Evropski put je najbolje rešenje za čitav region

Opisati ekonomsku situaciju u regiji u samo jednoj kratkoj kolumni nije nimalo lako. Isto kao što je i kreatorima ove analize bio izbor najadekvatnijih pokazatelja i određivanje njihove specifične težine u ukupnoj ocjeni ekonomske snage. Ali ako želite uporediti nešto, naravno da je prvi korak određivanje te mjere. Za nekog ko posmatra region iz BiH, zemlje koja je po pravilu u ocjenama svjetskih institucija i agencija, u donjem dijelu svih rang--lista, pozicija BiH na sredini ove rang-liste predstavlja pravo iznenađenje. Dakle, šta možemo zaključiti iz poretka zemalja po NIN-ovom indeksu ekonomske snage? Pored toga što su geografski veoma blizu, sve države imaju neke svoje specifičnosti. Za BiH je karakteristična visoka stopa nezaposlenosti, koja doduše muči i još neke zemlje regiona. Međutim, ono što rang-lista ne pokazuje je paradoks da uprkos visokoj stopi nezaposlenosti imamo veliku potrebu za radnicima određenih kvalifikacija, tako da ravnoteža između ponude radne snage i potražnje nije uspostavljena. Situacija je tim teža što smo svjedoci pravog egzodusa stanovništva iz cijelog regiona prema državama EU. Poslodavci i država zasad ne nalaze način da taj trend zaustave, tako da ukoliko se hitno nešto ne preduzme imaćemo nesagledive posljedice za čitav Balkan. Kada je u pitanju javni dug, on u BiH prema zvaničnim pokazateljima nije velik, jer sa javnim dugom od 42,3 odsto BDP-a ne možemo se smatrati visoko zaduženom zemljom, ali i tu treba biti oprezan, jer se ne vidi trend zaduživanja, kao ni struktura - na šta se ta sredstva troše. Posebno bitan je udeo investicija u BDP. BiH i Srbija su na začelju liste sa 17,3 i 17,7 procenata. Za razliku od Srbije, iz koje svakodnevno stižu vijesti o otvaranju novih fabrika, velikim infrastrukturnim projektima, prateći medije u BiH, gotovo ništa se ne dešava. Zato je iz naše perspektive malo čudno da ta razlika u ovom segmentu nije više na strani Srbije. Iz tabela se, takođe, vidi da su zemlje koje su ušle u EU postale ekonomski lideri regiona. Bugarska je na iznenađujućem prvom mjestu, a slijede je Rumunija i Hrvatska. NJihov raspon BDP-a po stanovniku se kreće od oko 8.000 do 12.000 evra, dok je u grupi zemalja van EU između 4.500 i 7.000 evra. Možda je taj podatak i najbolji pokazatelj da je evropski put najbolje rješenje za čitav region. Nažalost, zasad se ne zna da li ćemo i kad ispuniti sve zahtjeve koje pred nas stavlja EU da bi nam otvorila vrata i primila nas u svoje članstvo. Zašto ne reći, nakon novih izjava francuskog predsjednika Makrona, nismo sigurni da li će, čak i da ispunimo sve uslove za prijem u EU, biti mjesta za sve nas koji pretendujemo na članstvo i kada bi to moglo biti. Da ne bismo došli u situaciju - ne lipši magarče do zelene trave, moramo pod hitno uzeti stvari u svoje ruke, a ne čekati da nam neko drugi rješava probleme. Jedan od načina da se ostvari napredak u svim zemljama regiona je da se više okrenu jedna drugoj i da se sa priča o saradnji krene sa konkretnim djelovanjem. Svjedoci smo da je proteklih godina bilo više međusobnog spoticanja između zemalja regiona, negoli iskrene saradnje. Sjetimo se samo „trgovinskog rata“ između Srbije i Hrvatske, BiH pokušava da blokira Hrvatsku da gradi most do Pelješca, Hrvatska opstruiše gradnju prijeko potrebnog mosta na Savi kod Gradiške, BiH mjesecima ne može da završi procedure da se novoizgrađeni most preko Drine stavi u funkciju. S druge strane, postoje i razne inicijative i procesi koji teže ka većoj integraciji ovog prostora i nadamo se da će one vrlo brzo početi davati još konkretnije rezultate. Vođeni idejom da se razmirice moraju prevazilaziti, a pogotovo u ekonomskom interesu svih strana, Udruženje ekonomista Republike Srpske SWOT 3. i 4. maja na Jahorini organizuje treći Jahorina ekonomski forum, na kojem će centralna tema biti upravo regionalna saradnja kao važna poluga razvoja zemalja Jugoistočne Evrope.