2.06.
2024.
IPSOS: Prelimirani rezultati izbora u Nišu
Na izborima u Nišu lista "Aleksandar Vučić - Niš sutra" osvojila je 46,6 odsto glasova (31 mandat).
Dok sa fronta već dugo ne stižu dobre vesti, vojska gubi elan, strane diplomate sve češće govore o dogovoru, Volodimir Zelenski, još uvek ukrajinski predsednik, sve je više ljut i pokušava da zavede red, što smenama, što pretnjama. Nepoverenje u nekadašnje bliske saradnike, posebno iz redova vojske, raste i već je poručio da oni koji hoće da se bave politikom prvo treba da skinu uniforme. Dosadašnje smene u vojsci nisu naišle na odobravanje, jer je predsednik pokazao višak energije u sukobu sa generalima, pa i sa članovima vlade, a sada je na red došao i general Valerij Zalužnji, glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine.
Njegov je greh ne samo ogromna popularnost koju uživa kod kuće, već i naklonost Zapada, za čije je medije u nekoliko navrata govorio iznoseći stavove koji se nisu svideli predsedničkom kabinetu. Od februara 2022, kada je počeo sukob, mnogo se toga promenilo. Kijev, koji je gotovo gurnut u rat, bio je podržavan sa svih strana, politički i finansijski. Dok su Ukrajinci ginuli, iz Vašingtona su stizala obećanja o pobedi, članstvu u NATO, a iz EU o prijemu.
Druga godina se privodi kraju i sada je jasno da Rusija ne samo da je ostala na nogama, već će u eventualnim pregovorima prednost biti na njenoj strani. Članice EU sve manje su spremne da učestvuju u bilo kakvoj pomoći ukrajinskim vlastima, novoizabrane vlade u Slovačkoj i Holandiji to su već otvoreno i rekle. U međuvremenu svet se okrenuo i sukobu Izraela i Hamasa, pa je Zelenski, prvobitno slavljen kao čovek čiju hrabrost vredi nagraditi i oružjem i novcem, ozbiljno pao na listi prioriteta i Ukrajina ostala bez velikog dela pomoći koja se očekivala.
Na unutrašnjem planu problemi su rasli i postajali sve vidljiviji. Možda u početku nije moglo ili nije bilo previše volje da se vidi ono što se zaista događalo u Kijevu, od korupcije do slabih rezultata na frontu, ali kako su se promenile okolnosti, to je pitanje gde je otišao novac od pomoći i gde je završilo silno oružje postalo sve češće? A optužbe da je novac otišao ukrajinskim zvaničnicima, a oružje završilo na crnom tržištu, postale su uobičajene. Rat je stvorio novi sloj moćnih i bogatih, dok je istovremeno veliki broj vojnika ginuo u akcijama koje nisu donosile pobede.
Prošlog proleća najavljivana je ofanziva koja je trebalo da preokrene situaciju na frontu i da zapečati ukrajinsku pobedu. Počela je u maju, posle NATO obuke i uz stratešku, vojnu i finansijsku pomoć, ali se, uz velike gubitke, završila nesrećno. Ništa nije osvojeno, mnogo je izgubljeno. Od tada do danas Zelenski sve teže uspeva da ubedi i svoje okruženje i zapadne saveznike da još nije gotovo, da ukrajinska vojska ima potencijal za pobedu i da neće pristati na pregovore. Tu je sve usamljeniji, o lošoj situaciji na terenu, nezadovoljstvu u vojsci, odbijanju da se izvrše naređenja, sve manjem poverenju u predsednika, već su pisali zapadni mediji - Tajm, Volstrit džornal i Ekonomist.
Zalužnji, pak, koji je dao izjave i intervjue tim medijima, i time razbesneo Zelenskog, uživa veliku podršku i među građanima i među vojnicima. On je taj koji je progovorio o problemima na frontu, gubicima i neuspehu ofanzive. To ga je učinilo neprijateljem, optužen je za defetizam i počelo je da se govori o njegovoj smeni.
To bi, sasvim moguće, donelo više štete Zelenskom, čiji potezi sve više liče na očajnički pokušaj da se zadrži vlast, nego na borbu za svoju zemlju. Čak i NATO razmišlja o mogućnosti da primi Kijev sa onim delom zemlje koji kontroliše vlada, jer već je prilično jasno da će teritorija koju su zauzele ruske snage ostati ruska, dok Zelenski i dalje govori o ofanzivi kojom će sve povratiti i zahteva pomoć.
Na eventualnim izborima na proleće, Zalužnji bi bio ozbiljna konkurencija, on ima dovoljno prijatelja i u američkoj administraciji i kod kuće, a ono što govori već uveliko shvataju i sami Ukrajinci – da je vreme da se razmišlja o strateškoj odbrani.
4.06.
2024.
Borićemo se svim pravnim sredstvima protiv izborne manipulacije, onda slede protesti, navode iz niške opozicije.
4.06.
2024.
"U Nišu bi mogao da se ponovi scenario iz Beograda posle decembarskih izbora, kada niko nije mogao da obezbedi većinu".
3.06.
2024.
Mnogi politički pokreti koji nemaju nikakve veze sa manjinama koje navodno predstavljaju, uspeli su da kao manjinske liste uđu u parlamente
4.06.
2024.
Osumnjičeni je odlučio da iznese svoju odbranu, a o tome je tužilaštvo obavestio njegov advokat.
4.06.
2024.
Tokom pretrage nije bilo hapšenja, a u akciji je učestvovalo više od 700 policajaca, uključujući specijalce.
4.06.
2024.
Vladajuća partija Gruzijski san objavila je nacrt zakona u martu, izazivajući osudu LGBT aktivista i grupa za ljudska prava.
4.06.
2024.
Luizijana bi bila prva država SAD sa takvom kaznom.
4.06.
2024.
Prema podacima evropske statističke agencije Eurostat, početkom 2023. godine udeo starijih od 65 godina u EU bio je 21,2 odsto
4.06.
2024.
Gomez će se sutra pojaviti na sudu kako bi odgovarala na pitanja u vezi sa istragom koju je Sančez više puta nazvao "klevetničkom kampanjom"
4.06.
2024.
"Postoji mnogo razloga zbog čega ljudi mogu da izvuku takav zaključak", rekao je Bajden za časopis Tajm.
4.06.
2024.
Ukupno oko 360 miliona građana EU će od 6. do 9. juna moći da glasa za 720 poslanika novog saziva Evropskog parlamenta.
4.06.
2024.
Članice EU u poslednje dve godine dale su zeleno svetlo za napredak Ukrajine, Moldavije, Gruzije i BiH na putu evrointegracija