Arhiva

Različitost kao prednost

Nataša Gvozdenović | 20. septembar 2023 | 01:00 >> 15. novembar 2018 | 03:49
Multikulturalnost govori o postojanju više kultura na jednom prostoru, interkulturalnost govori o dijalogu među kulturama - međusobnom prožimanju, međusobnim uticajima. Taj dijalog, često, vode dva paralelna toka, dve kulture koje se granicama svojim dodiruju i on može biti buran ili kreativan. Fondacija Novi Sad Evropska prestonica kulture 2021 upravo sa svešću o multikulturalnosti sredine kreirao je platformu PLU5. „Imajući u vidu da je Novi Sad mesto susreta različitih kultura“ objašnjava rukovodilac umetničkih projekata Fondacije 2021. Lazar Jovanov, „i da u njemu žive, rade i komuniciraju pripadnici 21 nacionalne zajednice, te da on slovi za grad tolerancije u kojem se različitost uvek posmatrala kao prednost, Fondacija Novi Sad 2021 je u 2017. godini pokrenula platformu PLU5 kako bi upravo ova odlika Novog Sada poslužila za promovisanje suštinskih evropskih vrednosti, što je u skladu sa uverenjem iskazanim u Aplikacionoj knjizi u okviru Mosta Duga da je različitost naša snaga.“ U okviru platforme PLU5 nalaze se međunarodni pozorišni festival teatara etničkih i jezičkih manjina Synergy #WTF Novosadskog pozorišta, Evropska konferencija posvećena manjinskim i lokalnim medijima, K.A.T. – Multimedijalna platforma savremene ženske umetnosti, teorije i aktivizma i Novosadski džez festival koji ima dugu i bogatu tradiciju, te ga Fondacija podržava kroz projekat Bratski džez orkestri Evrope. Synergy #WTF Upravo je završeno drugo izdanje festivala Synergy #WTF , koji je na jedan način nosilac platforme PLU5. „Sam nastanak Novog Sada je istorija razvoja interkulturalnog odnosa prema drugome, to je fundament nastanka ovog grada - dovoljno je da se setimo one istorijske situacije u kojoj su se novosadski Srbi, Mađari, Nemci, Jermeni, Jevreji i drugi sastali i sakupili novac, otišli u Beč i kupili licencu slobodnog carskog grada. Koncepcija fondacije Evropske prestonice kulture 2021 jedan je prirodni nastavak jednog opredeljenja, građanskog i duhovnog stava građana Novog Sada. Činjenica da ćemo 2021. poneti titulu Evropske prestonice kulture je, po mom osećaju, jednako značajan momenat kao onaj kada smo dobili titulu slobodnog grada“, objašnjava direktor festivala Valentin Vencel. „Zastupamo interkulturalnost koja podrazumeva spremnost različitih kultura koje egzistiraju jedne pored drugih da budu otvorene za prijem kulturnih vrednosti onog drugog. Otvorenost da se komunicira sa svojim kulturološkim kodovima sa Drugim. Otvorenost je ključna reč. Multikulturalni koncept ima važne tekovine u suživotu ljudi u Evropi, ali smatram da je došlo do trenutka kada bi se te paralelno razvijane zajednice trebalo otvoriti i ispoljiti otvorenost za prijem onoga Drugoga. A trebalo bi već sopstvenim kodom znati kodovati kulturološke poruke, tako da bude razumljiv i prihvatljiv za Drugoga“, zaključuje Vencel. K.A.T. Multimedijalna platforma ženske umetnosti, teorije i aktivizma K.A.T. ove godine bavi se pitanjima odnosa politike i umetnosti, politika tela u savremenoj umetničkoj praksi, novim izazovima feminističke teorije i aktivizma, i na kraju marginalnom pozicijom ženske kulture u okviru kulturnog nasleđa, kaže Vera Kopicl, direktorka i predsednica Saveza feminističkih organizacija „(Re)konekcija“ i urednica programa K.A.T. (kultura, aktivizam, teorija). „Sva ova pitanja i umetnička i teorijska suočavanja sa njima obeležena su zajedničkom odrednicom u naslovu ART ili PAKT, ali ovim naslovom želele smo da ukažemo i na poziciju samih umetnica/ka u savremenom svetu surovog neoliberalnog kapitalizma, vidljive i nevidljive cenzure, prisvajanja efekata umetničkog rada od strane kreativnih industrija. Za ovako grub naslov, kao kourednice programa, Silvia Dražić i ja odlučile smo da bismo osvetlile novu kulturološku paradigmu u kojoj je važnije da se umetnica/ik bavi ključnim rečima birokratizovanih kulturnih i fondacijskih politika nego ključnim temama svoje umetnosti“, objašnjava Vera Kopicl. I to uz ugroženu egzistenciju u društvu spektakla i komercijalne kulture koja uvek računa na altruističku vezu umetnosti sa kafkijanskom slikom umetnika u gladovanju. Centralni deo programa je izložba „ART ili PAKT - performans, performativnost i dokument“, koju su kreirali umetnica Andrea Palašti (koncept izložbe) i istoričar umetnosti Dejan Vasić (kustos) na osnovu dvogodišnjeg istraživanja savremene ženske umetnosti i feminističke teorije. Tako ćemo imati priliku da u toku dve nedelje (19.11 - 1.12.2018) u nekoliko prostora uz izložbu u Galeriji SULUV-a, a potom u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine, Skupštini APV i Galeriji Matice srpske pratimo umetničke radove, predstave, predavanja i razgovore sa umetnicama kao što su Vlasta Delimar, Tanja Ostojić, Olga Dimitrijević, Danica Bićanić, Lana Čmajčanin. Platforma PLU5 u okviru programa Evropske prestonice kulture omogućiće projektima kao što je naš da kroz umetničke formate i medije kreiramo zajedničke strategije i oblike saradnje u novim uslovima za rad koje do sada nismo imali. Evropska konferencija posvećena manjinskim i lokalnim medijima Druga evropska konferencija posvećena manjinskim i lokalnim medijima koja se održava od 15 do 17. novembra pod nazivom „Da li su manjinski mediji kulturno nasleđe?“ propituje poziciju manjinskih medija kao aktivnih činilaca razvoja evropskih društava, ističe organizatorka Nataša Heror, direktorka medijske agencije Heror Media Point. Traženje odgovora na ovo pitanje će se odvijati kroz nekoliko glavnih tema: kulturna prava, samoregulacija manjinskih medija i definisanje fenomena manjinskih medija kao kulturnog nasleđa, ističe Heror. Evropski karakter ove konferencije omogućava uvid u produkciju i stepen uticaja manjinskih medija širom Evrope na društva u kojima stvaraju svoj sadržaj. Naše „čitanje“ PLU5 platforme je da ona treba da doprinese promovisanju Novog Sada i Vojvodine kao izvorno multikulturalne destinacije i da putem konferencije, kao komunikacione platforme, ta podrška treba i može da se realizuje putem aktivne saradnje sa manjinskim medijima kako u Srbiji tako i širom Evrope. Novosadski džez festival Nastao je 1999. godine i ove 2018. dogodiće se njegovo dvadeseto izdanje. Novosadski džez festival organizuje Kulturni centar Novog Sada. „Po imenu novosadski, po sadržaju internacionalni“, kaže urednica i izvršni producent tog festivala Vesna Kaćanski. „To je main stream festival, objašnjava ona, „neguje autorsku muziku, predstavlja džez umetnike svetskog renomea iz Sjedinjenih Američkih Država, Evrope i mnogih drugih delova sveta. Novi Sad je proglašen Evropskom prestonicom kulture 2021. godine. Prošle 2017. godine u posebnom danu evropskih prestonica kulture predstavili su se džez orkestri iz nekoliko gradova Evrope koji su već bili, ili proglašeni, ili nastoje da postanu evropska prestonica kulture u bliskoj budućnosti. U sklopu ukupnog programa Novosadskog džez festivala bila je to još jedna spona prijateljstva i saradnje Evrope sa drugim delovima sveta“, zaključuje izvršna direktorka festivala. Ove 2018. godine Fondacija „Novi Sad 2021“ je podržala projekat Jumbo Big Band, koji možemo nazvati i regionalnim, jer će se nakon skoro tri decenije na istoj sceni, u istom danu, pa i kao Jumbo Big Band naći Big Band RTV Slovenije, DŽez orkestar Hrvatske radiotelevizije i Big Band Radio-televizije Srbije.