NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Podobni napred!

Petar Kralj, Milena Dravić, Dragan Nikolić, Voja Brajović, Aleksandar Berček, Bora Đorđević, Đorđe Balašević... samo su neki od nepodobnih kojima se proširuje lista zabranjenih lica na režimskim televizijama

      Veliki Koba je, bez kompjutera i elektronske animacije, umeo da retušira istoriju tako da su njegovi najbliži saradnici, onog momenta kad bi nestajali sa političke scene, bili brisani i sa fotografija. I umesto njih je ubacivan njihov naslednik. Majstori fotografije su u strahu za svoju glavu dovodili zanat do savršenstva. Ni Broz u tom pogledu nije mnogo zaostajao za najzloglasnijim brkom u novijoj političkoj istoriji.
       Današnjim naslednicima i izvršiocima je mnogo lakše. Prekrajanje istorije na televiziji je, pokazuje se to na RTS-u, veoma lako: svi realizatori programa imaju naređenje da sa svih starih emisija brišu špice i jednostavno potpisuju - Proizvodnja RTS. Tako je nedavno, skreće nam pažnju na to jedan od "otpisanih" sa RTS dramaturg i urednik Filip David, "obrisana špica sa jedne monodrame Jovana Janićijevića Janaćka gde sam i ja bio potpisan, i jednostavno je potpisana RTS, 2000. godine. A popularni Burduš je već davno na onom svetu." Kažu da je ova odluka "iz vrha" doneta da generalni direktor RTS-a ne bi razmišljao hoće li mu promaći ime nekog nepodobnog, a to su, praktično, svi koji danas nisu na rukovodećim mestima u ovoj kući. Nedavne uredničke ostavke Mire Otašević i Bojane Andrić na projektu TRAG-teveteka 2 posledica su iste politike "učestalog i neobrazloženog cenzurisanja predlaganih i pripremljenih programskih jedinica", kako su navele u svom javnom obraćanju Otaševićeva i Andrićeva. One su nabrojale sve stare emisije iz arhiva Televizije Beograd koje današnje rukovodstvo RTS-a zabranjuje. Teško je, na primer, razlučiti, da li je u emisijama o rokenrolu problem samo u izvođačima među kojima je i Bora Đorđević, verovatno najduže eliminisan sa RTS ("Baba Jula" mu nikada neće biti oproštena), ili je reč i o nekim autorima. Slično Bori Čorbi, i Đorđe Balašević je na spisku pevača koje nikako ne treba pozivati u emisije ove televizije.
       Ovih dana zbog Aleksandra Berčeka zabranjeno je emitovanje najboljeg jugoslovenskog filma svih vremena "Ko to tamo peva". Razlog, ovaj glumac je u međuvremenu promenio stranački SPS dres i postao sledbenik Dušana Mihajlovića, lidera Nove demokratije.
       Prvu, zvaničnu listu zabranjenih autora na RTS-u potpisao je generalni direktor Dragoljub Milanović u maju 1998.: "Zabranjuje se dalje angažovanje honorarnih spoljnih saradnika sa spiska koji je u prilogu ove naredbe. Ova naredba se primenjuje i za sve buduće honorarne spoljne sradnike koji svoja potraživanja prema Radio Televiziji Srbije ostvaruju sudskim putem..." Sledio je spisak od 92 imena.
       U međuvremenu im se pridružuju novi. Zbog Voje Brajovića koji je posle jedne predstave "Bureta baruta" u Narodnom pozorištu pokazao majicu na kojoj je pisalo "Otpor" i stegao pesnicu u znak protesta, nije emitovana emisija o pozorišnom festivalu u Užicu. Naime, u tom kolažnom jednosatnom programu autorke Dragane Bošković bilo je reči o desetak predstava, a protagonista Šekspirove "Mere za meru" Brajović govorio je isključivo o svojoj nagrađenoj ulozi. Međutim, glavni i odgovorni urednik Kulturno umetničkog programa Dragan Kolarević je gotovu emisiju spremnu za emitovanje jednostavno zabranio.
       O slučaju "Svaštare Duška Radovića", u ovom tekstu govori autor i reditelj i sin pesnikov Miloš Radović. Međutim, u vreme kada je ova serija "skinuta" sa programa, neki od onih koji su je videli pričali su da uz razne "nepodopštine" ima i sledeća: Milena Dravić, naime, između ostalih likova igra i jednu kafansku pevačicu koja ima jarkocrvenu kosu, a to je, kažu, neke asociralo na estradnu umetnicu iz vrha JUL-a.
       Malu skasku je nedavno doživeo i reditelj Ljubomir-Muci Draškić. Kao gost subotnjeg Jutarnjeg programa RTS-a trebalo je da govori o novoj pozorišnoj sceni "Kod Mucija". Pred sam početak razgovora, novinar Bato Milatović zamolio je Draškića da ne spominje Olivera Mandića, vlasnika kafea koji je jedan dan u nedelji, ponedeljak, ustupio glumcima. Takođe ga je zamolio da ne spominje ni Petra Kralja, glumca koji je sledećeg ponedeljka otvarao scenu. Razlog: tog dana je u "Blicu" izašao intervju sa ovim glumcem pod naslovom "Naša politika je živo blato". Jedan od najvećih glumaca današnjice je tim povodom za NIN rekao:
       " Ne znam zašto ne bih imao pravo da kažem kako doživljavam ovo vreme u kome nema nikakvog oslonca, u kome je rasturen svaki sistem vrednosti, a sve je to posledica politike. Ne razumem u ime koje ideologije se neko stidi da pomene moje ime, još manje razumem polazište za takvu vrstu straha. To što se dogodilo u RTS-u najviše govori o njima, a, nažalost, i o vremenu u kome živimo."
       Lanac u kome je Petar Kralj sporna karika nastavlja se i u slučaju serije od osam epizoda o reditelju Ljubomiru Draškiću, koja je trebalo da se emituje na RTS-u u skladu sa ugovorom potpisanim sa bivšim urednikom Milovanom Vitezovićem. Otkad je sklonjen sa mesta jednog od čelnika RTS-a, a naročito otkad se bori da se skine sa liste onih kojima je zabranjen ulazak u zemlje Evropske unije, Vitezović je takođe "persona non grata" na TV špicama. Uz to, u ovoj dokumentarnoj seriji o reditelju Draškiću takođe govori i Petar Kralj.
       Milovan Ilić Minimaks platio je ovih dana zbog spota "Indeksovog pozorišta" emitovanog u poslednjoj "Maksoviziji". Najzaposleniji kreator programa Televizije Pink otišao na prinudni odmor pošto nije pristao na ponudu Željka Mitrovića, vlasnika ove kuće, da mu se ubuduće smanje svi honorari za 30 odsto. Hoće li sada najdugovečniji jugoslovenski voditelj i satiričar progovoriti koga je sve morao da zove u emisiju, a koga nije smeo. Makar da se vidi razlika između "crne" i "ružičaste" liste.
      
       RADMILA STANKOVIĆ
      
      

       Naša merila

DRAGAN KOJADINOVIĆ, STUDIO B
      
       Televizija Studio B, koja je poslednjih godina građane izveštavala uglavnom o radu SPO-a, zbog čega joj je zamerano da marginalizuje druge stranke, odnedavno je postala otvorena i za one za koje se nezvanično govorilo da su na "crnoj listi" ove televizije. Pored termina koji su dobile nezavisne produkcije (od početka avgusta ANEM, od kraja februara VIN), prostor su dobili i opozicioni lideri čiji je rad do sada praktično bio ignorisan.
       "Mi smo oduvek bili maksimalno otvoreni za celu opoziciju", kaže Dragan Kojadinović, direktor i glavni i odgovorni urednik Studija B. "Prednost, naravno, imaju stranke koje su dobile verifikaciju na izborima; dakle, parlamentarne stranke, što je svuda u svetu priznat princip. Ne može stranka koja ima sto registrovanih članova da očekuje prostor u medijima. Neki lideri se nisu pojavljivali duže vreme zato što su, kao Zoran Đinđić, sami sebi odsekli mogućnost pojavljivanja u medijima, time što su bojkotovali izbore. Osim toga, on je sebe diskvalifikovao i time što ga nije bilo u zemlji u vreme bombardovanja, kada su svi važni ljudi bili u našem programu."
       Opozicija se, prema rečima Kojadinovića, na poziv Studija B uvek odaziva, ali se zato funkcioneri SPS-a, JUL-a i SRS-a ne odazivaju nikada. Mada ih čak i Zakon o informisanju obavezuje da obezbede javnost svoga rada, do informacija se dolazi eventualno na konferencijama za štampu, a prilikom zasedanja Republičke ili Savezne skupštine, državni funkcioneri ne žele da daju izjave Studiju B. Dešava se da odbijaju da govore i drugim novinarima, ukoliko primete ekipu ove televizije.
       Srpska radikalna stranka u tom smislu je najdalje otišla, tako što je Studiju B zabranila da prisustvuje čak i konferencijama za štampu.
      
       I. J.


      


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu