NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Velika zamka

Dr Vojislav Koštunica odluku o poništavanju prvog kruga predsedničkih izbora tumači kao pokušaj Slobodana Miloševića da dobije u vremenu

      Savezni ustavni sud, posle održane javne rasprave u sredu po podne jednoglasno je odlučio da "poništi deo izbornog postupka za izbor predsednika Savezne Republike Jugoslavije koji se odnosi na glasanje, utvrđivanje i objavljivanje rezultata glasanja od 24. septembra 2000. godine".
       Dok ne stigne celovito obrazloženje Odluke SUS-a, ostaje, zapravo, nejasno šta je SUS poništio.
       NIN-ovi izvori u SUS-u, međutim, nagoveštavaju da će Odluka podrazumevati poništenje prvog izbornog kruga, s tim što bi izbori morali da se ponove sa svih pet kandidata koji su ranije kandidovani. Odluku o ponovljenom održavanju izbora mogla bi najverovatnije da donese Skupština SRJ u novom sastavu, što praktično znači da bi ta Odluka bila odgođena do daljnjeg a da bi, po tom scenariju, Slobodan Milošević u međuvremenu i dalje vršio funkciju predsednika SRJ.
       Povodom Odluke Ustavnog suda, doktor Vojislav Koštunica u ekskluzivnoj izjavi za NIN kaže:
       - Još nismo videli celu presudu, međutim, ne treba podlegati prvom utisku da je reč o pobedi, jer se bojim da je u pitanju velika zamka. U svakom slučaju, siguran sam da je Slobodan Milošević danas slabiji nego što je ikad bio i da samo očajnički pokušava da dobije u vremenu.
       Ovo je još jedan trik Miloševića. Prvo je proglasio svoju pobedu pa je rekao da vodi u drugom krugu, potom da Koštunica vodi u drugom krugu, a onda je održao govor koji najavljuje vanredno stanje. Mi treba da vidimo ko je naredio da se krade i za koga su ukradeni glasovi. Koštunica ne može da ispašta ako su glasovi ukradeni za nekoga drugoga, kaže Zoran Đinđić, menadžer kampanje DOS-a.
       Rasprava Saveznog ustavnog suda počela je bezuspešnom "ofanzivom" predstavnika SIK-a Milene Arežine i njenom sumnjom u punomoćja zastupnika DOS-a. Nije prošlo. Kao ni mnoga njena objašnjenja o radu SIK-a koja su zastupnici DOS-a argumentovano pobijali. Dosta usplahirena i zbunjena, često je govorila o stvarima koje nemaju veze sa predmetom rasprave, a neretko bi ignorisala pitanja na koja je trebalo da odgovori. Sve po onoj narodnoj: Baba šumom, deda drumom.
       Arežina nije pružila valjan argument zašto SIK o svim pitanjima iz svoje nadležnosti, naročito prilikom utvrđivanja činjeničnog stanja, nije radio u punom sastavu iako zakon to nalaže. Ispostaviće se, prema njenim rečima, da je Komisija radila po ad hok grupama, za koje su drugi članovi saznali tek na ovoj raspravi. Ili, da SIK nije mogao blagovremeno da radi i odlučuje jer je predsednik SIK-a Borivoje Vukićević morao da obiđe ženu.
       Na raspravi Arežina nije uspela da objasni zašto ovlašćenom licu, sa njegovim pomagačima, nije dozvoljeno da bude upućen u materijal kojim raspolaže Komisija. Naročito nije umela da objasni šta se dešavalo sa listićima na kojima su glasala lica van biračkog mesta (policija, vojska, diplomatska predstavništva, zatvorenici...), koji su morali biti posebno evidentirani, da bi u jednom trenutku rekla da "oni" nisu imali dozvolu Vojske da te materijale stave na uvid, što je izazvalo smeh u sudu jer su i to listići kao i svi drugi i ne predstavljaju nikakvu tajnu. Pre će biti da se radi o bitnoj procesnoj povredi. A to je više od 50 000 listića na kojima je Koštunica "dobio" samo oko trista glasova.
       Zbunjenost je pokazivao i Milovan Živković, direktor Saveznog zavoda za statistiku i član SIK-a. Nije umeo da objasni greške do kojih je dolazilo u konačnim brojevima koje je njegov Zavod obradio kao servis SIK-a. Pravdao je to brzinom rada i konstatacijom da su greške male i da ne utiču na konačan ishod, kao i to da su dobijeni na osnovu podataka sa terena. Živković nije pružio ni objašnjenje kako je moguće da se broj glasača za Veće građana i Veće republika razlikuje od broja glasača za predsednika i niz nepodudarnosti konačnih zbirova, što se ni najobičnijem matematičkom paceru ne bi desilo.
       Odgovorio mu je profesor Pravnog fakulteta dr Zoran Tomić da zakon ne predviđa greške i da "male greške stvaraju velike i dugotrajne posledice".
      
       SLOBODAN IKONIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu