NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Mera jasnog

U Nemačkoj su povodom nesvakidašnjeg jubileja izašla Gadamerova sabrana dela u deset tomova

      Na univerzitetu u Hajdelbergu, gde je proveo svoj radni vek do penzionisanja 1968, 11. februara 2000, povodom stotog rođendana Hansa Georga Gadamera, održana je svečana akademija na kojoj su mu najznačajnija filozofska imena sveta, kolege, učenici i prijatelji poželeli dobro zdravlje. Na katedri za filozofiju u ovom gradu jedna radna soba je doživotno rezervisana za ovog doajena hermeneutike. U Nemačkoj su povodom ovog nesvakidašnjeg jubileja izašla Gadamerova sabrana dela u deset tomova kod uglednog izdavača "Mor-Zibek".
       Hans Georg Gadamer jedan je od najznačajnijih filozofa 20. stoleća. Posebno su njegovi radovi iz oblasti filozofske hermeneutike bili recipirani na svih pet kontinenata. Njegovo delo je uticalo i utiče na postojanu refleksiju o umetnosti i teoriju literature, teologiju i jurisprudenciju. Hermeneutika (od grčkog hermeneuein, izreći, tumačiti, objasniti) kao umeće tumačenja (ars interpretandi) i njena teorija stoje u središtu Hans Georg Gadamerovog životnog dela. Jasnog i lucidnog stila, skeptičan prema neologističkom i baroknom jeziku, Gadamer je, kao majstor majeutike, zadao meru jasnosti koja traži sebi ravna u filozofskom predanju. Žilu kucavicu Gadamerovog "opusa magnum" čini delo "Istina i metoda. Osnovna načela filozofske hermeneutike" koje je izišlo 1960. u Tibingenu i koje je posrbljeno još davnih sedamdesetih godina.
       Gadamer je nasledio u Hajdelbergu katedru Karla Jaspersa. Na studijama klasične filologije 1929. bio je habilitiran kod Martina Hajdegera. Kao i Hajdeger, Gadamer se sveg svoga života intenzivno bavio grčkom filozofijom, posebno predsokratovcima. Ključan je za Gadamera aristotelički pojam"fronezisa". Kao i Hajdeger, iako se njegovog meduzinog pogleda svesno klonio, vidi Gadamer proces razumevanja mnogo šire od pitanja njegovog naučnog statusa; razumevanje je "ne samo jedan vid ophođenja subjekta, već način bivanja bivstva u načelu". Ukoliko akt razumevanja prodire u centar bivstva, raste i značaj onoga ko razume i ko tumači, ali i značaj predanja i tradiranja istorije. Gadamer konfrontira virtuoznog tumača duša Diltajevog kova sa istorijskom uslovnošću. U razumevanju menja se, kroz neokončani i neokončivi proces, ono što je bilo predmet razumevanja i razumevanje kao takvo. Gadamerov terminus o "slivanju horizonata prošlosti i savremenosti" označava izmenu paradigmi u teoriji o univerzalnosti razumevanja. Klasična hermeneutika je u biti fenomenološki utemeljena ontologija jezika. Huserlova "fenomenološka deskripcija" i Diltajeva "širina istorijskog horizonta" mogle bi se smatrati metodičkim uzorima Gadamerove hermeneutičke refleksije. Gadamer sebe smatra hegelijancem. Stopama Hegela i Hajdegera prenuo je humaniora iz arhivskog sna. Pri tom misli autor na kategoriju beskonačnosti koja se i u hermeneutici može videti u neokončanosti/nedefinitivnosti razumevanja i iskustva. Iskustvo je svakad otvoreno za naredno iskustvo. U anglo-američkoj Mainstream philosophy Gadamer je jednako prisutan. Afinitet između Donald Dejvidsonovih i Gadamerovih pozicija, s jedne strane, i Džon Mekdovelovih teza je evidentan.
       Centralni motiv celokupnog Gadamerovog dela je dijalog. Mnogi mislioci 20. veka isticali su ulogu dijaloga u našem humanitetu, no samo je nekolikima pošlo za rukom da tako profundno zarone i oštroumno sude kako to čini naš slavljenik. Gadamer ne piše samo elegantno i oštroumno o dijalogu, on praktikuje umetnost dijaloga. Hermeneutika je - kao učenje i umeće razumevanja - uticala ne samo na strujanja u filozofiji već i u teologiji i teoriji književnosti. Njegovi spisi o hermeneutici produktivno su recipirani u celom svetu. Vele da je Sokrat jedared rekao da su ideje nekim misliocima podarile besmrtnost. Gadamer egzimplifikuje takvu besmrtnost na najlepši način - on ju je i pisanim i proizušćenim slovom odavna dosegao.
      
       ZORAN M. ANDRIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu