svim LGBT organizacijama, aktivistima i svima koji svoje vreme, znanje i energiju ulažu da bi ovoj zajednici pomogli.