NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Toplica je plitak potok

Šef levice je pola dana posle partijske smene prestao da bude direktor škole. U JUL-u kažu da je to slučajnost

      U Prokuplju, JUL nije naročito moćna organizacija, ima tri odbornika u gradskoj skupštini, naspram tridesetak, koliko je pripalo SPS-u (koalicija "Zajedno" ima šesnaest). Gradom suvereno vlada SPS. Najupečatljivija figura je načelnik Topličkog okruga Ratko Zečević, karakterističan po incidentima sa vatrenim oružjem prilikom opozicionih skupova, o čemu je i javnost čula, i još drugim sličnim, kažu, za koje javnost nije čula.
       Lokalni odbor JUL-a raspušten je pre dve nedelje zbog nesuglasica sa centralom te stranke a predsednik lokalnog odbora Slobodan Lukić brzo je smenjen i sa mesta direktora Medicinske škole u Prokuplju. U JUL-u Prokuplja, gde nema voljnih za razgovor za novine, ne mogu da se načude zašto se zbog toga diže prašina jer reč je o običnom podmlađivanju kadra, svojstvenom i drugim partijama. To što je Lukić smenjen sa mesta direktora škole pola dana posle smene u partiji (dve nedelje pre kraja školske godine), kažu, puka je slučajnost i nema veze s politikom.
      
       Specifičnosti
       Ljudi od politike u Prokuplju fenomen JUL-a u tom gradu objašnjavaju time što je bio kadrovski specifičan - činili su ga mahom ubeđeni levičari. Oni koji su, iz ko zna kojih razloga, poverovali da je stranka predsednikove supruge pravo mesto za njih. Za Slobodana Lukića, koga je, nekoliko meseci uoči penzije, zadesila surova kazna, kažu da je bio razuman čovek. Miroslav Vojvodić, ranije predsednik sindikata u Medicinskoj školi (sada šef lokalnog ogranka DS), kaže da se prilikom štrajkova korektno i trezveno odnosio prema nastavnicima, a tako je bilo i ovog proleća kad su štrajkovali učenici. Za razliku od direktora drugih škola, koji su, kaže, đake zaključavali.
       Bilo kako bilo, zbog ovog ili onog, Lukić i odbor JUL-a u Prokuplju su u partijskoj centrali ocenjeni kao zreli za kadrovske promene što je i zapisano u partijskim dokumentima. Smenjeni julovci za sebe kažu da su bili natprosečno efikasan odbor JUL-a: imali su po pet glasova na izborima na svakog učlanjenog u JUL, a prosek ove partije na nivou Srbije je, kažu, tek 2,14. No, problem nastaje kad Slobodan Nešković, ugostitelj iz Lazarevca, i Danilo Pantović, funkcioneri JUL-a i partijski "koordinatori", ljudi za vezu sa Prokupljem i Toplicom, usmeno obaveštavaju da je Lukić smenjen. Pošto su se već plebiscitarno izjasnili o poverenju svom predsedniku, članovi odbora u Prokuplju ukazuju na to da se ovako nešto ne završava tako što se veruje nekom na reč, već traže dokument o razrešenju. Malo-po malo (trajalo je to koji mesec), završilo se sve jedne večeri početkom juna kada se Danilo Pantović nasmešio, učtivo zahvalio na dosadašnjoj saradnji i saopštio da je lokalni odbor JUL-a upravo raspušten.
      
       Arogancija
       Sada već bivši funkcioner JUL-a u Prokuplju, koji nije želeo da mu se pominje ime, kaže da se boji kako bi se sve to čak moglo shvatiti kao znak arogancije partijskog centra prema odboru u unutrašnjosti, "a ako Mira i Ristić za to ne znaju, to je onda najgore od svega - to znači da miševi kolo vode".
       U stvari, sva je prilika da su u Beogradu na prokupački odbor gledali kao na skup dobroćudnih starkelja koji su, međutim, počeli da prave probleme budući da su poverovali da o nečemu treba da odlučuju. I tako je rešeno da se "podmladi odbor".
       Priča ne bi bila potpuna ako se ne bi reklo da je najverovatniji budući predsednik JUL-a u glavnom gradu Toplice Mirko Obradović, direktor fabrike "Fiaz" koja proizvodi kočnice za motorna vozila. Kao ni o Lukiću, opozicioni političari nemaju ništa loše da kažu ni o Obradoviću (inače, rođenom bratu nekadašnjeg beka niškog "Radničkog"). Fabrika, velika za ovaj kraj, uspešna je, pravo čudo za ovo vreme, i čak, za još veće čudo, posluje s inostranstvom, sa Englezima.
       Za Obradovića se nije čulo da se politički eksponirao, ako se izuzme da je na prvim izborima pre deset godina bio kandidat grupe građana.
       I tako, kada se kockice slože, dobije se samo provincijalna intriga sa ciljem da se "u sistem" inkorporira još jedna uspešna firma, ili, kako kažu u lokalnoj opoziciji, da se stavi šapa na sve u Srbiji gde još ima nešto novca.
       Politička ubeđenja su sporedna. U lokalnom JUL-u su, govore u Prokuplju, bili potražili utočište i neki službenici državne administracije (ponovo atributi kao "časni", "obrazovani") koji su živu glavu spasavali pred socijalističko-radikalskim nameštaljkama. Koliko su metode suptilne, možda govori podatak o ishodu lokalnih izbora 1996. godine. "SPS i JUL imaju duplo više odborničkih mesta iako su nas pobedili ukupno za dvesta glasova. Uglavnom su nas pojedinačno pobeđivali za dva-tri glasa", kaže Novica Radosavljević, narodni poslanik SPO iz Prokuplja. Ali, Prokuplje nije bilo obuhvaćeno lex specialis-om. Toplički kraj je osobeno područje jer je granična oblast prema međunarodno aktuelnom Kosovu. U Prokuplju je zatvor u kome zbog krivičnog dela terorizma kaznu izdržava neznan broj albanskih ekstremista, sa kojima bi zemljaci svakako želeli da uspostave vezu, ako ne i da ih nekako oslobode. Zbog svega toga, Toplica je pozornica dešavanja sa zapletom kao iz Le Kareovih romana, ali sa junacima iz "Podvale" Milovana Glišića. Valja tamo imati nekog dostojnog situacije.
      
       SRBOLjUB BOGDANOVIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu