Svet

Slovenci zauzeli prvo mesto po kupovini nekretnina u Hrvatskoj

Tanjug | 22. januar 2024 | 14:28
Slovenci zauzeli prvo mesto po kupovini nekretnina u Hrvatskoj
EPA / Antonio Bat

Slovenci su zauzeli prvo mesto po kupovini nekretnina u Hrvatskoj u prošloj godini među strancima, dok su godinu ranije to bili Nemci, piše zagrebački Jutarnji list.

Pri kupovini nekretnina u Hrvatskoj su proteklih godina značajno mesto zauzimali stranci, posebno pre uvođenja evra, a podaci za prošlu godinu pokazuju blago posustajanje. Ipak, Slovenci su u Hrvatskoj prošle godine kupili 3.392 nekretnine, oko 100 više nego godinu ranije, zauzevši tako prvo mesto po broju kupljenih nekretnina.

Godinu ranije na tom su mestu bili Nemci, među kojima je sigurno velik broj hrvatskih iseljenika. Oni su lani kupili oko 3.000 nekretnina, 20-ak posto manje nego u 2022. godini. Od ostalih zemalja nekretnine u Hrvatskoj najviše kupuju državljani Austrije, Češke i Slovačke.

Promet nekretnina prošle godine je pao u 12 županija, dok je u njih devet, mahom na severu i istoku zemlje, zabeležen rast u odnosu na 2022, informacija je na portalu Ministarstva finansija, na kojem je moguće uporediti poreski sistem zemalja EU, kao i brojne podatke o porezima na nacionalnom nivou.

U Zagrebu je na primer, prošle godine bilo 18.307 ili 7,2 posto manje kupoprodaja za koje je Poreska uprava sprovela postupak utvrđivanja poreske osnovice. Prema istoj informaciji u Splitsko-dalmatinskoj županiji, broj kupoprodaje nekretnina pao je 10 odsto, na 10.497.

Najveći interes za trgovanje nekretninama bio je u Varaždinskoj županiji, pa je promet povećan za čak 52 posto, na 5.309 realizovanih ugovora, a sledi je Šibensko-kninska. U plusu su i Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Brodskoposavska i Vukovarsko-sremska županija.

Podaci Poreske uprave pokazuju da su se najviše kupovale "različite nekretnine" - poslovne, proizvodne ili trgovačke zgrade (kompleksi i ugostiteljsko-turističke zgrade) na njih se odnosi četvrtina svih kupoprodaja.

Slede poljoprivredna zemljišta te stanovi i apartmani koji čine po oko 20 odsto ukupnih kupoprodaja, a četvrto mesto zauzimaju građevinska zemljišta.