NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Ni Alzas nije hteo Nemce

Predsednik Socijaldemokratske partije Hrvatske kaže da “niko neće na istok, a svi žele na zapad”, i u tome nalazi deo razloga što se Srbi sporo vraćaju u Hrvatsku. U čemu je Hrvatska slična Alzas-Lorenu? Mi vrlo dobro znamo da i u HDZ -u postoji raspoloženje za promjenu Ustava, iz dva razloga. Prvi je strah od nekog novog, jakog Tuđmana, a drugo je pitanje konkurencije - ko bi to od novih mogao biti. Tako da sam siguran da se, na ovaj ili onaj način, može pristupiti promjeni Ustava, ako znamo šta hoćemo

      Franjo Tuđman i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) od 1990. godine naovamo do sada su tri puta na izborima ubedljivo pobeđivali Ivicu Račana i njegovu Socijaldemokratsku partiju (SDP), ali poslednje ankete pokazuju da socijaldemokrate, udružene sa socijalliberalima Dražena Budiše (HSLS), 3.januara imaju dobre šanse da osvoje većinu u Saboru Hrvatske. Pedesetpetogodišnji Ivica Račan, predsednik SDP-a, mogao bi biti veliki dobitnik na ovim izborima: koalicija SDP i HSLS dogovorila se da Račan bude premijer Hrvatske u slučaju parlamentarnog trijumfa ove koalicije. Ali, sam Račan nedavno je po prvi put rekao da ne bi odbio kandidaturu za predsednika Hrvatske, ukoliko ga njegova stranka predloži. Za njega je to bez sumnje teška odluka, jer se izlaže velikom političkom riziku: gubitkom na predsedničkim izborima ostao bi i bez, sada se čini gotovo osiguranog, premijerskog mesta. A kandidatura za predsednika mogla bi uzrokovati propast koalicije SDP sa HSLS-om Dražena Budiše, koji odvajkada pretenduje na predsednički položaj.
       Ivica Račan dao je u utorak u Zagrebu kolektivni intervju za četiri strane redakcije: NIN, “Čikago tribjun”, “Di velt” i Švedski radio.
      
       Šta biste vi radije postali, predsednik ili premijer Hrvatske?
       U ovom trenutku nisam siguran šta je dobro za opoziciju. Znam šta je dobro za mene - nijedna od te dvije stvari. Ali niko od nas ne bježi od odgovornosti posla. Upravo završavamo precizan dogovor o kandidatima za parlament. Ako predsjednik Republike ovih dana odlazi definitivno, onda ćemo otvoriti razgovor o predsjedničkom kandidatu u koaliciji. Želim biti kategoričan: za nas je daleko važnija pobjeda u parlamentu. U predstavi naše javnosti i šire u svijetu nije tako, što je i logično, s obzirom na izrazito jak predsjednički sustav u Hrvatskoj i autokratsku vladavinu predsjednika Tuđmana. Ali mi kategorički želimo promijeniti ustavni sustav tako da smanjimo ovlasti predsjednika i da vladu učinimo odgovornom parlamentu. Pošto to, nažalost, nije već napravljeno - Tuđman i HDZ to nisu napravili - mi ćemo to učiniti odmah nakon izbora. Tražićemo čovjeka koji će tu funkciju obnašati nekoliko mjeseci i koji će pomoći da se ovaj posao efikasno obavi - i da se ne predomisli dok obnaša funkciju. Zato mislimo da je daleko važnije obaviti dobar posao u parlamentu. Moram biti dosljedan - više puta sam rekao da Hrvatska ne smije više da ovisi o volji jednog čovjeka, bilo Tuđmana ili Račana.
      
       Koja ovlašćenja želite da oduzmete predsedniku?
       U ovom trenutku predsjednik ima široke ovlasti. On imenuje vladu, vlada njemu odgovara, on njome predsjedava, komandant je vojske, podređene su mu tajne službe...Pošto je Tuđman bio i predsjednik vladajuće stranke, onda je ta stranka radila što je htjela u parlamentu. Pošto se idućih dana trebam vidjeti sa svojim prijateljem Milanom Kučanom, onda evo - to znači da želimo da predsjednik Hrvatske ima ista ovlaštenja kao u Sloveniji, ili ako ću ići dalje, u Austriji, Češkoj, Mađarskoj... Volio bih, dakako, kad bismo imali svog Havela u Hrvatskoj, koji nema velika ovlaštenja, ali ima veliki moralni autoritet. Mi želimo i u tom pogledu biti slični zemljama srednje Evrope.
      
       Zar vam za promenu Ustava ne treba dvotrećinska većina u Saboru Hrvatske?
       Dvotrećinska većina je potrebna ukoliko Sabor neposredno pokreće promjene Ustava, a to zavisi od ishoda izbora. Opozicija će biti tu negdje, blizu tog potrebnog broja glasova, ali nisam sasvim siguran. Opozicija može i prostom, čvrstom većinom u hrvatskom Saboru pristupiti promjenama Ustava. Može da raspiše referendum, koji u slučaju pozitivnih rezultata obavezuje. Mi vrlo dobro znamo da i u HDZ -u postoji raspoloženje za promjenu Ustava, iz dva razloga. Prvi je strah od nekog novog, jakog Tuđmana, a drugo je pitanje konkurencije - ko bi to od novih mogao biti. Tako da sam siguran da se, na ovaj ili onaj način, može pristupiti promjeni Ustava, ako znamo šta hoćemo.
      
       Koje biste pitanje postavili na referendumu?
       “Jeste li za promjene Ustava u korist parlamentarne demokratije, ili ne?” Mi smo sigurni da znamo odgovor ljudi.
      
       Privreda vam je u katastrofalnom stanju. Koje su vam ideje za popravak privredne situacije?
       Iduća vlast mora se pokazati boljom od HDZ-a. Mi smo zajedno sa našim prijateljima liberalima završili projekat za privredu. Prvo moramo smanjiti budžetsku potrošnju i poreska opterećenja privrede, transformirati ratni budžet u civilni u korist obrazovanja i znanosti, u pravnom sustavu brzo stvoriti pretpostavke za ulaganja u Hrvatsku, nastavićemo radikalno sa privatizacijom državnih javnih preduzeća i smanjiti sadašnji državni socijalizam u Hrvatskoj. Izvršićemo, dakako, i reviziju dosadašnje privatizacije, odnosno kriminala u privatizaciji. Biće nam teško u prelaznom periodu s obzirom na dubinu krize. Očekujem u tom pogledu razumijevanje evropskih partnera, posebno Evropske unije sa kojom smo razgovarali. Nova će vlast pokazati da je solidarna sa narodom. Prepolovićemo plaće parlamentarcima i državnim činovnicima, koje su enormne u odnosu na plaće većine ljudi u Hrvatskoj. Ja sam već u našoj stranci rekao: ko ne može opstati na tako malim plaćama, pričekajte neke nove izbore. Moralni momenat vlasti će biti jako važan, kao i kontrola vlasti. Mi socijaldemokrati kažemo da je riječ o solidarnosti sa ljudima, a hrišćanske bi stranke rekle da je to žrtva.
      
       Šta biste u državnom budžetu skresali?
       Enormni su postoci za vojsku i policiju. Mi smo prošle godine napravili studiju o transformiranju Hrvatske vojske u normalnu vojsku. Smanjujući globalno budžet, mi bismo željeli gotovo udvostručiti dio budžeta za znanost i obrazovanje, i poreskom politikom radikalno stimulirati investicije. Mi smo prije deset godina, zajedno sa Slovenijom, bili ispred Češke i Mađarske. Izgubili smo vrijeme. Sad ćemo uhvatiti sve one koji su nam pobjegli. Ima dosta sposobnih ljudi ovdje čija energija nije iskorištena, a za to je kriv i sistem, a ne samo domovinski rat i borba za nezavisnost.
      
       Kako komentarišete tvrdnje što se u Zagrebu čuju da vaša snaga nije u vašem programu, već u tome što je ljudima dosadila stranka na vlasti, te da će i ovi izbori, kao i oni iz 1990. na kojim je pobedio HDZ, biti “izbori protiv” - onda je to bilo protiv komunista, a sad će biti protiv hadezeovaca. Prema tom viđenju stvari, vi umesto da se borite za vlast, zapravo čekate da vam vlast sama padne u krilo?
       Nisam sasvim siguran da će se to tako zbiti. Ja kao političar sam svjestan da podrška koju imamo nije samo naša zasluga. Imate pravo, prije devet godina odlučio je negativni referendum. On će biti važan i trećeg siječnja, ali možda neće biti prisutan u istom obliku kao prije devet godina. Zato što, cinično rečeno, HDZ danas uspješnije koristi jako bolesnog Tuđmana nego što ga je koristio kad je bio zdrav. Koriste pijetet koji postoji kod ljudi, neovisno da li se slažu sa Tuđmanom ili ne. Živ i zdrav Tuđman bio je sve manje argument HDZ-a, što je paradoks naše situacije. Sa njim su gubili podršku, a sad je nastoje dobiti na bolesnom Tuđmanu. Zato će oblik negativnog referenduma biti nešto manji nego prije devet godina, ali će biti prisutan.
       Imamo, dakle, situaciju u kojoj neće biti prilike za kampanju. Mi već sad, zbog Tuđmanove borbe za život, koja nema velike izglede, imamo jednu nepovoljnu situaciju za debatu. A onda dolaze božićni i novogodišnji blagdani, kada kampanja realno nije moguća. Mi ćemo morati organizovati doček Nove godine, ne bi li to bila naša posljednja izborna poruka narodu, jer onda nastupa izborna šutnja. No, mi smo optimisti. Ići ćemo sa pravim porukama, a jedna od njih je i ova: Hrvatska ide dalje.
      
       Integracija u Evropu vaš je deklarisani cilj. Tuđmanov stil vladavine bio je smetnja toj integraciji. Imate li signala da bi Hrvatska pod vašom vlašću bila privlačnija Evropskoj uniji?
       Išao sam da provjerim: dobili smo i više od signala. Mi želimo da Hrvatska bude normalna država i zato ovdje obavljamo evropski posao. Računamo na suradnju sa socijaldemokratskim snagama Evrope. Optimisti smo, ali naglašavam: mi smo svjesni koji posao prethodno moramo obaviti u Hrvatskoj.
      
       Za integraciju sa Evropom potrebne su vam tri stvari: demokratizacija Hrvatske, o čemu ste nešto već rekli, pomirenje sa Srbima koji su odavde silom proterani, i veća kooperativnost oko Dejtona. Šta možete reći o Srbima i Dejtonu?
       Mi kao prvo želimo da razvijamo dobre odnose sa susjedima. Što se tiče velikog problema sa povratkom Srba, mi tu imamo jasan pozitivan stav. Jedino s pravom insistiramo - jer smo svjesni kompleksnosti problema - i na povratku Hrvata u Bosnu. Blokiranje tog procesa istovremeno sa obje strane izvanredna je šansa za nacionalizam na obje strane. To vam kažem kao predsjednik najveće opozicione partije, ali i kao multinacionalist. Na našoj partijskoj listi će biti nemalo kandidata koji nisu Hrvati. Jer zavlačenje Srba u Hrvatskoj u politički geto nije dobro ni za Srbe ni za Hrvatsku.
      
       Da li hoćete reći da u vezi s povratkom Srba unilateralno ne možete ništa učiniti?
       Sigurno ćemo stimulirati povratak izbjeglica. Ali i u samoj Hrvatskoj imamo problem koji ću probati sociološki objasniti: i u hrvatskoj okolici, niko neće na istok, svi hoće na zapad. Mi ne možemo ni prognane Hrvate u istočnu Slavoniju vratiti. Što vrijeme prolazi, i proces povratka će biti sve slabiji, čak i kada bude potpuno sigurno, jer život ide svojim tokom. To se odnosi i na Hrvate iz Bosne, i na Srbe iz Hrvatske. Obitelj moje sestre protjerana je iz Bosne. Ove godine su prestali pričati o povratku u Bosnu. Djeca idu u školu, nova sredina... No, vrlo je važno osigurati onima koji žele siguran povratak. Tim više što ne može više biti prepreka tom ne da li priznaje ili ne tu državu u koju se želi vratiti. Pri čemu mi znamo da su Srbi iz Hrvatske bili najveće žrtve Miloševićeve fašistoidne politike, kao što mislim da će zbog te politike Srbi u cjelini platiti visoku cijenu.
      
       Vi se javno deklarišete za pravo povratka prognanih, no stiče se utisak da prosječni hrvatski građanin nije baš srećan na pomisao da se Srbi vrate u Hrvatsku. Taj se utisak stiče u svakom razgovoru sa običnim ljudima u ovoj zemlji. Vaš politički stav je jedno, a odnos ljudi drugo.
       Poznam dobro Alzas i Loren. Nisu ni Francuzi bili jako sretni da se 1965. godine Nijemci vrate u Alzas. Sigurno je da u atmosferi postoji negativan odnos u dijelu Hrvatske prema povratku Srba. Ali želim sa zadovoljstvom reći da to nije dominantna atmosfera u Hrvatskoj. To ću ilustrirati činjenicama. Naša stranka dobija manje glasova u regijama koje su bile okupirane. Tu desne stranke dobijaju daleko više.To je činjenica. Utoliko razumijem vašu impresiju. Međutim, srećom je raspoloženje u Hrvatskoj drugačije, inače mi ne bismo imali šansu na izborima.
      
       Kakav ishod parlamentarnih izbora zakazanih za 3. januar predviđate?
       Moram tu biti vrlo oprezan jer se do sada u prognozama nisam prevario. Moje kolege zato često nisu bile zadovoljne mojim prognozama. Ova koalicija “jedan plus jedan”, u kojoj se nalaze SDP i HSLS je stabilna i dugoročna koalicija, strateške prirode. Zato vjerujem da ćemo imati dobar rezultat. Ta koalicija ići će prema polovici mjesta u parlamentu. Koalicija preostale četiri opozicione stranke ako uzme još dvadesetak procenata, onda ćemo realno činiti zajedno blizu dvije trećine parlamenta. Tu je, naravno, pitanje koliko će mjesta doći iz dijaspore. Nadam se da će HDZ osvojiti između jedne četvrtine i jedne trećine glasova. Tu treba pridružiti i još jedan, jednocifreni broj zastupnika iz ekstremnih desnih stranaka. HDZ kao desna stranka je sa njima u koaliciji i to sad već postaje i formalno jasno.
       Žao mi je ako sam vas ovakvom prognozom razočarao, rekao je na kraju razgovora Ivica Račan novinaru NIN-a.
      
       LjILjANA SMAJLOVIĆ
      


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu