NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Artisti i modeli

Dok se biste hrvatskog predsednika prodaju na političkim rasprodajama njegove supruge, portret pokojnog ministra odbrane Gojka Šuška prodat je za 350 hiljada maraka, a natprirodne dimenzije njegovog lika biće isklesane i u planini Čvrsnica u zapadnoj Hercegovini

      Blažene oči koje su ga vidjele", rekao je i zapisao poznati hrvatski književnik Ivan Aralica odajući posmrtnu počast najmoćnijem i najuticajnijem Hercegovcu u Zagrebu, bivšem ministru odbrane Gojku Šušku. Araličina izjava uskoro je pokazala i svoju materijalnu, a ne samo praktičnu, "državotvornu" vrednost. Portret Gojka Šuška prodat je najpre za fantastičnih 300 hiljada maraka, a potom i za celih 350 hiljada, dok aukcija, čija je dobit bila namenjena porodicama bosanskohercegovačkih Hrvata koji čekaju suđenja u Hagu, sasvim ozbiljno konkuriše za kulturni događaj godine. Mada je presedan iz Širokog Brijega u umetničkim salonima Zagreba već proglašen za najdrastičniji primer duhovnog kiča, proročanstvo Ivana Aralice tek je počelo da se nadvija nad novu hrvatsku državu. Favorit njenog (dnevno)političkog artizma za sada je samouki slikar Stipe Marušić iz hercegovačkog zaseoka Mokro kraj Širokog Brijega. Pokojnog ministra odbrane Gojka Šuška nikada nije video. Portret koji mu je doneo slavu u Zagrebu i u Širokom Brijegu, a naročito među zapadnohercegovačkom emigracijom u Nemačkoj, izrađen je prema fotografijama iz jednog od najtiražnijih domaćih tabloida "Arena", poznatog po "potresnim i istinitim pričama koje piše život".
       Lik Gojka Šuška je na slikarsko platno formata 96h80 cm dospeo za nepun mesec, a uzor samoukom slikaru bila je fotoreportaža sa njegove sahrane u Zagrebu iz maja prošle godine. Slike tridesetsedmogodišnjeg Stipe Marušića inače koštaju između sedam stotina i hiljadu maraka, a posle neočekivanog uspeha u portretisanju nekadašnjeg prvog vojnika Hrvatske, sada je u nastajanju i zajednički portret Gojka Šuška i Franje Tuđmana.
       U međuvremenu, biste hrvatskog predsednika mogu da se nađu na otmenim političkim rasprodajama koje povremeno organizuje njegova supruga Ankica. Prva dama Hrvatske svojevremeno je, naime, na gipsanom odlivku sa likom svog supruga zaradila više od sto hiljada maraka, koliko je u korist njene dobrotvorne fondacije za ratnu siročad uplatio jedan galantni Vukovarac.
       Mecena iz Dablina
       Kultni portret Gojka Šuška u međuvremenu je kupio preduzetnik iz Metkovića Stipe Gabrić Jambo i ustupio ga kući haškog optuženika Marija Čerkeza u Vitezu. Razvikana aukcija u Širokom Brijegu bila je ujedno i trenutak zvezdane slave i jednog, dotle malo poznatog, akademskog slikara iz Zagreba, Branimira Cilića. Njegovo viđenje Gojka Šuška nadmašilo je u ceni čak i samoukog slikara Marušića i prodato je za celih 350 hiljada maraka, a svotu su velikodušno platila braća Šarić, vlasnici zagrebačke firme "Europatrade". Pretpostavlja se da su grafiku Branimira Cilića zapravo finansirali pravi vlasnici ove firme, generali Ljubo Ćesić Rojs i Ante Gotovina, kao i vojni obaveštajac Stanko Sopta koji se takođe pominje kao siguran putnik u Hag.
       Bizarnost celog ovog slučaja upotpunjuje podatak da je preduzeće "Europatrade" zapravo u vlasništvu izvesne irske firme s međunarodnim ekspoziturama koja je registrovana kod trgovačkog suda u Dablinu, jednoj od najpoznatijih poreskih oaza Evrope. Ukupan prihod aukcije u Širokom Brijegu iznosi, inače, tri miliona i 150 hiljada maraka, a od poznatijih kupaca svoj prilog je dala i Šuškova udovica kupivši za 250 hiljada maraka sliku "Crkva Blažene djevice Marije". Njen autor, zagrebački slikar Velimir Rački, najpoznatiji je po portretima saborskog potpredsednika Vladimira Šeksa i bivšeg zagrebačkog gradonačelnika Branka Mikše, poznatog po finansijskim aferama koje su ga koštale diplomatskog mesta u Nemačkoj i gubitka naklonosti najbogatije žene u Hrvatskoj, Nevenke Košutić-Tuđman.
       Izazov Međugorju
       Posmrtna vrednost najekstremnijeg ministra u svim hadezeovskim vladama nove Hrvatske raste upravo geometrijskom progresijom. Premda je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić izbegao političkom pritisku da održi misu zadušnicu za Gojka Šuška u zagrebačkoj katedrali, hercegovački franjevci su Šušku dodelili naslov confratera ili sabrata, a taj ritual izjednačio je u očima hercegovačkih katolika pokojnog Šuška sa novim hrvatskim svecem, kardinalom Alojzijem Stepincem. Ime Gojka Šuška ubrzano se dodeljuje glavnim ulicama gradova i sela u Hrvatskoj, a patrijarhalni Hercegovci sa strahopoštovanjem očekuju posete njegove udovice Đurđe Šušak, odnedavno kadrovskog eksperta u vojnoobaveštajnoj službi u Zagrebu. Pesma "Gojko, brate naš", koja posle ministrove smrti nije silazila sa malih ekrana nacionalne televizije, Šuška vidi kao neporočnog viteza hercegovačkog krša koji je s kamenjara otišao ravno u nebo.
       Zagrebački slikar Branimir Cilić, čija je grafika sa Šuškovim likom prodata za 350 hiljada maraka, planira, uostalom, da napravi još jedan presedan u nacionalnoj umetnosti. Pošto je pokojni ministar odbrane već dobio svoju šumu u mestu Lukovo šugarje (Spomen-park Gojkova šuma), preostalo je još jedino da se u njegovu čast preuredi planina. Deo hercegovačkog kamenjara u podnožju planine Čvrsnica dugačak 888 metara trebalo bi da bude preoblikovan u reljef Gojka Šuška. Biće to "hercegovački Rašmor", prema poznatoj planini u Sjedinjenim Američkim Državama u koju su uklesani likovi četvorice najpoznatijih američkih predsednika, Vašingtona, Dzefersona, Linkolna i Ruzvelta.
       Natprirodne dimenzije Šuškovog lika u krševitoj planini biće otvoren izazov svetilištu Majke Božje u obližnjem Međugorju koje i dalje okuplja pobožne katolike širom sveta. Sveta stolica se, uostalom, nedavno izjasnila da "čudo iz Međugorja" nipošto ne treba tumačiti kao Božju objavu na Zemlji, a mostarski biskup Ratko Perić dodao je da u Međugorju nema nikakvih ukazanja. Božja su čuda u ljudskim očima ionako već izlicitirana, a što se ljudskih tiče, prorok iz Nazareta je još pre dve hiljade godina zaključio: "Blago siromašnima duhom jer njihovo je carstvo nebesko."
       ZORICA STANIVUKOVIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu