Arhiva

Izdominirali smo

Ivan Klajn | 20. septembar 2023 | 01:00 >> 7. decembar 2017 | 03:51
Šta je glagolski vid? Govornicima neslovenskih jezika to bi trebalo dugo i s naporom objašnja- vati, ali čitaocima ove rubrike to (siguran sam) nije nužno. Glagol može biti svršen (sesti, pogledati) ili nesvršen (sedeti, gledati). Uz to postoje i dvovid- ski glagoli – oni koji, ne menjajući oblik, mogu biti nekad svršeni a nekad nesvršeni, zavisno od konteksta. Kao najčešći primeri navode se glagoli videti, čuti i oni koji označavaju obroke: ručati, večerati, užinati i drugi. Primera radi, „Jesi li ručao?“ je svršeno, jer znači „Jesi li pojeo ručak?“, ali u „Telefon je zazvonio dok sam ručao“ isti oblik ima nesvršeno značenje (= dok sam jeo ručak). Stvari postaju složenije kad se radi o glagolima sa završetkom ‑ovati (‑evati), ‑irati i ‑isati. To su tri grupe glagola koji najviše doprinose bogaćenju i ob- navljanju našeg leksičkog fonda i koji su veoma česti u pisanom, a pogotovu u medijskom jeziku. I među njima ima nesvršenih (npr. stanovati, carevati, pilotirati, pozirati, tolerisati, kalkulisati), ali i mnogo dvo- vidskih. Uporedimo rečenice kao „General je komando- vao divizijom“ (nesvršeni) i „Komandovao je vojnicima da stanu“ (svršeni), ili „Da li se u ovoj zemlji cenzu- rišu mediji?“ (nesvr.) i „Ne daj da ti cenzurišu ovaj tekst“ (svr.). Ako od nesvršenog glagola treba načiniti svršeni (ono što gramatičari zovu perfektivizaci- jom), onda se, po postupku uobičajenom za sve glagole, na početku dodaje prefiks: diskutovati prodiskutovati, trenirati istrenirati, karakterisati okarakte- risati i slično. Tu počinju komplikacije i javljaju se mnogi primeri sumnjive vrednosti. Jedan od neobičnijih čuli smo pre neki dan. U Budimpešti je održan samit Kine i zema- lja Srednje i Istočne Evrope, na kome je učestvovala i naša delegacija s premijerkom na čelu. Po povratku, ministar Antić je izneo svoj utisak: „Srbija je izdo- minirala!“ Na društvenim mrežama ta rečenica je izazvala dosta sarkazma, doduše iz političkih pre nego iz gramatičkih razloga. Glagol „izdominirati“ nije zabeležen ni u jednom srpskom rečniku, a malo je vero- vatno da će i ubuduće iko osetiti potrebu za njim. Još sličnih primera videćemo u idućem broju.