NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Zaboravite prošlost

      General-potpukovnik Huan Ortunjo, koji je 18. aprila preuzeo komandu nad snagama Kfora pristao je da da intervju za NIN samo zato što su, ovih dana, srpski novinari u Prištini retka pojava koju treba iskoristiti. Da bi zaista i dobio intervju od generala Ortunja, novinar je morao unapred da sastavi listu pitanja i da prihvati "savet" Patrika Polina, šefa Kfora za odnose sa javnošću. General Ortunjo, rekao je Polin, neće odgovoriti na pitanja pre nego što 8. maja u Prištini zvanično ne objavi ciljeve i zadatke Kfora u narednih šest meseci.
       Pet minuta pred početak intervjua novinaru je u kancelarijama pres-službe glavnog štaba Kfora, koji se nalazi u "Filmskom gradu", saopšteno da general Ortunjo, takođe, neće odgovoriti na pitanje da li je Kfor kontaktirao i ispitivao, kao potencijalnog svedoka Šefka Alomerovića, predsednika Helsinškog komiteta Sandžaka, koji je javno rekao da na području Kline, Peći i Đakovice postoji bar pet mesta gde Albanci drže kidnapovane Srbe i ostale nealbance u zatvoru. Iako, kako reče Polin, odeljenje za odnose sa javnošću svakodnevno čita i srpske medije preko Interneta, niko u Kforu nije čuo za Alomerovića koji je sa svojim aktivistima uspeo da uđe u pomenute zatvore.
      
       Prihvatili ste da uz vladiku raško-prizrenskog Artemija i dr Bernara Kušnera budete potpredsednik Komiteta za povratak Srba sa Kosova. Koji su vaši razlozi ulazaka u ovaj Komitet?
       - Rekonstrukcija Kosova podrazumeva izgradnju tolerantnog i demokratskog društva multietničke koegzistencije. Kao glavnokomandujući Kfora, učiniću sve što je u mojoj moći da se to i ostvari. Naravno, povratak Srba i ostalog nealbanskog stanovništva mora biti organizovan.
      
       Verujete da zaista možete da pomognete Srbima i ostalom nealbanskom stanovništvu na Kosovu?
       - Povratak etničkih zajednica na Kosovo je proces, a multietnička koegzistencija je budućnost Kosova. Ljudi moraju prestati da žive u prošlosti, moraju da počnu da razmišljaju šta žele za svoju decu.
      
       Kakve su reakcije Albanaca na vaše članstvo u Komitetu za povratak Srba?
       - Shvatio sam da se Albancima mora dati vremena da dobrovoljno prihvate taj proces. Naš zadatak je da ih pripremimo za taj proces, razgovaraćemo sa ljudima, štitićemo autobuse... Tako ćemo, korak po korak, obezbediti podršku za izgradnju slobodnog i demokratskog Kosova. Nikako ne smemo žuriti sa ovim procesom jer bismo tako samo obeshrabrili one koji zaista žele da se vrate svojim kućama.
      
       Ne možete osporiti da je nivo nasilja koji Albanci sprovode nad Srbima i ostalim nealbanskim stanovništvom nedopustiv i da je Kosovo, uprkos naporima Kfora i Unmika, za sada, daleko od tolerantnog i demokratskog društva?
       - Jasno je da je naš glavni zadatak da svima na Kosovu pomognemo da zaborave prošlost i da podstaknemo toleranciju. Takođe, naš zadatak je da obezbedimo proces obnove Kosova, a to podrazumeva dve stvari. Pre svega, ekonomski oporavak. Ljudi moraju da shvate da pomoć koju im međunarodna zajednica obezbeđuje nije prosto dostava, već način da im se pomogne da aktivno učestvuju u obnovi Kosova tako što će svaka lokalna zajednica razviti sopstveni biznis. Istovremeno, naš zadatak je da izgradimo institucije i pripremimo izbore.
      
       Govorite o multietničkom Kosovu, toleranciji čak i izborima. Zar nije čudno planirati izbore za jesen, a biti svestan činjenice da više od dve trećine Srba i ostalog nealbanskog stanovništva sa Kosova živi izvan Kosova. Međunarodna zajednica nije obezbedila elementarnu sigurnost Srbima koji su ostali na Kosovu, zemljoradnici nisu bezbedni ni u njivama koje su ostale neposejane. Verujete li da bi izbori u ovakvim okolnostima, kad nealbancima preti glad i fizičko uništenje, zaista bili demokratski?
       - Ne treba očekivati da Kfor može da obezbedi stoprocentnu bezbednost, uvek postoje ljudi koji se bave kriminalom, čak i u razvijenim demokratskim društvima.
      
       Čini se da se sprovodi sistematska represija, ne preza se od kidnapovanja i fizičke likvidacije kako bi nealbansko stanovništvo napustilo Kosovo.
       - Verujte da minimalizacijom naših napora nećete ništa postići i da nas to samo udaljava od društva kakvo, nadam se, svi želimo na Kosovu.
      
       Deo španskog kontingenta Kfora stacioniran je u Drenici, regiji gde je Oslobodilačka vojska Kosova i osnovana. Neki od njih obezbeđuju manastir Devič, srpska sela kao što je Crkolez. Šta su vam oni rekli o bezbednosnoj situaciji?
       - Potpuno razumem situaciju ne samo u Drenici već i u ostalim enklavama gde su Srbi manjina. Ali ne mogu u potpunosti da odgovorim na pitanje jer se tiče vojno-obaveštajnih informacija koje, razumećete, ne smem da odajem.
      
       Ima li Kfor bilo kakvu indiciju gde Albanci drže zarobljene Srbe i ostale nealbance?
       - Do danas nisamo dobili nijedno obaveštenje koje bi mi omogućilo da delujem. Naravno, kada bih ja dobio takvu informaciju, smesta bih poslao trupe, izolovao regiju i izvršio pretres. Danas, mogu samo da kažem kako nemamo nijedan dokaz da postoji bar jedan zatvor za Srbe na Kosovu.
      
       Šta je problem, suviše je teško sprovesti istragu...
       - Nije teško istraživati, već nemamo pouzdanih informacija. U situacijama kao što je ova na Kosovu, informacije su češće lažne nego istinite.
      
       L. KUJUNDžIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu