18.04.
2024.
Skretanje Hrvatske u desno: "Duhove puštene u kampanji vratiti u boce"
Milorad Pupovac kaže za NIN da bi za hrvatsko-srpske odnose bilo bolje da Srbi participiraju u novoj vladi.
Pet dana od parlamentarnih izbora u Hrvatskoj osim spekulacija, nema nagoveštaja ko bi mogao da formira novu parlamentarnu većinu i vladu. Kao moguće opcije pominje se mogucnost da bi većinu mogao da formira HDZ sa Domovinskim pokretom i manjinama, ali bez Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Milorada Pupovca, zatim HDZ i Domovinski pokret sa svih osam poslanika manjinskih stranaka, što bi značilo odstupanje Domovinskog pokreta od svojih principa, kao i HDZ sa poslanicima manjina, pet liberala i delom Domovinskog pokreta.
18.04.
2024.
Milorad Pupovac kaže za NIN da bi za hrvatsko-srpske odnose bilo bolje da Srbi participiraju u novoj vladi.
20.04.
2024.
Domovinski pokret je na osnovu ostvarenih rezultata dobio ulogu ključnog igrača u formiranju nove vlade jer bez njega niko nema većinu
18.04.
2024.
HDZ ne može sam da formira vladu, a Domovinski pokret, koji bi mogao da obezbedi većinu, ne želi u njoj srpske poslanike
Mogućnost formiranja nove parlamentarne većine daje se i dalje strankama okupljenimm oko SDP, odnosno koaliciji Reke pravde sa Možemo!, Mostom, pet liberala i osam manjinskih poslanika, zatim, koalicija Reke pravde sa Domovinskim pokretom, Mostom, pet liberala i manjinskim poslanicima, a ne isključuje se ni mogućnost formiranja manjinske vlade HDZ-a, kao ni manjinske vlade koalicije Reke pravde.
Više informacija o mogućnosti formiranja nove parlamentarne većine očekuje se nakon današnjeg sastanka rukovodstva HDZ-a i Domovinskog pokreta, koje, prema pisanju zagrebačkog Jutarnjeg lista, kontrolišu 74 mesta u Saboru, bez Mislava Kolakušića kojeg, kako napominju, više ne računaju kao deo Domovinskog pokreta.
Domovinski pokret je, posle izbora, izbio na treće mesto kao najjača politička opcija u Hrvatskoj, a predvodi je gradonačelnik Vukovara i bivši HDZ-ovac Ivan Penava.
Penava i još 10 odbornika napustili su HDZ krajem maja 2020, godine i priključili se tada novoosnovanom Domovinskom pokretu, estradnog pevača Miroslava Škora.
Kao razloge za napuštanje HDZ-a Penava je tada naveo neprocesuiranje ratnih zločina nad vukovarskim Hrvatima 1991. godine, ekonomsko zanemarivanje Vukovara i dogovor HDZ-a i stranke srpske manjine SDS S, da će popisivači na popisu stanovništva 2021. godine, u područjima gde ima mnogo manjinaca, biti takođe manjinci.
Penava je takođe tada rekao da će se na narednim izborima priključiti Domovinskom pokretu, ali pod uslovom da nakon izbora ne budu u koaliciji sa HDZ-om.
Na popisu stanovništva 2011. godine, udeo Srba u stanovništvu Vukovara povećao sa u odnosu na prethodni popis i iznosio je više od 33 posto, pa su bili ispunjeni zakonski uslovi za ravnopravnu službenu upotrebu jezika i pisma srpske manjine.
Vlada levog centra, na čijem čelu je tada bio aktuelni predsednik Hrvatske Zoran Milanović, 2013. i 2014. godine započela je postavljanje ploča na državnim institucijama u Vukovaru i na srpskom jeziku i ćirilici, što je izazvalo proteste hrvatskih branitelja predvođenih Penavom, koji su te ploče neposredno nakon njihovog postavljanja razbijali.
Gradsko veće Vukovara, koje je tada bilo predvođeno HDZ-ovom većinom, na predlog Penave, koji je i tada bio gradonačelnik, 2015. godine je izglasalo da ploče i nazivi na javnim ustanovama i ulicama i trgovima budu samo na latinici i hrvatskom, bez srpskog jezika i ćirilice.
Iako je Ustavni sud Hrvatske tu odluku osporio, postavljanje dvojezičnih ploča nije nastavljeno do danas.
Kao gradonačelnik Vukovara, a kasnije i kao lider Domovinskog pokreta Penava je jačao svoj uticaj na mržnji prema Srbima i svemu srpskom, što se posebno videlo na prošlogodišnjem obeležavanju Dana sećanja na žrtvu Vukovara, koje je proteklo po njegovom scenariju, u znaku Hrvatskih odbrambenih snaga (HOS), čiji simboli su ustaški - šahovnica sa prvim belim poljem i poklič „za dom spremni”.
Obeležavanje je proteklo i u znaku izostanka na svaki način predstavnika srpske zajednice u Hrvatskoj, zbog pretnji upućenih SDS S i njenom lideru Miloradu Pupovcu, kojima je bilo zabranjeno da dođu u Vukovar i u skladu sa tradicijom bace vence u Dunav u znak sećanja na sve vukovarske žrtve. Njima je zaprećeno iz Domovinskog pokreta, a dan uoči obeležavanja zajedno sa pripadnicima HOS-a članovi tog pokreta su organizovali preventivno „živi štit” za slučaj da se predstavnici SDS S, ipak, pojave. Među učesnicima "život štita" je bilo i presuđenih ratnih zločinaca.
Na sam dan obeležavanja Dana Vukovara Kolonu sećanja, u kojoj su bili i predsednik i premijer Hrvatske, Zoran Milanović i Andrej Plenković, po zamisli Penave, predvodili su HOS-ovci, koji su nosili ustaške zastave, uzvikujući ustaški poklič "za dom spremni" i marširajući sa jednom podignutom rukom.
Penava je uoči obeležavanja Dana sećanja poručio da u Koloni ima mesta za svakoga ko želi da se „pokloni žrtvama velikosrpske agresije na Hrvatsku”, uz konstataciju da je „dobro što je SDS S poslušao: i „zaobišao Vukovar”.
Poručio je i da u Vukovar ne dolazi niko kome smeta ustaško slovo „U”, HOS ili ustaški poklič „za dom spremni”. Rekao je da to važi za predstavnike državnog vrha, lidere političkih stranaka i diplomate.
18.05.
2024.
Nakon više od 40 sati simboličnog ćutanja za govornicom, odbornici kragujevačke opozicije, konačno će “progovoriti”.
18.05.
2024.
Na šta je Srbija pristala Ohridskim sporazumom i šta možemo očekivati
18.05.
2024.
Ključna greška je u tome što jedan član obezbeđenja, koji je stajao desno od premijera, nije gledao gde je trebalo
17.05.
2024.
Ako je suditi po slučaju Anđelkovića, odnosi SNS i SPS nastavljaju da se odvijaju kroz poruke i packe na različitim nivoima.
18.05.
2024.
Kineske vlasti saopštile su danas da je među populacijom divljih ptica na zapadu zemlje potvrđeno prisustvo virusa ptičijeg gripa.
18.05.
2024.
"Želim da pošaljem poruku upozorenja novoj vladi, da poštuje centralnu odredbu Prespanskog sporazuma"
18.05.
2024.
Cintula je sproveden Specijalizovanom krivičnom sudu u gradu Pežinoku, uz posebne mere bezbednosti.
18.05.
2024.
Stručnjaci kažu da nedavni porast hapšenja i istraga odražava promenjivo raspoloženje u Evropi prema kineskim pretnjama.
18.05.
2024.
"Pokrenuli su operaciju koja se može sastojati od nekoliko talasa, a ovo je prvi talas"
18.05.
2024.
Ključna greška je u tome što jedan član obezbeđenja, koji je stajao desno od premijera, nije gledao gde je trebalo
17.05.
2024.
"Zato govor mržnje u ovom Saboru, kakav smo juče čuli, sraman je bio, nedopustiv je bio"
17.05.
2024.
Posle Drugog svetskog rata u Evropi su ubijeni premijer Švedske, Srbije i Španije, kao i švedska ministarka spoljnih poslova Ana Lind.