NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Postoje pravila igre

("Bili je opet zabrljao", NIN br. 2554)

      Da se malo šta menja u političkom ponašanju, bez obzira na ideološki predznak aktera, pokazalo se ove jeseni na početku sezone državnih i verskih praznovanja, a na primeru postupanja s decom. Preciznije rečeno, korišćenjem dece kao dekora u tim proslavama, bilo da je reč o Danu Republike ili o Svetoj Petki. Ikonografija se, istina, promenila, ali je suština ostala ista. Ako mališani kojima je zapalo da im se obdanište zove "Heroj Pinki" dok pevaju prigodne patriotske pesmice možda više i ne stavljaju, onako poletarski i pionirski, pesnicu uz slepoočnicu, njihovi vršnjaci iz vrtića "Grofica Olga" sada pevaju (viđeno na TV ekranu) držeći tri prsta na grudima.
       Ovog TV doživljaja i utiska tim povodom setila sam se čitajući vaš tekst o osnivanju Komiteta za decu u Jugoslovenskoj levici i komentare te odluke u stručnoj javnosti i među prvacima drugih političkih stranaka. Tu se, s punim razlogom, podseća na mnogo ozbiljnije slučajeve političke zloupotrebe dece. Stoga je dobra prilika da se istakne kako su na prve znake zloupotrebe dece na novonastaloj višestranačkoj sceni Srbije reagovali oni kojima je zaštita (u svakom pogledu) dece dugoročna i iskrena preokupacija. Naime, Odbor za zaštitu prava deteta Prijatelja dece Srbije (nevladine, nestranačke organizacije, koja upravo obeležava 120 godina postojanja) sastavio je još 1991. godine Kodeks o zaštiti dece od političkih zloupotreba. Do sada je ovaj dokument potpisala 41 politička partija. Umesto osporavanja unapred i sumnji u dobre namere Komiteta za decu JUL-a, uputnije je pozvati predstavnike ove partije - i ostalih koje to nisu dosad učinile - da potpisom prihvate duh i slovo Kodeksa. Uz to, partija koja učestvuje u vlasti, dakle najdirektnije je uključena u državne poslove, posebno je obavezna da poštuje potpis države, stavljen još 1990. godine ispod Konvencije UN o pravima deteta. Moralni obrasci, kao i pravila igre za odrasle i decu postoje - pitanje je samo ko hoće da ih prihvati i da ih poštuje. Ako su, prema godišnjem izveštaju Unicefa, naša deca najugroženija u Evropi ("Politika", 21. decembar), onda niko ko ozbiljno želi da izmeni takvo poražavajuće stanje, ne može biti suvišan.
      
       Branka Otašević, član Odbora za zaštitu prava dece Prijatelji dece Srbije


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu