Arhiva

Statistika je nezavisna

Dr Miladin Kovačević, | 20. septembar 2023 | 01:00 >> 13. septembar 2017 | 22:07
Republički zavod za statistiku je istinski nezavisna institucija, a izmenama Zakona o zvaničnoj statistici će se dodatno učvrstiti profesionalna nezavisnost i ojačati sistemske ingerencije RZS-a. Samim tim, insinuacije profesora Milojka Arsića o politizaciji zvanične statistike su i neutemeljene, i profesionalno nekorektne. Kada je reč o statistici u oblasti tržišta rada, Arsić po ko zna koji put, ignoriše činjenicu da je Anketa o radnoj snazi (ARS), na kojoj se baziraju stope zaposlenosti i nezaposlenosti, pretrpela izmene tokom 2015. i 2016. i da je zbog toga narušena uporedivost podataka, o čemu je RZS obavestio javnost. Ipak, Arsić, čini se tendenciozno, upoređuje međusobno neuporedive stope nezaposlenosti iz 2012. i 2017. i na taj način zaključuje da dolazi do nerealnog smanjenja stope nezaposlenosti u navedenom periodu, koje „nema uporište ni u jednom ekonomskom pokazatelju, nije u skladu sa privrednom aktivnošću, ni sa rastom poreskih prihoda“, zbog čega sebi daje za pravo da dovede u pitanje kredibilitet zvanične statistike. Da bi jedan profesor smeo sebi da dozvoli tako ozbiljne zaključke (optužbe), morao bi prvo da zna da se stopa nezaposlenosti dobija kao udeo broja nezaposlenih lica u ukupnoj radnoj snazi (zaposleni + nezaposleni), i da, teorijski, do smanjenja stope nezaposlenosti može doći i u slučaju da se broj nezaposlenih smanjuje, broj zaposlenih ostaje isti, dok se neaktivnost stanovništva povećava. Da li se ovakav scenario odražava na poreske prihode i da li podrazumeva privredni rast? Otkud uopšte ideja da se očekuje direktna veza između pomenutih pokazatelja?! Stopa nezaposlenosti se smanjuje i u slučaju da je broj nezaposlenih konstantan a da se povećava zaposlenost. Elem, nijedan od ovih scenarija se nije dogodio u Srbiji, već je do smanjenja stope nezaposlenosti u prethodnom periodu došlo, kako usled smanjenja nezaposlenosti, tako i zbog rasta zaposlenosti. I u ovom slučaju je čudno da se Arsić nije bavio pitanjem kvaliteta zaposlenosti, jer da jeste ne bi a priori očekivao povećanje poreskih prihoda. Konačno, ni pomažući članovi domaćinstva, suprotno Arsićevim sumnjama, nikada nisu klasifikovani kao nezaposleni.