NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Koaliciona mafija

Opozicija tvrdi da je eksplozija kriminala u Makedoniji posledica neprirodne političke koalicije između vmroovaca i džaferijevaca

      (Specijalno za NIN iz Skoplja)
      
       Makedonija se suočava sa eksplozijom organizovanog kriminala. Ubistvom trojice policajaca na ulazu u skopsko selo Aračinovo, "meki" šverca u Gligorovljevoj oazi mira, otvoren je dosije onoga što je eksministar policije Pavle Trajanov nazvao "državnim kriminalom." Njega će ta tvrdnja skupo stajati, posredno i ministarske fotelje, ali su je ovih dana, doduše nevoljno, priznali i vlast i opozicija.
       Kriminal je u najmlađoj evropskoj državi poprimio sva obeležja koja ima u visokorazvijenim zemljama. I dok operativa makedonske policije grozničavo traga za ubicama trojice policajaca, političari poriču bilo kakvu umešanost u ovdašnje kriminalne radnje koje sve češće rezultiraju brutalnim i nerazjašnjenim ubistvima.
      
       Albanske ucene
       Činjenice ukazuju da je zgušnjavanje kriminala posledica pojačane aktivnosti albanske mafije na tlu Makedonije uključujući i širi region koji je pod kontrolom međunarodnih vojnih snaga. Plašeći se kovertirane ucene albanskog koalicionog partnera, oličenog u Demokratskoj partiji Arbena Džaferija, koja preti napuštanjem saveza, makedonski deo vlasti se još ne usuđuje da javno prizna ovu činjenicu. Premijer Georgijevski i njegov novi ministar policije Dosta Dimovska za sada ne komentarišu tvrdnje opozicije da je na delu "odomaćenje" albanske mafije.
       Opozicija ide i dalje u optužbama pa tvrdi da je eksplozija kriminala u Makedoniji posledica neprirodne sprege između vmroovaca i džaferijevaca te da će njegovo nesmetano zaposedanje svake pore makedonskog društva potrajati duže od te sprege. Zahvaljujući svojim ljudima u policiji i pravosuđu, opozicija posredstvom svojih glasila daje šemu delovanja te nove, vmroovsko-albanske mafije. Nedeljnik "Fokus", čiji je vlasnik sa dojučerašnjim ministrom policije Pavlom Trajanovim formirao novu partiju, makedonskoj javnosti je servirao pomalo neverovatnu priču. Navodno, u noći kad su nepoznata lica ubila trojicu policajaca, a uoči racije u selu Aračinovu (i zvanično označenom kao epicentru kriminala), Menduh Tači, jedan od lidera Demokratske partije Albanaca koja je koalicioni partner vladajućem VMRO-u, u telefonskom razgovoru sa ministrom policije Dostom Dimovskom zapretio je da se policajci klone određenih kuća u Aračinovu ukoliko ne žele da se suoče sa neprijatnostima oko obelodanjenja imena vmroovaca koji su umešani u šverc. Sa sličnim pretnjama, iste noći se telefonom i Arben Džaferi obratio premijeru Georgijevskom, tvrdi "Fokus".
       Albanci u Aračinovu tvrde da su kuće osvedočenih kriminalaca zaobiđene a da su policijskoj torturi podvrgnuti ljudi koji sa kriminalom nemaju dodirne tačke. "Fokus", a i ostala privatna glasila, uveliko razrađuju priču o "početku vraćanja predsedničkog duga". Reč je o osnovanoj sumnji da policija nije vršila raciju u kućama Albanaca koji su u samom Aračinovu ali i u okolnim naseljima sproveli nasilno glasanje za vmroovskog predsedničkog kandidata, danas aktuelnog predsednika Makedonije Borisa Trajkovskog. Da apsurd bude potpun, sva naselja ubeležena na mapi kao kriminalno-švercerski centri u Makedoniji, a pretežno su ili potpuno naseljena Albancima, jesu ona ista za koje se veruje da su u njima falsifikovani predsednički izbori.
       Ovde se posle tih izbora javno govorilo da će dug Džaferijevim glasačkim jurišnicima skupo stajati makedonsku državu, ali niko nije očekivao da će se njegovo otplaćivanje odnositi i na sferu kriminala. Razume se, i Arben Džaferi, jedan od nesumnjivih lidera vladajuće koalicije, osudio je zločin u Aračinovu, ali je pri tom sa rezignacijom odbio, kako je rekao, njegovu politizaciju.
       Navodno koristeći podatke iz poverljivih policijskih izvora, makedonska glasila naširoko pišu o granskoj podeli kriminalnih poslova, pa tvrde da je kumanovsko selo Lipkovo centar šverca južnim voćem, opojnim drogama i drugim narkoticima, da šverc oružjem i belim robljem kontrolišu moćnici iz struškog sela Velešta, a da je kombinovani šverc (droga, oružje, cigarete) u nadležnosti Tačijeve mafije u skopskom selu Aračinovu. Ovde nije nikakva novost da od osamostaljenja Makedonije albanski lobi drži makedonsko podzemlje, ali je prvorazredna senzacija optužba da u organizovanom kriminalu participiraju Makedonci iz visokih državnih institucija.
       Opraštajući se od ministarske fotelje, Pavle Trajanov je u više navrata u intervjuima skopskim televizijama naširoko govorio o "ukrštanju" albanskih kriminalnih grupa i njihovih interesa na tlu Makedonije. Pri tom, upozorio je da svako dalje tolerisanje te pojave, uzrokovano političkim koalicijama između Makedonaca i Albanaca, može biti pogubno po makedonsku državu. U svim njegovim izjavama nedostaju jedino imena visokih vladinih funkcionera. Sa tvrdnjama da je reč o organizovanom kriminalu izašao je i Grozdan Cvetkovski, kriminolog i analitičar koji veruje da je još moguće sprečiti da kriminal preraste u državno zlo.
       Posle zločina u Aračinovu, makedonska javna glasila, pozivajući se na policijske izvore, otvoreno prozivaju Menduha Tačija, potpredsednika Demokratske partije Albanaca, i proglašavaju ga bosom albanske mafije u Makedoniji. Prema njihovoj tvrdnji, Menduh i njegov brat kontrolišu sve nedozvoljene poslove u ovom delu Balkana i uglavnom uz blagoslov aktuelnih vlasti u Albaniji, Makedoniji i na Kosovu. Skopski "Fokus" čak tvrdi da su braća Tači samo u prošloj godini, rukovodeći prljavim poslovima, zaradili 60 miliona dolara. Prema istom listu, oni kontrolišu sav šverc na repu Balkana i do daljeg su zaštićeni od svake krivične odgovornosti.
      
       Braća Tači
       Priče o Tačijevom carstvu u zapadnoj Makedoniji stare su već nekoliko godina i nisu nikad uverljivo demantovane. Potpredsednik makedonske vlade Dosta Dimovska, u trenutku postavljanja za ministra policije, navodno je rekla da policiju ništa ne interesuje "od Grupčina natamo". Grupčin je, inače, mesto na sredokraći između Skoplja i Tetova i smatra se prirodnom granicom između zapadne i preostale Makedonije. Pre samo nekoliko meseci izvesni Muarem Nedžipi, Džaferijev predsednički kandidat, na svojim mitinzima više puta je ponovio da je zapadna Makedonija "pod našom kontrolom". Uspostavljanjem vmroovsko-albanske koalicije ta podela je gotovo ozvaničena. Makedonska vlast, izgleda, nema nikakvu kontrolu na teritoriji zapadne Makedonije.
       Arben Džaferi je u političkoj nagodbi sa vmroovcima Ljupča Georgijevskog i alternativcima Vasila Tupurkovskog izdejstvovao i raspodelu kadrova u državnim institucijama. Prema tom dogovoru, upravu nad policijom u gotovo svim gradovima zapadne Makedonije preuzeli su albanski kadrovi a veliki broj ih je prekomandovan u Ministarstvo policije. Neki u takvoj kadrovskoj mešavini traže jatake kriminalaca, odnosno "partijskih biznismena" koji su udarili temelje organizovanom kriminalu. U ovdašnjoj štampi je obelodanjeno da su ubice policajaca kod Aračinova imale pomagače, odnosno da je na policajce pucano iz obližnjeg žbunja. Priča se da su u trenutku kad ih je policijska patrola zaustavila, kriminalci već bili obavešteni da je reč o raciji.
       Otkad su pripadnici NATO snaga stacionirani na tlu Makedonije preuzeli kontrolu nad glavnim saobraćajnicama osujećena je svaka ozbiljnija kontrola makedonske policije nad transportom prema Kosovu. U Skoplju se priča da u konvojima vojnih i civilnih vozila Kfora pored vojne opreme i građevinskog materijala prolaze oružje, droga i duvan.
      
       MILE RADENKOVIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu