NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Virus iznenađenja

Naviknute na epidemije u februaru i martu, građane Srbije i odgovarajuće zdravstvene službe "sidnej" je zatekao u panici, bez dovoljno lekova i pravovremenog, zvaničnog prijavljivanja epidemije

      Epidemija gripa u Beogradu polako se stišava, što pokazuje da je, ako se zna da epidemija traje šest do osam nedelja, grip zavladao gradom bar oko katoličkog Božića. Sa sve učenicima van školskih klupa.
       Podaci Hitne pomoći idu ovome u prilog. Počelo je oko Svetog Nikole, eksplodiralo upravo oko katoličkog Božića. Dvadeset šestog decembra beogradska Hitna pomoć registrovala je alarmantnih 1 727 poziva građana u roku od 24 časa. Žalili su se na visoku temperaturu, glavobolju, malaksalost, otežano disanje... Uprkos tome, 28. decembra iz nadležnih zdravstvenih ustanova stiže mlako upozorenje da je zabeležen porast broja pacijenata, ali da se radi o virusima koji su uobičajeni za ovo doba godine. Obolelima je preporučivano mirovanje uz acetisale i andole (!), a zdravima izbegavanje većih skupova. Zar pred sve januarske skupove, kada Srbi najviše slave?
       Učaureni virusi, razmenjeni naročito tokom slavlja, razbuktali su se u noći "novog veka". Mnogi građani neplanirano su je proveli u društvu lekara. Poziva tačno 1 903, 25 terenskih ekipa lekara, koje su na intervenciju stizale za oko 20 minuta, i netaknuta simbolična novogodišnja trpeza u Hitnoj pomoći bili su deo "milenijumskog", virusnog kolaža Beograda. Jutro nije donelo uobičajeni smiraj. Naprotiv.
       U Hitnoj pomoći na snazi je vanredno stanje. Direktor dr Zoran Durlević organizuje svoju službu prema potrebama građana. Ukinuti su slobodni dani, povučeni su svi lekari s godišnjih odmora, efikasnost je povećana i unutrašnjom reorganizacijom posla. Angažovane su čak 43 lekarske ekipe u toku 24 sata. Preko toga se, tvrde, fizički nije moglo.
       Petog januara usijanje je maksimalno, neverovatnih tri hiljade poziva: 2 111 građana okrenulo je 94 i još hiljadu njih biralo je brojeve telefona za savete i dva telefona načelnika smena.
      
       Barske ptice
       U prvih petnaest dana januara lekari Hitne pomoći konstatovali su u Beogradu 188 smrtnih slučajeva, više nego duplo u odnosu na isti period prošle godine. Međutim, taj broj nije konačan, zato što su za utvrđivanje smrti nadležni i lekari iz domova zdravlja.
       Takođe, u poslednjih mesec dana svaki treći pacijent u Kliničko-bolničkom centru Srbije primljen je zbog komplikacija od gripa. Najčešća komplikacija, u 75 posto slučajeva, jeste zapaljenje pluća, zatim slede upale srčanog mišića, upale bubrega, dehidracija i opšta slabost. Od svih bubrežnih bolesnika koji leže u KBC Srbije, dvadeset odsto je s komplikacijama od gripa. Najviše hospitalizovanih je na Infektivnoj klinici - blizu trideset procenata.
       Virus gripa leti spava u pticama. Uglavnom barskim. Zato su vlasti Hongkonga pre dve godine naredile tamanjenje onolikih pataka. Grip, međutim, može ponekad i da nas iznenadi, baš kao azijski 1957. Ove godine, smatraju mnogi, opet nas je iznenadio iako mu vreme jeste.
       Krajem prošle godine, svima je bilo jasno da "nešto" hara Beogradom. Ministarstvo zdravlja Srbije proglasilo je 4. januara epidemiju "akutnih respiratornih bolesti sumnjivih na influencu" u Beogradu. Institut za imunologiju i virusologiju "Torlak" izolovao je tri virusa i jednu bakteriju koje prate gripozni sindromi, ali ne i misteriozni virus za koji se jasno moglo pretpostaviti da je - grip.
       Nedelju dana kasnije, van svih očekivanja usmerenih ka "Torlaku", regionalni centar Svetske zdravstvene organizacije u Institutu za zdravstvenu zaštitu Vojvodine razotkrio je misteriju izolovanjem virusa A H3N2 Sidnej/97. "Torlak" je vest potvrdio posle četiri dana. Tek pošto je, 13, januara, Savezno ministarstvo za rad, zdravstvo i socijalnu politiku saopštilo da je SRJ zahvatila epidemija gripa. Registrovano obolelih: 128 981.
       Isti grip vlada Severnom Amerikom i Evropom. Mi se tešimo činjenicom da je i njih "sidnej" debelo potkačio i da ni oni nisu spremno dočekali epidemiju. Zaboravljamo da oni imaju savremene vakcine i antibiotike i aspirine, vitaminske koktele konzumiraju u svim oblicima, od voćnih salata do šumećih tableta. Kod nas su kolektivna paranoja i egzotično ime virusa pokrenuli priče o apokalipsi i specijalnom ratu, pa je katastrofalno stanje na tržištu lekova donekle zamagljeno. Da ne pominjemo stari narodni lek - neće valjda baš mene.
       Ulični prodavci nisu se uplašili "strašnog suda", već su se brže-bolje prilagodili novoj potražnji, a trgovci limunom lihvarski krenuli u juriš na veći pazar. Redovi u apotekama, otužne preporuke penzionerima da, umesto ambola, koji košta manje od jedne žvake, kupe Bajerov aspirin od četrdesetak dinara, jutarnje svađe oko raspodele minimalnih dnevnih isporuka lekova bili su nekoliko nedelja naša svakodnevica.
       Koliko je lekova zaista prodato, tj. bilo ponuđeno govori statistika Apotekarske ustanove "Beograd" od 13. januara: u poslednjih dvadeset dana državni farmaceuti izdali su 100 000 pojedinačnih pakovanja lekova protiv gripa. Istog dana objavljeno je da je u Beogradu evidentirano više od 30 000 obolelih. Puta (najmanje) deset...
      
       Početak sezone
       Potom nas je Ministarstvo za zdravlje Srbije izgrdilo: "Do trenutne nestašice lekova u državnim apotekama došlo je zbog popisa i kolektivnih odmora u fabrikama lekova, veledrogerijama i apotekarskim ustanovama, kao i nekritičkog korišćenja lekova od strane građana. Ministarstvo za zdravlje i svi nadležni organi preduzimaju vrlo rigorozne mere..." Mere su okasnile, proizvođačima verovatno donele gubitke, ali, istina, u državnim apotekama, po starim cenama, ponovo ima midola, antibiotika, vitamina C.
       Prema rečima dr Predraga Kona, epidemiologa Gradskog zavoda za zaštitu zdravlja, svaki deseti oboleli, u proseku, dobija komplikacije, mada ima i strožih kriterijuma. Vakcinacija se po pravilu obavlja u jesen, pre nego što počne sezona gripa. Ko se tad vakcinisao, vakcinisao se. Jer, kada se proglasi epidemija, vakcina više ne važi: grip je brži, može se "zaraditi" i za nekoliko sati, dok vakcina tek za 15 do 20 dana stvara imunitet. Ukoliko je neko već inficiran a vakcinisan, opet može imati komplikacije.
       U 83 zemlje, članice Svetske zdravstvene organizacije, postoji 110 regionalnih centara SZO za praćenje gripa. Među njima su i novosadski Institut i beogradski "Torlak". Samo 18 centara na planeti proizvodi vakcine protiv gripa. Jedan od njih je i "Torlak", čiji epidemiolog dr Radmilo Petrović kaže da je vakcina bilo dovoljno, 265 hiljada besplatnih doza (država ih finansira), ukupno 400 hiljada. Na stranu pitanje koja je količina dovoljna. Nigde se ne može zaštititi celo stanovništvo.
       Ali, u Jugoslaviji ima dva miliona hroničnih bolesnika i milion i po penzionera. Svi spadaju u tzv. rizičnu populaciju. Gde su ostali koji bi hteli da se vakcinišu? Gde su zdravstveni radnici, vozači GSP-a, taksisti koji bi trebalo da se vakcinišu?
       U prvoj turi vakcinacije "svi su navalili", da bi od sledeće, dodaje dr Petrović, "preteklo". Dovoljno o "kulturi vakcinacije". Gradski zavod za zaštitu zdravlja, s druge strane, tražio je 100 000 besplatnih vakcina, dobio - 60 hiljada. Ako je za utehu, dr Danijel Lavanšije, koordinator Odeljenja za suzbijanje zaraznih bolesti u SZO, izjavio je da kampanja imunizacije u mnogim zemljama nije postigla ciljeve i da ciljne grupe nisu bile dobro pokrivene.
       Naravno, neizbežna je i stara priča o kvalitetu naših vakcina. Postoji "propagandna mašinerija", smatra dr Kon, koja već godinama hoće da dezavuiše vakcinu made in "Torlak". A ona je sasvim dobra, kaže, mada postoje i savremenije, poput "split" vakcine. Za razliku od naše, ona se može davati i deci ispod sedam godina starosti, znači i bebama koje je ova epidemija još kako uhvatila. Nažalost, mi nemamo tehnologiju za njeno pravljenje.
       Nemamo ni zdravstvene radnike koji će ličnim primerom podstaći vakcinaciju najpre ugroženih kategorija ljudi. Da li će je primiti, zavisi od njihove dobre volje. Ne postoji uredba koja ih na to obavezuje.
       Srbi su se ove godine prvi put susreli sa "sidnejom", pa im je i iz tog razloga imunitet slabiji. Kao i zbog epidemije prvobitno otkrivenih respiratornih infekcija. Prema manje optimističnim epidemiološkim procenama, procenama uopšte bitnijim od ostalih društvenih procena, kod nas je svaki četvrti građanin oboleo od gripa. Jednako podacima iz sveta.
      
       Slab imunitet
       Svetska zdravstvena organizacija predvidela je "sidnej" bez obzira na redovne genetske izmene karakteristične za virus gripa. Predvidela je SZO i da će poprimiti pandemijske razmere u severnoj Zemljinoj hemisferi, gde živi veći deo čovečanstva (pandemija je epidemija kontinentalnih razmera). Čini se da tako i jeste, mada će se preliminarno stanje, uključujući i "višak smrtnosti", utvrditi bar nekoliko meseci posle "odjave" epidemije. Za sada je sigurno je da je ovo najveća svetska epidemija gripa u poslednjoj deceniji.
       Groblja su prebukirana, na sahranu se dugo čeka. "Ne postoji nijedna zarazna bolest koja ne daje određeni 'višak smrtnosti'", kaže dr Petrović, opovrgavajući govorkanja da je "sidnej" neki poseban grip. "Svaki grip ostavlja iza sebe znatno smanjenu otpornost organizma i otvara vrata bakterijama koje mogu da unište čoveka."
       Aktuelna epidemija podseća dr Petrovića na epidemiju iz 1969/70. godine, kada je u Srbiji od gripa umrlo najmanje 7 000 ljudi. Da ne bude zabune, i u Americi je, velikoj takvoj kakva je, 1989/90. godine od gripa umrlo 43 600 osoba!
       Mada je verovatno jedna od najispitivanijih bolesti, grip se ne može iskoreniti, može se samo boriti protiv nje. Uz to, grip je najčešća epidemijska bolest i po broju premašuje sve infektivne. Svetska zdravstvena organizacija procenjuje da svake godine od gripa oboli 10 odsto čovečanstva (ili 60 miliona ljudi). Zarazan je i 24 časa pre pojave prvih simptoma. Smatra se da će kod nas ovogodišnji završni procenat obolelih biti 25 odsto, a može da dostigne i 70 odsto stanovništva.
       Osim što izuzetno opterećuje zdravstvenu službu koja i u redovnim okolnostima radi (ne)normalno, grip donosi neverovatnu ekonomsku štetu. Nemci su, tako, 1969. pandemijske godine izgubili devet milijardi maraka. Stoga Zapad, ništa čudno, izvodi kalkulacije na račun gripa. Na primer, šta im se više isplati - vakcinacija ili prodaja odgovarajućih lekova.
       Za naš slučaj karakteristično je da daleko više dramimo nego svet. Svet se čak i ne trudi posebno da građanstvu objasni o kojem je virusu reč. Nema ni besmislenih priča o neprijateljskom podmetanju virusa, "kao što su već uradili sa sidom", a ni rezervnih varijanti koje zvuče "bratskije", poput odmah demantovane glasine da se u Srbiju uselio i grip "moskva". Stručno je mišljenje da će taj grip zakačiti južnu Zemljinu hemisferu. Samo, tamo još nema zime.
       Šta li će biti kada se kod nas, kako se očekuje, pojave novi virusi i bakterije kojima grip širom otvara vrata i postavlja crveni tepih? Prošle godine, recimo, jedan virus gripa smo izolovali, dva nismo stigli jer je epidemija proglašena sredinom marta. "Presekao" je rat. Ovogodišnju sezonu gripa, izgleda, još nije dokazano, bombardovanje je potpomoglo. Stres nam sigurno nije ojačao imunitet.
       Opravdano se pretpostavlja da nam drugi talas tek predstoji kad đaci krenu u škole mada je Vlada Srbije u utorak donela odluku da se zbog gripa raspust produži za sedam dana. U odluci nisu pomenuli i hladne učionice. Recimo, dr Kon veruje da nema potrebe da se škole zatvore, baš kao ni bioskopi i pozorišta, što se u našoj praksi dogodilo kad je vladala variola vera.
       Epidemija se u međuvremenu i dalje širi, naročito u unutrašnjosti. Nezvaničan broj obolelih je dva miliona. "Nama je Svetska zdravstvena organizacija nudila vakcinu protiv gripa, ali je nismo prihvatili iz ne znam kog razloga. Grad ne može da dobije prave podatke", žali se dr Radmilo Rončević, član Izvršnog odbora Skupštine Beograda, zadužen za zdravstvo i zaštitu životne sredine. "Naše stanovništvo je u fazi hronične iscrpljenosti od dugogodišnjeg stresa i neuhranjenosti velikog dela naroda i zato jedna epidemija izaziva toliko smrtnih ishoda."
      
       Odbijanje vakcine
       Kao i većina građana, i dr Rončević smatra da na širenje epidemije utiče i nedostatak zdravstvenog vaspitanja. "U Japanu bolesni nose zaštitne maske da druge ne bi inficirali. Nikada nisam čuo da naši lekari preporučuju kao preventivu nošenje maski na javnim mestima." U Beogradu su do sada članovi redakcije NIN-a primetili dve mlađe ipak hrabre ženske osobe koje pre nego što uđu u gradski prevoz stave masku. Na zaprepašćenje ostalih putnika.
       "Na ovu epidemiju nije reagovano pravovremeno jer je organizacija u našem zdravstvu apsolutno neracionalna i nelogična. To je potpuna centralizacija. Iz tog centra niko, pa i da je najgenijalniji i najdobronamerniji, ne može da uređuje lokalno zdravstvo u Beogradu, Nišu, Kragujevcu, Žagubici...", kaže Rončević. I dok britanski premijer Toni Bler, obilazeći londonske bolnice, priznaje da su im zdravstvene službe zakazale i obećava da će u zdravstvo biti uloženo devet milijardi funti, kod nas se uporno ćuti. Ministarka za zdravlje u Vladi Srbije Leposava Milićević pojavila se u toku epidemije samo na otvaranju jednog mosta, rekla je dr Milena Jauković na tribini "Zdravstveni bilten", naglašavajući da se naslušala sramno nestručnih izjava svojih kolega koje više dezinformišu nego što pomažu.
       Ne bez argumenata, smatra se da smo zakasnili s proglašavanjem epidemije gripa. Savezno ministarstvo za rad, zdravstvo i socijalnu politiku uspostavilo je još 13. decembra (!) epidemiološki nadzor i praćenje gripa.
       Priča se da je "okrivljeni" ljudskog porekla, a ne besparica, nedostatak hemikalija i slično. Na kraju, formulacija prvobitno objavljene "epidemije respiratornih oboljenja sumnjivih na grip" bila je sumnjiva. Postoje stručna mišljenja da je ovakvo objašnjenje nestručno, da je odmah trebalo proglasiti epidemiju gripa. U GZZZ kažu da su predlog za proglašenje "prve" epidemije, 1. januara upućen Ministarstvu, sačinili na osnovu samo 1 240 prijava.
       Nezvanično se spočitava "nadležnima" što nisu i bez laboratorijske potvrde virusa gripa proglasili epidemiju. Pitaju se nezvanično, usput nadmećući se - ko je prvi posumnjao na grip, kako su lekari pre nekoliko stotina godina mogli da daju dijagnoze bez laboratorijskih dokaza?
       "Ne vidim da smo mnogo zakasnili. Mogli smo odmah da je proglasimo, ali onda bi to bila stručna greška. Uostalom, to će proceniti kako naši saradnici, tako i naši sugrađani", kaže za dr Kon. "Za nas je grip jedna bolest, a za stanovnike sve - kad se kašlje."
       Da bi se virus gripa izolovao potrebno je oko tri nedelje, u svetu dva-tri dana. "Sidnejski" je, pokazalo se, brz i zaista pripada pandemijskom soju. Aprila prošle godine, SZO je preporučila svim zemljama članicama da oforme komitete za kontrolu pandemije, jer se pandemije praktično tek najavljuju. Na prvom mestu zbog brzog kretanja ljudi s kontinenta na kontinent.
       Za to vreme, mi se još borimo sa sporom administracijom koja je, po svemu sudeći, odgovorna za kašnjenje. Pomogli joj novogodišnji praznici. Bez obzira što su rezultati istraživanja Saveznog zavoda za zaštitu i unapređenje zdravlja, studija "sentinella", pravovremeno ukazala da je reč o epidemiji gripa. Doduše, bez laboratorijske potvrde. "Samo taj virus ima tako ogroman potencijal širenja", rekao je rukovodilac Epidemiološke službe Zavoda profesor dr Svetislav Ristić.
       Ovogodišnji januarski grip, dakle, iznenadio je Srbe. I naše zdravstvo, pokazao mu gde se nalazi. Sve podseća na stari naslov iz novina o putarima koje je sneg iznenadio u decembru.
       Drugi talas je na pomolu.
      
       ANA VUČKOVIĆ
       DIJANA IVANOVIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu