Pre tačno dve decenije, izdavačka kuća Stubovi kulture objavila je Evropu broj dva Vojislava Despotova (1950–2000), veliki roman o kome se malo govorilo. Glavni junak (umetnik-performer), opremljen baterijskom lampom, sovjetskim vojnim mapama, vrećom za spavanje i konzervama jelenskog mesa, kreće u Sibir, želeći da u divljini otkrije Evropu broj dva, koju su, po kazni, sto pedeset godina gradili osuđenici.
Krećući se po samoći i bespuću, on odjednom izbija na obode „Francuske“, „Holandije“ i drugih zemalja „veštačkog kontinenta“. Razmišlja: „Ono ostrvo u daljini bilo je, van svake sumnje, Engleska, simulirana Engleska.“ Iskrcava se u „Holandiji“, pita se čemu služe lažne vetrenjače; razmišlja o norveškim fjordovima i finskim jezerima. Simulakrum mu pruža mogućnost da se poigra geografijom, a performeri koje usput sretne (ruše u „Berlinu“ zid od stiropora) – da posmatra kako prave rusvaj po istoriji. Neko mu vikne: „Napustio si Evropu da bi je zamenio lažnom Evropom“.
Da biste nastavili sa čitanjem naših premium sadržaja, neophodno je da odaberete jedan od planova pretplate.
Pretplata
Već imate nalog? Ulogujte se