Arhiva

NIN nevin, kriv Stefanović

NIN | 20. septembar 2023 | 01:00 >> 3. maj 2017 | 23:41
NIN nevin,
kriv Stefanović
Apelacioni sud poništio je prvostepenu presudu Višeg suda u Beogradu, kojom su autorka teksta „Nebojša Stefanović glavni fantom iz Savamale“ Sandra Petrušić, glavni urednik Milan Ćulibrk i magazin NIN kažnjeni sa 300.000 dinara zbog „povrede časti i ugleda“ ministra policije Nebojše Stefanovića, plus 52.600 dinara za pokriće troškova parničnog postupka. Stefanović je NIN tužio zbog naslovne strane i teksta objavljenog 16. juna 2016. Zvanično, tužbu je kao građanin podneo 18. jula, jedino ročište održano je 29. novembra, a mesec dana kasnije sudija Višeg suda Branislav Keranović kaznio je autorku teksta, glavnog urednika i NIN. Advokat NIN-a Dušan Stojković je u zakonskom roku od osam dana dostavio žalbu Apelacionom sudu, koji je 21. aprila doneo drugostepenu odluku, čije obrazloženje, objavljeno na sajtu Apelacionog suda 28. aprila, prenosimo u celini. Presudom Apelacionog suda u Beogradu Gž3 57/17 od 21. marta 2017. preinačena je prvostepena presuda i to tako što je odbijen tužbeni zahtev tužioca Nebojše Stefanovića da mu tuženi Sandra Petrušić, Milan Ćulibrk i NIN na ime naknade nematerijalne štete zbog povrede časti i ugleda solidarno isplate iznos od 300.000 dinara zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, te je odbijen tužbeni zahtev tužioca da se obaveže tuženi Milan Ćulibrk da kao odgovorni urednik objavi ovu presudu u prvom sledećem izdanju NIN-a po pravnosnažnosti presude. Takođe, preinačena je i odluka o troškovima postupka, i to tako što je obavezan tužilac da tuženima na ime troškova parničnog postupka isplati 89.700 dinara, u roku od 15 dana od dana prijema prepisa presude. Po nalaženju Apelacionog suda, prvostepeni sud je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primenio materijalno pravo kada je našao da postoji osnov za naknadu nematerijalne štete u konkretnom slučaju zbog povrede časti i ugleda tužioca, pa time i za objavljivanje presude u nedeljniku NIN. U konkretnom slučaju, pogrešno je prvostepeni sud primenio Zakon o javnom informisanju i medijima, kada je našao da od strane tuženih nije ispoštovana dužnost novinarske pažnje, odnosno provere porekla istinitosti i potpunosti podataka u vezi sa činjeničnom tvrdnjom da je ovde tužilac „Glavni fantom iz Savamale“, te da to predstavlja osnov za nadoknadu nematerijalne štete i objavljivanje presude. Značenje sporne informacije pravilno se može tumačiti isključivo posmatranjem naslova i sadržine teksta kao jedinstvene celine. Takvim posmatranjem predmetnog naslova i teksta jasno se dovodi do zaključka da navedeni naslov predstavlja sarkastično imputiranje političke odgovornosti tužiocu za događaje koji su se, kako to proizlazi iz izveštaja zaštitnika građana od 9. maja 2016. zbili u delu grada koji je poznat pod imenom Savamala, u noći između 24. i 25. aprila 2016. Iz teksta jasno proizlazi da je novinar na bazi izričito navedenog izvora, službenog dokumenta – izveštaja zaštitnika građana, došao do zaključka o uzurpiranju vlasti u jednom delu Beograda. Ovakvi navodi u tekstu, pored toga što čine direktan poziv na političku odgovornost, jasno predstavljaju zaključak novinara, odnosno pretpostavku u vezi sa činjeničnim stanjem, a ta pretpostavka je izvedena iz činjenica navedenih u službenom dokumentu – izveštaju zaštitnika građana. Dakle, iz spornog teksta nedvosmisleno proizlazi da autor iznosi svoje mišljenje, odnosno zaključak, da je, imajući u vidu trajanje i način na koji su se odigrali događaji u Savamali, kao i ponašanje pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova nakon toga, tužilac, kao ministar unutrašnjih poslova morao biti upoznat sa predmetnim događajem. Takođe, s obzirom na to da se radi o zaključku novinara, da se događaj u Savamali nije mogao odigrati bez znanja tužioca, te da u tom smislu tekst predstavlja kritiku nosioca javne funkcije u obavljanju poverene nadležnosti, novinar, autor teksta nije bio dužan da traži izjašnjenje tužioca o kritici koju mu upućuje, već je tužilac imao pravo da traži od odgovornog urednika NIN-a da se objavi njegov odgovor na iznetu kritiku, odnosno pravo da traži ispravku informacije, a što tužilac nije učinio.