Arhiva

Omiljeni genitiv

Ivan Klajn | 20. septembar 2023 | 01:00 >> 29. mart 2018 | 03:24
„Gađanje padežima“ obično je nešto po čemu odmah prepoznajemo neškolovanog čoveka ili govornika dijalekta, kao kad neko kaže „Ja sam iz Leskovac“ ili „Nemaš ti s mog Miću više ništa da pričaš“. Postoje ipak i padeške greške koje nisu tako primetne, koje promaknu i obrazovanim ljudima, kad pri sastavljanju nešto dužih rečenica upotrebe pridev koji se odnosi na imenicu iz ranijeg teksta, a zaborave u kom je padežu ta imenica bila. Pritom se javlja neka posebna sklonost prema genitivu, kao u sledećim primerima koje sam zabeležio na radiju i televiziji. „Ovim se životinja brani od predatora, kojih ima napretek u gustom rastinju punog zmija, pacova i drugih opasnih životinja“ (naučna emisija na Trećem programu Radio Beograda). „Holanđani su u svojim baštama, zaštićenih od vetrova, uspeli da stvore primerke lala koji... (itd.: titl u dokumentarnom filmu na Drugom programu RTS-a). „Saša Janković prvi put odgovara na previranja u Pokretu slobodnih građana, nastalih pod uticajem... (itd.: dnevnik Televizije N1). Ovde je jasno da je trebalo reći „u gustom rastinju punom...“, ali se pridev, umesto da se složi sa imenicom na koju se odnosi, poveo za genitivima koji slede. Slično je skliznuo i pridev zaštićen, ugledajući se na genitiv vetrova, umesto da bude u lokativu (zaštićenim) kao i baštama. U trećoj rečenici, trebalo je reći nastala (previranja), ali se particip ugledao na genitiv koji prethodi, pa je ispalo da su pod nečijim uticajem nastali – građani. Evo i jedne skorašnje vesti sa radija Slobodna Evropa: „Dodajmo da se Ves Mičel osvrnuo i na aktuelno pitanje u svojoj državi – smeni državnog sekretara Reksa Tilersona.“ „Smeni“ kao „državi“, a trebalo je reći smenu, u akuzativu, jer to je ono aktuelno pitanje na koje se američki posetilac osvrnuo. Ponekad greška u padežu nastaje iz čiste nepažnje, odnosno ispuštanja reči, kao u ovoj vesti sa Radio Beograda: „Na konkursu mogu učestvovati domaće i strane kompanije koje se bave hemikalijama i prihodom od najmanje deset miliona evra“. Da je posle reči „hemikalijama“ veznik i zamenjen zapetom i predlogom sa, postalo bi jasno da se kompanije ne bave prihodom, nego hemikalijama, a od njih imaju prihod.