Arhiva

Zamenik nije menjač

Ivan Klajn | 20. septembar 2023 | 01:00 >> 7. jun 2017 | 18:12
Zamenik nije menjač
Kad god čujem ili pročitam o fabrikama koje su pre četvrt veka imale 1.300 a danas 130 radnika, o bankama koje su zatvorene, o ruševini koja godinama stoji u centru velegrada, upitam se nisu li možda i neki od najčešćih i najpoznatijih glagola u našem jeziku bili bombardovani, ili ozračeni osiromašenim uranijumom, ili podvrgnuti „pljačkaškoj privatizaciji“. Tridesetog maja, u dnevniku RTS-a rečeno je da je Aleksandar Vučić podneo ostavku na položaj premijera, a da ga „u mandatu tehničke vlade menja prvi potpredsednik Ivica Dačić“. Verovatno se mnogi građani slažu da Vučića treba menjati, pa i sasvim promeniti, ali Dačić to ne može da učini: on može samo da ga zamenjuje. U Matičinom jednotomniku za menjati je navedeno nekih osamnaest značenja, ali zamenjivati nije među njima, osim kad je reč o stvarima od kojih se stara baca a na njeno mesto postavlja nova: menjati bateriju, menjati gumu na automobilu. Dodajmo tu i imenički argument o kome mi piše čitalac Vladimir Lapčević: čovek koji zamenjuje direktora ne zove se „menjač direktora“, nego zamenik direktora. Što se tiče glagola odmoriti/odmarati, o čemu smo već pisali na ovom mestu, pomenuti rečnik navodi ga pod 1 kao prelazan, s primerima odmoriti konje, odmoriti vojsku. Potom ipak, kao ustupak novijim govornim navikama, dodaje pod 2 i neprelazno „v. odmoriti se“, bez primera. Po tome bi bila ispravna i ona famozna TV reklama po kojoj je srce „jedini mišić koji radi dok svi ostali odmaraju“. Ja znam da se većina čitalaca ove rubrike, bar onih iz starijih generacija, ne bi složila s neprelaznim odmoriti/odmarati, bez „se“. Prvo zato jer znaju da je taj oblik došao iz vojničkog žargona, gde postoji čak i neprelazno zanimati, izvedeno iz glagolske imenice zanimanje: regruti pre podne imaju zanimanje (vojnu obuku, vežbanje) a po podne odmaranje, dakle (po kaplarskoj logici) pre podne „zanimaju“ a po podne „odmaraju“. Drugo, zbog analogije s glagolom suprotnog značenja umoriti/umarati: ako se neko umorio, ako se lako umara (a još niko, bogu hvala. ne kaže „Mnogo sam umorio“ ili „Lako umaram“), onda treba i da se odmori, a ne da „odmori“.