NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Birači kaznili političare

Iako prvi izborni krug praktično ništa nije rešio, nekoliko činjenica dalo je snažan pečat i odaslalo jasne poruke pripadnicima političke klase i na vlasti i u opoziciji

      (Beta za NIN iz Bukurešta)
       Jedini pouzdan zaključak koji se može izvući posle prvog kruga lokalnih izbora u Rumuniji je da njima još ništa nije rešeno. Naime, po inače prelepom sunčanom danu, građani ove zemlje su umesto na izbore, masovno otišli na piknik a pred biračkim kutijama se pojavilo tek nešto više od 44 odsto registrovanih birača. Zbog toga će izborni proces (sem u nekoliko izuzetaka u unutrašnjosti zemlje) zapravo biti nastavljen drugim izbornim krugom, zakazanim za 18. jun kada će glasači birati između dva prvoplasirana protivkandidata. Za razliku od prvog izbornog kruga, kada je kandidatima za pobedu bila potrebna natpolovična većina od ukupnog broja upisanih birača u njihovoj izbornoj jedinici, u drugom izbornom krugu takvih ograničenja nema. Pobediće onaj kandidat koji dobije više glasova, bez obzira na to koliko će glasača izaći na birališta.
       Iako prvi izborni krug praktično ništa nije rešio, nekoliko činjenica dalo je snažan pečat i odaslalo jasne poruke pripadnicima političke klase i na vlasti i u opoziciji. Svakako, njihova prva karakteristika je masovna apstinencija građana, koju nisu mogle da predvide ni inače dosta ažurne i precizne agencije za istraživanje javnog mnjenja. Bilo bi, međutim, krajnje pogrešno zaključiti (i u tome se slažu svi vodeći politički analitičari) da su rumunski građani bili "lenji" i da su bojkotovali lokalne izbore zbog nekakve ležernosti i komoditeta. Pravi razlog neučestvovanja na izborima je bez sumnje opravdana ljutnja građana na političare, kojima su odsustvom sa biračkih mesta, birači iskazali svoje nezadovoljstvo što i posle 10 godina od revolucije, nije ostvaren željeni ekonomski oporavak i rast životnog standarda stanovništva.
      
       Izborna apstinencija
       Uz globalno nezadovoljstvo, na izbornu apstinenciju uveliko je delovao i nedavni finansijski šok, kada su propašću Nacionalnog investicionog fonda (najvećeg privatnog investicionog fonda u zemlji), stotine hiljada građana (njegovih deponenata) ostali bez svojih uloga i dodatne mesečne zarade koje su im donosili njihovi investicioni ulozi. Ljutnji građana mnogo je doprinela i činjenica da nadležni državni kontrolni organi nisu ni "prstom mrdnuli" kako bi sprečili ili bar informisali javnost o velikoj krađi koja se zapravo dogodila u tom Fondu. Za sve vreme održavanja izbora, oštećeni deponenti su stajali ispred birališta i pozivali građane da ih bojkotuju i solidarišu se sa njima i njihovim zahtevima da im se vrati uloženi novac. Njihov apel je (ako ne presudni) očigledno bio bar dodatni argument većini građana da ne iskoriste svoje biračko pravo.
       Drugi značajan pokazatelj prvog kruga lokalnih izbora je snažan uspon opozicione Stranke socijalne demokratije. Iako je do okončanja drugog izbornog kruga prerano govoriti o pobedi socijalnih demokrata, jer pravi okršaj tek predstoji, činjenica da su njihovi kandidati prvoplasirani sa često velikom prednošću u dve trećine rumunskih županija, ima ogroman politički značaj. Time se još jednom pokazalo da ova stranka sa očigledno stabilnim i disciplinovanim biračkim telom (sastavljenim pre svega od bivših komunista i armije nezaposlenih), predstavlja političku snagu koja se ne sme potceniti. Njeni birači (za razliku od provladinih) nisu mogli biti navedeni na bojkot izbora, bez obzira na to što su i oni imali mnogo razloga za nezadovoljstvo i sumnje u politiku koju vodi njihova partija.
      
       Veliki gubitnik
       Nedavno otkriveni politički i ekonomsko-finansijski skandali a koji su vezani za period kada se današnja opozicija (u periodu od 1992. do 1996. godine) nalazila na vlasti, očigledno nisu potkopali njeno izborno jezgro. Ako su na nekoga delovali, to su bili potencijalni glasači za vladine stranke, koji su time dobili dodatni argument za gnušanje prema svim pripadnicima političke klase a čiji je neposredan izraz bila - izborna apstinencija.
       Veliki gubitnik prvog izbornog kruga je svakako Demokratska konvencija, najveća članica šireg vladinog saveza. Sa izuzetkom zapadne Rumunije a posebno Temišvara, ona zapravo nigde nije zauzela čelnu izbornu poziciju. Uz visoku cenu koju mora da plati kao najodgovorniji autor i izvršilac nepopularne ekonomske reforme, razlog za slab plasman Konvencije je njeno nejedinstvo, koje je posebno došlo do izražaja odlukom druge po veličini članice ove koalicije - Nacionalne liberalne stranke da "oproba sreću" i sama (mimo Konvencije) nastupi na lokalnim izborima. Sreće, međutim, liberali nisu imali i birači su ih (kao i 1992. kada su isto uradili), žestoko kaznili i ostavili na političkim marginama. To što su liberali dobili ono što su i zaslužili, ne bi bilo tako strašno da od njihovog "igranja demokratijom" nepopravljive štete nije pretrpela njena najveća saveznica - Nacionalna zemljoradnička hrišćansko-demokratska stranka, koja čini okosnicu Demokratske konvencije, kao i širi vladin savez.
       Najbolji primer za to je slučaj Bukurešta, koji je uveliko indikativan za celu zemlju. U prestonici je glasalo tek 32 odsto birača, što je omogućilo snažan uspon opozicije a koji je do skoro bio nezamisliv u tom gradu koji se od obnavljanja demokratije smatrao neosvojivom "tvrđavom" sada vladajućih partija centra i desnice. Apstinencija i rasipanje glasova na više kandidata vladine većine, rezultirali su na prvi pogled spektakularnim vođstvom kandidata za gradonačelnika iz opozicione Stranke socijalne demokratije Sorina Opreskua, koji je dobio čak 41 odsto glasova. Ovo visoko vođstvo je, međutim, krajnje relativno, jer ono pri apstinenciji od oko 70 odsto realno znači da je kandidat opozicije dobio tek 16 odsto glasova Bukureštanaca.
       Da su kojim slučajem liberali i mala ali uticajna Unija desničarskih snaga ostali u Konvenciji, ova koalicija bi, bez sumnje zauzela mnogo bolji plasman a sigurno bar drugo mesto na izborima za gradonačelnika Bukurešta.
       Umesto nepunih 17 odsto sa kojima se za drugu poziciju borio kandidat Konvencije Kalin Katalin Kirica, kandidat ove koalicije je mogao da dobije gotovo 30 odsto glasova. To pokazuje prosta računica, odnosno sabiranje glasova koje je dobio Kirica sa glasovima kandidata liberala i Unije desničarskih snaga.
       Za Demokratsku konvenciju i širi vladin savez rezultati prvog kruga lokalnih izbora mogli bi da budu dokaz valjanosti stare izreke da svako zlo ima svoje dobro, što bi moglo biti vidljivo već u drugom krugu lokalnih izbora. Pretpostavka za to biće zbijanje redova i obnova savezništva unutar Demokratske konvencije i celog vladinog saveza, jer samo objedinjenim izbornim potencijalom mogu (i to tesno) pobediti socijalne demokrate.
      
       Surevnjivost saveznika
       Zbijanje redova u vladinoj koaliciji, međutim, neće biti lako postići, jer je izborna utakmica dodatno raspirila i onako prisutne surevnjivosti i nesporazume koji opterećuju vladin savez od njegovog osnivanja 1996. godine. Poslednji u nizu međusavezničkih obračuna dogodio se upravo između dva kandidata stranaka vladine većine na izborima za gradonačelnika Bukurešta. Poznat po odsustvu diplomatskog takta a posebno "dlake na jeziku", kandidat Demokratske stranke Trajan Basesku optužio je kandidata Demokratske konvencije Kalina Kiricu "za izvesnu vezu" sa upravo propalim Nacionalnim investicionim fondom. Niko nije uspeo da proveri a još manje dokaže bilo kakvu vezu Kirice sa omraženim Fondom, a pored nesumnjivog gubitka glasova, još veći gubitak je porast zlovolje i nepoverenja među onima koji su bar formalno još saveznici i članovi vladajuće koalicije.
       Za vladine saveznike bilo bi mnogo bolje da su ovakvi napadi izostali, jer ni Basesku ni Kirica ne mogu pobediti zahuktalog kandidata Stranke socijalne demokratije Sorina Opreskua bez široke i čvrste podrške ne samo njihovih stranaka, već i drugih partija vladinog saveza. Ukoliko su naučili ovu lekciju (što uopšte nije sigurno), sadašnji vladin savez imaće šansu ne samo da popravi negativan rezultat iz prvog kruga lokalnih izbora, već i da postavi temelje zajedničke borbe i moguće pobede na pravom i sudbinskom odmeravanju snaga za ovu zemlju, njenu demokratiju, međunarodni položaj i reforme a do čega će doći na skorim predsedničkim i parlamentarnim izborima.
      
       MIRKO ATANACKOVIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu