NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Birači obećanjima ne veruju

U januarskoj anketi NIN-a evidentno je neraspoloženje građana prema vladajućoj stranci. Socijalisti se ne mogu osloniti na minuli rad jer oko dve trećine anketiranih negativno ocenjuje desetogodišnji bilans ove partije. S druge strane, opozicija ima gotovo dvostruko više pristalica u biračkom telu od vladajućeg bloka

      Socijalistička partija Srbije u desetoj godini svog postojanja, a pred Četvrti kongres partije (17. februar), ne bi smela da se mnogo osvrće iza sebe, kako je to, inače, običaj kad su u pitanju jubilarne godišnjice. U stvari može, ali samo onako RTS-ovski, kako je to nedavno uradio šef jugoslovenske diplomatije Živadin Jovanović kad je izjavio da socijalisti na svoj Četvrti kongres izlaze "uzdignuta čela, ponosni na sebe, na svoje rezultate, ponosni na ono što je narod Srbije ostvario u proteklom periodu".
       Sudeći po ovomesečnoj telefonskoj anketi NIN-a, koja je imala za temu bilans SPS-a, građani misle da nema razloga za razmetanje. Daleko od toga. Na pitanje: "Da li je SPS održao svoja predizborna obećanja", gotovo dve trećine anketiranih, i pored dobre volje, primećuje da nije, dok svega 17 odsto tvrdi da jeste.
      
       Neuspeh
       Bilans je utoliko tragičniji jer anketirani, takođe, dvotrećinskom većinom procenjuju da je Socijalistička partija Srbije loše vodila ekonomiju, nacionalnu politiku i spoljnu politiku. Uz ovakvo raspoloženje javnog mnjenja socijalisti će na predstojećem kongresu i u predizbornim kampanjama morati retorikom da prevaziđu sve dosad viđeno da bi ubedili makar sopstvene aktiviste u smisao svog postojanja.
       Kada smo od anketiranih građana tražili da izdvoje najveći uspeh socijalista u proteklih deset godina, oni su najčešće odgovarali da nisu u mogućnosti da tako nešto kažu, jer uspeha jednostavno nema (34,5 odsto). Pored toga, anketirani su na ovo pitanje odgovarali uglavnom cinično, navodeći da je najveći uspeh SPS-a što su ostali na vlasti (6,5 odsto), ili što su se obogatili. Ni odgovori da je sačuvan mir i suverenitet zemlje često nisu lišeni doze humora. Domaćica iz Krivog Vira kod Boljevca navodi da je najveći uspeh SPS-a - obećanja. Elektrotehničarka iz Kragujevca je racionalna: "Sačuvali su svoje fotelje", a krojačica iz Aranđelovca kaže da je najveći uspeh SPS-a bio da "dovedu ljude na ivicu bede".
       Nešto lakše je bilo izdvojiti neuspehe. Pored paušalne ocene da je sve neuspeh (18 odsto), ratovi (20,5) i gubitak teritorija (14,5) ocenjeni su kao najveći promašaj, a ovim "podvizima" se pridružuju i učinci u sferi ekonomije (14,5). Ima i onih koji veruju da nema neuspeha - njih je 7,5 odsto. Poljoprivrednik iz Petrovca kod Pirota ima zanimljivo, takoreći makijavelističko, gledište. On navodi kao najveći neuspeh socijalista što "ne može sa opozicijom da se ujedini".
      
       Izbori
       Ovo je izborna godina i u njoj bi trebalo da se održe redovni lokalni, pa onda i savezni izbori. Opozicija, međutim, insistira na vanrednim izborima, na svim nivoima. Redovno ili vanredno, svejedno, nekakvo izborno obaranje ruku će ove godine uslediti. Pitanje je može li SPS i sa ovakvim bilansom dobijati izbore. Sudeći po dosadašnjem iskustvu, birači su kao deca. Lako poveruju, a još lakše praštaju i zaboravljaju. Socijalisti ni dosad nisu imali veliku podršku naroda pa ih to nije omelo da "uspešno" vladaju. Naime, treba se podsetiti da SPS nikada, ni na jednim izborima, nije osvojio više od 50 odsto glasova (1990 - 46,1 odsto glasova birača; 1992 - 31,5 odsto; 1993 - 36,7 odsto; 1996 - 45,4 odsto; 1997 - 34,2).
       U odgovoru na pitanje: "Ukoliko bi se izbori sada održali, za koju stranku biste glasali?", anketirani najčešće reaguju odgovorom da još ne znaju (48,5 odsto), a daljih 10,5 odsto izjavljuje da nema nameru da glasa. Najviše glasova anketiranih je dobio SPS (15,5 odsto). Njihovi koalicioni partneri JUL i SRS su potonuli na 0,5 i 2,0 odsto. Dakle, vladajući blok u ovom izjašnjavanju je uspeo da sakupi 18 odsto glasova. S druge strane, opozicioni blok je nešto brojniji ali i mnogo razuđeniji. Pristalica SPO-a ima 6,5 odsto, Demokratske stranke 5,0 odsto i DSS 1,5 odsto. Ovome treba pridružiti (ali ne i prosto sabrati) i glasove koje su dobile ostale opozicione partije i koalicije (10 odsto), tako da opozicioni blok, u ovakvoj računici, nadmašuje vladajući.
      
       Strah
       Definitivna potvrda opozicionog raspoloženja javnosti dobija se kada se, od relevantnih pitanja iz ankete, sačini sintetički pokazatelj - indeks stranačkog opredeljenja, koji govori da je 52,0 odsto građana Srbije opoziciono orijentisano, naspram 28,5 odsto onih koji izražavaju prorežimski stav, a 19,5 odsto ispitanika se još ne može svrstati ni u jednu od ove dve kategorije. Ovaj indeks daje realnu sliku raspoloženja biračkog tela i može se uzeti kao relevantan za predizborne prognoze ukoliko postojeće koalicije prežive do dana izbora. Vreme ne ide naruku socijalistima iako se to njima tako čini, jer je u avgustu ovaj indeks pokazivao da ima 42,5 odsto opoziciono orijentisanih građana i 30 odsto prorežimskih.
       Strah je najčešća reč koju ovih dana upotrebljavaju politički analitičari. Izgleda da će ovo osećanje biti dominantno u izbornoj godini. Gotovo polovina ispitanika iz NIN-ove ankete ne veruje da će SPS mirno predati vlast, naspram jedne trećine onih koji veruju u mirnu predaju vlasti.
       Međutim, potreba za promenom, zbog već pomenutog negativnog bilansa, biće snažan antistrah generator. Na pitanje: "Ako bi SPS izgubio vlast, da li bi život u Srbiji bio bolji ili gori?" većina građana odgovara da bi bio bolji (40,5), a svega 16,5 odsto misli da bi bio gori. Jedna petina misli da bi bilo isto, a još toliko ih nije dalo odgovor.
       Ma šta govorili funkcioneri Socijalističke partije Srbije, socijalizma i levice nema u njihovom imidžu u javnosti. Dve trećine anketiranih smatra da ova partija više zastupa interese bogatih nego siromašnih građana. Tek 11 odsto smatra da je SPS naklonjenija siromašnijim, a 8,5 odsto tvrdi da su podjednako okrenuti i jednima i drugima.
       Još je drastičnije uverenje građana da su se čelnici SPS-a obogatili u poslednjoj deceniji. Čak 78 odsto anketiranih je uvereno da se vrh
       SPS-a obogatio, a samo 7 odsto misli da nisu.
       Teško je govoriti o socijalistima a ne pomenuti njihove koalicione partnere - JUL i Srpsku radikalnu stranku. Ovoga puta naša radoznalost se ograničila na suštinsko pitanje - da li je ova koalicija korisna ili štetna za državu. I pored patriotskih povika da je vlada nacionalnog jedinstva oformljena zbog "spasa" otadžbine, reklo bi se da građani nisu takvog uverenja. Ovu koaliciju čak 57 odsto građana smatra štetnom, a tek 28 odsto korisnom za državu.
       Balansiranje sa JUL-om socijaliste mnogo košta. Očigledno je i veliko unutarpartijsko nezadovoljstvo podelom uloga. Ovakvo stanje se svakako ne može dugo održati i NIN-ovi ispitanici veruju da će uskoro doći do ujedinjenja SPS-a i JUL-a u jednu partiju (62 odsto).
       Već sada se može videti da će glavni oslonac SPS-a u predstojećoj kampanji biti takozvana obnova i izgradnja. Strogi i neposredni državni činovnik, gospodin Milutin Mrkonjić, prototip je aktiviste socijalista za ovu godinu. Međutim, javno mnjenje u to ne veruje.
      
       Sankcije
       Na pitanje da li je postojeća vlast sposobna da obnovi privredu i popravi standard građana, čak 57 odsto izražava sumnju, a tek nešto manje od trećine (uz čestu ironiju i dvosmislenost u izražavanju ovakvog stava) dozvoljava mogućnost da je SPS spreman na podvige. Pristalice socijalista često pronalaze izdajnike kao izgovor. Sudija u penziji iz mesta Sikirice kod Paraćina u našoj anketi kaže: "Bila bi sposobna da nije izdajica koji ljube ruke onima koji nam nabijaju kolac u točak."
       Opoziciji, s druge strane, ne ide tako loše. Postižu dogovore, ne svađaju se previše, a i Zapad ih uzima kao koliko-toliko relevantnog sagovornika. Kampanja koju je opozicija nametnula za ukidanje sankcija u zamenu za poštene izbore ima izgleda da uspe. Teza o kontraproduktivnosti sankcija, odnosno da one održavaju na vlasti Miloševića sve je prihvaćenija u zapadnim zemljama. Građani Srbije na pitanje: "Da li sankcije, koje je uvela međunarodna zajednica, više štete SPS-u ili opoziciji?", odgovaraju da svakako najviše štete narodu (31,5). Da više štete opoziciji, misli 29,5 odsto ispitanika u našoj anketi. Tek 14,5 odsto iznosi mišljenje da je sankcijama više pogođena vladajuća stranka.
       Na sednici Glavnog odbora SPS-a, održanoj 27. januara, kojom je predsedavao predsednik te partije i predsednik SRJ Slobodan Milošević, rečeno je: "Zemlju smo odbranili od agresije najmoćnije svetske vojne mašinerije, sproveli smo zadivljujuću obnovu zemlje, osmislili proces reformi u svim oblastima društvenog života, očuvali političku i socijalnu stabilnost i stvorili uslove za ubrzani društveni razvoj..." Izgleda idealno, ali reklo bi se da iz ovih reči sledi polemika sa biračima. Uostalom, birači su samo jedan od elemenata izbora, ima nečeg i u novcu, biračkim spiskovima, izbornim zakonima, policiji, strahu, medijima, korupciji... Pa, nisu ni oni od juče.
      
       ZORAN M. MARKOVIĆ
      

       NIN-ova telefonska anketa

U subotu 29. januara 2000. godine Istraživački centar NIN-a anketirao je 200 telefonskih pretplatnika iz Srbije. Uzorak je reprezentativan i višestruko stratifikovan po stepenu urbanizovanosti mesta iz kojih potiču ispitanici (selo, grad, velegrad) i po regionima, tako da proporcionalno obuhvata stanovništvo Srbije po navedenim demografskim kriterijumima.
       Odbijenih kontakata je u ovoj anketi bilo 157, što je nešto više od uobičajenog nivoa, i može se reći da je postojao izvestan strah i nervoza kod ispitanika, koji rezultate mogu jednim delom iskriviti u korist vladajuće stranke.
       Anketarsku ekipu su činili: Ksenija Janićijević, Milica Ležajić, Tanja Nikolić, Snežana Ranđelović, Katarina Ludajić, Renata Šuman, Andrijana Kokotović, Bojana Janićijević, Ana Vujnović, Tamara Skroza, Miša Ristić i koordinator Jasmin Kovačević.


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu