Arhiva

Povratak delu velikog pisca

Borko Hložan | 20. septembar 2023 | 01:00 >> 8. mart 2018 | 04:17
Iako je za života Aleksandar Tišma u evropskim okvirima bio jedan od vodećih i najpoznatijih književnika, ne samo iz Srbije već i iz cele jugoistočne Evrope, njegovo bogato i raznovrsno literarno stvaralaštvo, posle odlaska autora, ipak nije doživelo očekivano, potpuno i zasluženo priznanje. Međutim, nekoliko godina unazad, bar što se tiče književne ostavštine Aleksandra Tišme, stvari su krenule nabolje. Dogodilo se to, pre svega, zahvaljujući inicijativi novosadske izdavačke kuće Akademska knjiga, koja je pokrenula štampanje prve edicije celokupnih dela Aleksandra Tišme, istrajavajući već sedam godina u ovom sizifovskom poduhvatu, a bolje vreme za prihvatanje stvaralaštva ovoga našeg eminentnog prozaiste sada najavljuje i osnivanje fondacije koja nosi ime velikog pisca, čiji je cilj ponovno afirmisanje i proučavanje Tišminih dela. Aleksandar Tišma, koji se u svojim pričama i romanima beskompromisno bavio najtežim, opsesivnim temama dvadesetog veka poput Holokausta, neiskorenjivosti zla, do tragične sudbine malih ljudi suočenih sa represijom „usrećiteljskog“ totalitarizma, nailazio je i na napade i osporavanja, iako su njegove knjige, uz uspeh na domaćoj sceni, imale izuzetno dobar prijem u inostranstvu, doživevši brojne prevode i izdanja u celom svetu. Kako je vremenom jenjavalo interesovanje čitalaca i Tišmina dela su sve ređe štampana. Osnivač i predsednik Fondacije Aleksandar Tišma, sin velikog književnika, Andrej Tišma kaže: „Pre nekih desetak godina dogodilo se da se nijedna knjiga Aleksandra Tišme nije mogla naći u knjižarama, pa su se ljudi meni obraćali sa pitanjem gde mogu da ih kupe. U to vreme Akademska knjiga je izrazila želju da ponovo štampa Tišmina dela, a pošto je očigledno postojalo veliko interesovanje čitalaca za Tišminu literaturu, direktorka Akademske knjige Bora Babić i ja došli smo na ideju o osnivanju jedne institucije koja će ubuduće voditi brigu o zaostavštini Aleksandra Tišme.“ Fondacija „Aleksandar Tišma“ koja je utemeljena 2016. godine u Novom Sadu okupila je grupu eminentnih književnika i kulturnih poslenika: uz predsednika Upravnog odbora Andreja Tišmu i direktorku Akademske knjige Boru Babić kao upravnicu, članovi Upravnog odbora su i predsednik Matice srpske, prof. dr Dragan Stanić, prof. dr Gorana Raičević, koja je i urednica Tišminih sabranih dela, prof. dr Vladislava Gordić Petković, kao i književnik Vladimir Kopicl. Uz podršku štampanju sabranih dela Aleksandra Tišme, planovi delovanja fondacije obuhvataju ambiciozan program koji predviđa dodelu međunarodne književne nagrade, uređenje spomen-sobe, formiranje rezidencijalnog centra za pisce i prevodioce iz inostranstva, organizovanje međunarodnih simpozijuma posvećenih Tišminom delu, kao i formiranje elektronske bibliografije Tišminih dela. Misija fondacije je afirmacija, popularizacija i proučavanje dela Aleksandra Tišme i u tom nastojanju veoma je važno osnivanje Međunarodne književne nagrade „Aleksandar Tišma“ koja će se dodeljivati za sve žanrove književnosti kojima se bavio Tišma, bez ograničenja za jezik na kojem je delo napisano, ali je uslov da ostvarenje koje učestvuje na konkursu bude objavljeno i na engleskom, francuskom ili na nemačkom jeziku. Književni konkurs će biti organizovan bijenalno, svake druge godine, kaže Andrej Tišma dodajući da je oformljen internacionalni žiri, koji je dostojan visokih ambicija i aspiracija ovoga priznanja. Članovi žirija su: Đerđ Konrad, pisac i esejista iz Mađarske, austrijski pisac Peter Handke, švajcarska esejistkinja i prevodilac Ilma Rakusa, takođe i francuski pisac Matijas Enar, dobitnik prestižne Gonkurove nagrade kao i istoričarka i teoretičarka književnosti prof. dr Vladislava Gordić Petković. Planirano je da se ove godine prvi put dodeli Međunarodna nagrada „Aleksandar Tišma“, a sledeće godine predviđeno je da se organizuje internacionalni književni simpozijum, na kojem će jedna od tema biti Tišmin literarni opus.