NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Exo

Povodom teksta "Kablom protiv RTS", NIN br. 2585 dobili smo dva pisma čitalaca

      Cenzurisani kabl
       U tekstu se tvrdi da bi uvođenjem kablovske televizije u Jugoslaviji definitivno bio prekinut informativni monopol državnih medija i da država ni na koji način ne bi mogla da kontroliše informacije!
       Moram reći da nisam nikakav stručnjak za kablovske TV sisteme ali da već devet godina primam TV signal isključivo preko kabla i, ili ovaj TV kabl koji postoji u Holandiji nije isti takav kakav ima na umu gospođa Janković ili naš lokalni TV kabl-provajderi lažu!
       Naime, kapacitet kabla je ograničen i iznosi, varirajući od provajdera do provajdera, što valjda zavisi i od kvaliteta same instalacije, 20-ak pa do 32, 33 kanala. Zato mi, kao prvo, nije jasno o kakvom se to kablovskom sistemu radi koji garantuje minimalno 100 kanala. Sledeće pitanje je: kako to da političke strukture ne mogu da utiču na spisak kanala koji se stavljaju na kabl?!
       Broj je, dakle, ograničen i postoji uvek neki "programski savet" koji pravi spisak. Za to postoje dva dobra primera upravo ovde u Holandiji. Prvi je turski kanal, koji imaju gotovo svi provajderi, ali koji Turci gotovo da i ne gledaju već instaliraju (svi, i zaista doslovno-svi!) satelitske antene i gledaju neke druge turske programe. Ovaj na kablu je, naime, onakav kakav bi političke strukture u Holandiji želele da Turci gledaju.
       Drugi primer je aktuelniji i tiče se CNN-a. Amsterdamski kabl-provajder se pre izvesnog vremena poveo za svojim komercijalnim interesima i javio CNN-u kolika je ekonomska cena za godinu dana da bi ih puštali na kablu (koliko hoće da im plati jedna druga komercijalna televizija, za godinu dana) a to je bilo skoro 10 puta više nego što je CNN do tada plaćao. U pismu je dakle stajalo: "Morate da platite bar toliko koliko drugi nude ili ćemo druge uzeti". CNN nije hteo to da plati, a ubrzo je počela kampanja na državnoj televiziji, sa patetičnim pričama: ljudi odlaze u radnje i kupuju skupe satelitske antene jer, eto, CNN više nemaju na kablu a bez njega ne mogu! Tvrdnje ovog provajdera da njihova istraživanja pokazuju da je broj gledalaca zainteresovan za CNN mnogo manji nego za neke druge komercijalne programe, uključujući i neke turske, ništa nisu pomogle. Veoma brzo je CNN vraćen na kabl u Amsterdamu.
      
       Ž. Nešić,
       Amsterdam
      
      
       Vlasi će se dosetiti
      
       Verujem u Vaše najbolje namere, ali mi se čini da ste postigli potpuno obrnut efekat od željenog - ili ste, možda, baš to i hteli. Naime, površan pristup temi je u redu, ipak je to samo jedan novinski tekst. Najproblematičnije u svemu jeste naslov teksta i "obelodanjivanje" mogućnosti koje pruža kablovska distribucija RTV programa. Time ste dali odličnu ideju vlastima da porade na tome da praktično postane nemoguće dobiti bilo kakvu dozvolu za gradnju KDS (kablovskog distribucionog sistema). To je i do sada bilo teško, skoro nemoguće. Što je najgore, i ovo što je izgrađeno potpašće pod kontrolu vlasti, živi bili pa videli. Za Vašu informaciju:
       - Kablovske distribucione sisteme (kablovsku TV) poseduju (ili su još u izgradnji) sledeća mesta:
       Subotica, Novi Sad, Zrenjanin, Kikinda, Ada, Novo Miloševo, Sombor, Bečej, Senta, Ruma, Vrdnik, Kanjiža, Pančevo, Šabac, Valjevo, Svilajnac, Jagodina, Veliko Gradište, Negotin, Resavica, Despotovac, Niš, Kuršumlija, Leskovac, Trstenik, Požega, Užice i još nekoliko manjih mesta, čak sela. Naravno, sva domaćinstva u ovim mestima nemaju priključak, ali postoje mogućnosti.
       Sistemi funkcionišu uglavnom zadovoljavajuće, u zavisnosti ko i kako ih održava. Korisnicima je na raspolaganju od 16-36 programa. Sve je to urađeno zahvaljujući privatnim firmama. Već deset godina se polulegalno radi zbog opstrukcije države i RTS koja misli da treba da ima monopol, ali se radi. Radi se u skladu sa ekonomskim mogućnostima. Što se Beograda tiče, tu je najgora situacija. Naselja koja ste pomenuli imaju nešto ali se to ne održava i zastarelo je. Verujte, u gorem je stanju nego u bilo kom mestu koje sam pomenuo.
       Troškovi izgradnje nisu tako mali kako Vi mislite. O infrastrukturi (kablovi i sl.) na Novom Beogradu, koju ste pomenuli, nema ni govora. Sve to mora da se uradi ponovo, iz temelja.
       Da Vas ne zamaram detaljima. Ovo što sam želeo da Vam kažem jeste činjenica da ste nama koji se time bavimo, svojim tekstom otežali položaj. Ono što Vi mislite da treba uraditi mi već radimo, samo sada znatno teže. Vlasi će se dosetiti.
      
       Milinko Nenadić,
       dipl. inž. el. BNE ""Netcom", Beograd


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu