NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Obnova terora

Uprkos protivljenju svog političkog krila, baskijski ETA-komandosi su od trećeg decembra ponovo u akcijama i tvrde da će se u njihovim budućim kontaktima sa španskom vladom razmatrati samo jedna tema - samostalnost države Euskadi

      U isto vreme kada je baskijsko separatističko-teroristička organizacija ETA objavila da je prekinuto primirje sa vladom u Madridu, španski javni tužilac zatražio je kaznu desetogodišnjeg zatvora za bivše ministre u kabinetu socijaliste Felipea Gonsalesa, tvrdeći da su zloupotrebljavali javne fondove i ilegalno naručivali fizičke likvidacije nacionalističkih aktivista u pokrajini Baskiji. Prošlog vikenda više desetina hiljada ljudi sa znakom "Sekira i zmija", okupilo se u gradu Bilbao na demonstracijama, tražeći nezavisnost Baskije i uzvikujući: "Živela ETA!"
       Na taj način nastavljena je španska "šarada" u kojoj, počev od kraljeva Navare i Kastilje, pa do aktuelnog premijera Hozea Marije Asnara, država ne uspeva - ni milom, ni silom - da reši problem baskijske borbe za samostalnost.
       U novo doba, od kad je ETA započela sa atentatima, ubijeno je skoro 800 istaknutih osoba koje su se protivile nasilnom otcepljenju od Španije. S druge strane, šefovi bezbednosti su organizovali neregularne "crne trojke" i prionuli na noćne egzekucije. Na dušu ranijih ministara unutrašnjih poslova Hosea Barinueva i Luisa Korkuera, i još šestorice njihovih službenika stavlja se barem 28 političkih ubistava koja je izvršila vladina tajna "Antiteroristička grupa za oslobađanje" (GAL).
      
       Politički metodi
       Oni su sad dodatno optuženi za finansijsku korupciju, a još su prošle godine, eksministar Barinuevo, sekretar za bezbednost Rafael Vera, pomoćnik Hulio Sankristobal i šef antiterorističkog sektora Francisko Alvares, bili osuđeni zbog misteriozne smrti "sumnjivih lica" za koje policija nije mogla da dokaže da su pripadnici organizacije ETA. Iako su bezbednjaci ubrzo, zahvaljujući političkim dogovorima, bili pomilovani, slučaj je obnovljen pošto su baskijski separatisti tražili pregovore s vladom, i Sankristobal je opet dopao zatvora.
       Ekstremistička grupa ETA (Euzkadi Ta Azkatasuna - baskijski "Otadžbina i sloboda"), odlučila je u septembru 1998. da pređe na političke metode, ocenjujući da će prekidom neprijateljstva i razgovorima, približiti Baskiju suverenitetu. Krajem novembra od toga mira se odustalo.
       Prvi put su se predstavnici vlade i militantnih Baska zvanično sreli u Alžiru 1992. godine, ali ni tada nije bilo uspeha. Već duže vreme, kao glavni zahtev, ETA ističe potrebu da Baski dobiju pravo na samoopredeljenje, da se pokrajine Baskija i Navara ujedine u državu Euskadi i da se španske snage bezbednosti povuku iz regiona, a osuđenici vrate u lokalne zatvore.
       Još se ne zna poreklo Baska, koji žive na španskim obalama Biskajskog zaliva i na jugozapadnim padinama Pirineja, gde ih ima oko 850 hiljada, dok je još oko 130 hiljada njihovih manje samosvesnih zemljaka na drugoj strani planina u francuskom Pej Baskdepartmanu. U Severnoj i Južnoj Americi ima takođe barem 170 hiljada emigranata koji obavezno nose tradicionalnu baskijsku "beretku", pogrešno zvanu "francuska kapa". Misteriozni baskijski jezik nije indoevropskog porekla i mada se misli da predstavlja jedini ostatak starih zapadnoevropskih jezika pre rimskih osvajanja, ima - začudo - najviše dodirnih tačaka sa kavkaskim govorima, a posebno gruzijskim.
       Nakon što je prekinut drugi zvanični kontakt španske države i zagovornika samostalnosti Baskije, ETA je optužila vlasti da su blokirale i "zatrovale" političko rešenje, jer su radi sticanja političkih prednosti indiskretno objavljivale poverljive informacije sa pregovora. Od 3. decembra, kako je navedeno u saopštenju ekstremista, ETA-komandosi su ponovo u akciji, a eventualni budući susreti s vladom mogu biti posvećeni isključivo temi koju Madrid apsolutno odbacuje - samoopredeljenju naroda Baskije.
      
       Obustava terora
       Premijer Asnar, koji je 1995, kao lider tada opozicione Narodne partije, preživeo eksploziju tempirane bombe u automobilu, odmah je uzvratio pretnjom i, nazvavši najavu obnove nasilja "terorističkom ucenom", istakao da neće dozvoliti da ETA, koja za sobom ima manjinu Baska, koristi narod kao taoce. Kao i ranije, predsednik vlade je zatražio jedinstvo svih političkih partija i poručio da napadi secesionista neće ugroziti špansku demokratiju i slobodu.
       Međutim, i tokom samih pregovora, nijednog časa nije izgledalo da strane imaju iole optimizma u pogledu ishoda. Predstavnici vlade su optuživali Baske da neiskreno i nekonstruktivno razvlače raspravu i da nastoje da dobiju u vremenu, kako bi se oporavili, pregrupisali i bolje naoružali. Traženo je da ETA proglasi potpunu obustavu terora, da primirje postane trajno i da se organizacija raspusti. Nasuprot tome, ETA je ukazivala da, uporedo sa tobožnjim traženjem rešenja, policija nastavlja represiju. U martu su Španci zatvorili devetoro Baska pod optužbom da podstiču cepanje države, a istovremeno, u južnoj Francuskoj uhapšen je, sa još petoricom visokih funkcionera, šef vojnog krila ETA, Hose Ariskure Ruiz. U oktobru su, takođe u Francuskoj, pohvatani baskijski provalnici u fabriku eksploziva.
       Od prošlogodišnje deklaracije o primirju ETA uistinu nije izvršila nijedan veliki atentat, ali njene uobičajene i dnevne aktivnosti nikada nisu prestale: iznuđivane su "revolucionarne takse", napadana je imovina lokalnih političara, i posebno, pošte i banke, kao izvori finansiranja i simboli španske države.
       Kampanju terora ETA je svojevremeno počela serijom političkih ubistava vladinih činovnika, vojnih i bezbednosnih službenika i istaknutih sudija, a 1973. godine u svetskoj javnosti je doživela spektakularnu promociju ubistvom admirala Luisa Karera Blanka, koji je već bio viđen kao sigurni naslednik generalisimusa Franciska Franka. Najkrvavija godina bila je 1980, kada je ETA ubijala svaki treći dan - pogubljeno je 118 osoba, a potom su samo izuzetna efikasnost i kooperacija španske i francuske tajne službe spasle 1995, na Majorki, okrunjenu glavu Huana Karlosa.
       Iako su često stradali političari i poslanici, ETA je najžešće kidisala na špansku vojsku i službu bezbednosti; od 768 dokazanih žrtava baskijskih terorista, više od polovine bilo je iz ovog resora. Prema prijavama policiji, za barem 46 kidnapovanih, iznuđen je veliki otkup.
       Inače, ETA je nastala 1959, od egzaltirane grupe mladih patriota koji su se izdvojili iz Baskijske nacionalne partije (PNV), nezadovoljni neaktivnošću u pariskom egzilu tokom fašizma u Španiji. Najpre su postavljane bombe na pojedina mesta u gradu Bilbao, a potom je minirana pruga kojom je prolazio voz sa veteranima iz građanskog rata. Policija je reagovala strogom kontrolom na putevima, pretresom kuća, hapšenjima i mnogim oblicima torture. Neki Baski su prebegli u inostranstvo, a neki su se pridružili novim borcima.
      
       Marksisti
       U početku, bliski učenju Karla Marksa, sledbenici su kao svoj krajnji cilj odredili socijalizam. Ubrzo, međutim, usledila je podela na političko i vojno krilo - na "nacionaliste" i "ideologiste", koji su 1968. objavili da će koristiti i politička ubistva kako bi izvojevali slobodu i samostalnost otadžbine. Ni Frankova represija, kroz seriju suđenja u Burgosu i Pamploni, a ni ustavni status autonomne pokrajine koju je Baskija dobila posle diktatorove smrti (1975), nisu eliminisali viševekovne borbene motive za potpuno nacionalno oslobođenje. Nije pomoglo ni pravo na izbor pokrajinske skupštine, ni samostalno obrazovanje u etničkoj tradiciji na baskijskom jeziku, a ni pravo na ubiranje dela poreza. Miting u julu 1997, kada je preko šest miliona građana Španije osudilo nasilje i zatražilo da ETA odustane od terora, završen je kidnapovanjem jednog Baska, koji je, na njegovu nesreću, služio državi kao policajac. U decembru iste godine uhapšeno je 23 člana rukovodstva političkog krila "Heri Batasuma", koja zastupa skoro petinu baskijskih birača. Pod optužbom da su sarađivali sa naoružanim grupama, svi su kažnjeni sa po sedam godina robije.
       Poučeni aktuelnim iskustvima sa Balkana, Baski u Španiji, koji su uspeli da se kroz istoriju odupru Rimljanima, Vizigotima, Francima, Normanima i Mavrima, nadaju se da će na kraju pobediti i sadašnju većinu. Članstvo je prilično malobrojno i "tvrdo jezgro" ima tek tridesetak funkcionera, koje podržava nekoliko stotina simpatizera. Terorističke grupe deluju uglavnom na severu Španije i na jugozapadu Francuske, ali smelo napadaju špansko-francuske interese i na svim drugim područjima. Veruje se da je borbena obuka povremeno sprovođena u Libiji, Jemenu, Libanu i Nikaragvi.
      
       RADOVAN POCIN


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu