NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

SIK ponovo jaše

Izveštaj SIK-a je takav da neregularnosti matematički mogu da utvrde i učenici koji uče sabiranje i oduzimanje preko milion

      Sve je, dakle, prema očekivanjima. Poseglo se u Kosovo, sveti srpski rezervoar glasova. Krađa čak nije velika, stotinak hiljada glasova, s tim da su ovi glasovi tempirani tako da bitno izmene ishod izbora, ovoga puta ne da Milošević i njegovi pobede - tolika krađa ne bi bila moguća, ali, eto, da se izdejstvuje famozni drugi krug. Baš prema receptu iz 1996, kad je Milošević propao ponavljajući da je sporno svega dva-tri procenta glasova, ali naravno, tako raspoređenih tri odsto da su potpuno preokrenuli rezultat tadašnjih lokalnih izbora.
       Razlika je, ipak, velika. Tada su opozicioni aktivisti po celoj Srbiji morali da se vitlaju sa Bata-Banetom i sličnima koji su sa biračkim kutijama bežali u mrak i mastiljavom olovkom prepravljali zapisnike. Ovoga puta taj posao je trebalo da odradi Savezna izborna komisija (SIK), stacionirana u zgradi Savezne skupštine. Rekao bi čovek da bi trebalo da to ovoga puta ispadne mnogo elegantnije, što je ipak izvestan napredak.
       Avaj, izveštaj SIK-a je takav da neregularnosti matematički mogu da utvrde i učenici četvrtog razreda osnovne škole, u kome se već danas uči sabiranje i oduzimanje preko milion. Za odluku je glasalo desetoro članova Izborne komisije, tri protiv. Izgleda ubedljivo, ali nije. S obzirom na to da SIK broji osamnaest članova (devet stalnih i devet u proširenom sastavu), deset je minimum koji može da donese odluku. S tim da se neki od članova (možda svi, ko zna) koji su glasali za odluku na nju nisu i potpisali, kao što se više puta čulo za Miloša Živkovića, direktora Saveznog zavoda za statistiku, stalnog člana Komisije. Inače, SIK su u izbornoj noći napustili Nikola Dinić i Jelica Baković, stalni članovi, a ostavku je podneo i Bojan Pudar, zamenik sekretara SIK-a (svaki član SIK-a, kao i predsednik i sekretar imaju zamenika).
      
       Kontrola
       Nikola Dinić, sudija Okružnog suda u Nišu i član Savezne izborne komisije, kaže za NIN:
       "Napustio sam SIK u trenutku kada je MUP počeo da kontroliše rad SIK-a. To je bilo u nedelju 24.septembra oko 23 sata kad sam zajedno sa Jelicom Baković, Majom Vasić, Biljanom Borović i Svetlanom Slijepčević-Lukić počeo da beležim pakete glasova iz kazneno-popravnih domova.
       U tom trenutku nam je obezbeđenje zabranilo pristup tim glasačkim listićima - rekli su nam da je to naređenje predsednika SIK-a. Tada smo zapravo bili izbačeni, a Jelica Baković i ja smo rekli da nećemo više da radimo dok se ne daju garancije da ćemo raditi normalno. Posle svega, ja ne znam ko je dobio ove izbore."
       Inače, Dinić ima i druge temeljne primedbe na rad SIK-a: procedura, naime, nalaže da svi rezultati prvo stignu u SIK, a zatim da se proslede u statističko odeljenje. Umesto toga, rezultati su stizali najpre u Zavod za statistiku, odakle su SIK-u servirani već potpuno gotovi podaci.
       O ambijentu u kome je živela i radila Izborna komisija u izbornoj noći i naredna dva dana svedoči Siniša Nikolić, član SIK-a u proširenom sastavu, predstavnik DOS-a: "Bili smo stacionirani u holu Savezne skupštine i u prostoriju gde su stizali rezultati nismo imali pravo pristupa. Tu sobu su čuvala dva policajca. Kada smo pokušavali da razgovaramo sa nekim od stalnih članova Komisije, to se završavalo tako što oni ustanu i izgube se iza nekih vrata." Prema Nikolićevim rečima, direktor Zavoda za statistiku je obećao da će uvek moći da se dobije presek rezultata u tom času, ali samo na zahtev predsednika SIK-a, koji se inače veoma retko pojavljivao. "Sve do utorka uveče nismo imali uvid ni u jedan birački materijal niti u izveštaj, osim što smo čuli kako predsednik SIK-a čita pripremljeno saopštenje", kaže Nikolić.
       Zvanični rezultati usvojeni su na sastanku u sredu u noć, koji nije mogao da počne na vreme jer je predsedniku javljeno da je pozlilo njegovoj supruzi. To je izveštaj o rezultatima na papiru formata A4, u čiju verodostojnost članovi SIK-a nisu imali nikakvu mogućnost da se uvere.
       Ishod je žalba Ustavnom sudu jer je SIK, kao prva instanca, odbio sve prigovore čak i posle događaja za koje se prosto ne može verovati da su se dogodili sto godina posle propasti Divljeg zapada. Primera radi, kako navodi Zoran Ivošević, razrešeni sudija Vrhovnog suda, predsednik Društva sudija i jedan od sastavljača žalbe, za odbacivanje žalbe na rezultate predsedničkih izbora u SIK-u je glasao i Zvonimir Tomanović, predstavnik SNP Crne Gore. Ali Zvonimir Tomanović uopšte nije član Izborne komisije za predsedničke izbore, već samo za Veće građana! A taj jedan glas je bio presudan za odbacivanje žalbe.
      
       Primeri
       Primer broj dva: Izborna komisija izborne jedinice u Vranju je, zbog nepravilnosti, poništila izbore za savezne poslanike na nekim biračkim mestima u opštinama Gnjilane, Uroševac i Štimlje. Ali, nije poništila i rezultate predsedničkih izbora - za to je, rekli su, nadležna centralna izborna komisija, dakle SIK, i takva je odluka, kako tumači sudija Ivošević, ispravna. Treba, dakle, poništiti i predsedničke izbore. Tako nastaje mutant-dokument za koji piše da ga je napravila Izborna komisija u Vranju, sa potpisom (pravim? lažnim?) predsednika u Vranju Živorada Tasića, ali sa pečatom Savezne izborne komisije! Tri člana izborne komisije u Vranju pismeno su posvedočila da ta izborna komisija nikada nije donela taj dokument. Falsifikat? Falsifikat. S pečatom SIK-a.
       Primer broj tri: "Kosmetski izborni materijal uzet je u razmatranje posle više od 18 časova posle zatvaranja biračkih mesta, čime je probijen zakonski rok. Taj materijal, po zakonu, ne može biti uzet u razmatranje", kaže Zoran Ivošević. I uzgred napominje da su mnogi od pridošlih listića za predsedničke izbore (sa zaokruženim Miloševićevim imenom) bili nepresavijeni, što pokazuje koliko se "radilo" na brzinu.
       Toliko o pravnoj invalidnosti rada SIK-a. Ima još, ali neka nešto ostane i za Ustavni sud.
       Ove nepravilnosti na razne načine utiču na promenu izbornih rezultata, ali kao ishod imaju uglavnom to da rezultat Vojislava Koštunice svode ispod polovine glasova, što zahteva drugi krug izbora.
       Ipak, najčuvenija zloupotreba, koja će, kakav god da bude ishod, obeležiti ove izbore, odnosi se na čuvenih 145 000 glasova sa Kosova. Ti glasovi su se pojavili nakon što su svi stranački izborni štabovi - i onaj Nikole Šainovića - bili manje-više saglasni da je na Kosovu glasalo ne više od 45 000 birača.
       Demokratska opozicija Srbije obelodanila je da su ti glasovi stigli sa biračkih mesta na Kosovu koja nisu otvarana ili ne postoje, a kuriozitet je svakako biračko mesto u Podujevu za koje je objavljeno da se danas u njemu nalazi sedište Kosovskog zaštitnog korpusa, nastalog iz OVK. Sudija Zoran Ivošević navodi podatke koji svedoče o trijumfu Slobodana Miloševića na ovim biračkim mestima. Podujevo: od 1 573 upisana svi glasali i svih 1573 za Slobodana Miloševića; Štimlje 3: okruglo
       6 000 birača, svih 6 000 za Miloševića; Prizren 29: 4 002 upisana i opet svi do jednog za Miloševića, i tako dalje. Poseban je fenomen što je Miloševićev procenat, prema izveštaju SIK-a, smanjen upravo u periodu kad su stizali po njega najpovoljniji rezultati i obratno, Koštunici je podignut procenat u trenutku kada ga je Milošević tukao sa 200:1 u glasovima.
       "Prema mojim saznanjima, izgleda da su statističari isključeni iz procesa brojanja glasova posle nekih obrađenih 80 procenata materijala - to je bilo u utorak, i zvanični rezultati su objavljeni tek sutradan, što znači da se u tom intervalu nešto dogodilo", kaže Miladin Kovačević, danas funkcioner u SPO-u a ranije direktor Zavoda za statistiku.
       Krajnje problematična odluka SIK-a odnosi se na broj upisanih birača, koja se pre i posle izbora razlikuje za oko 600 000, što je, razume se, podjednako i nemoguće i nedopustivo. Objašnjenje glasi da u posleizbornoj evidenciji nisu uzeti u obzir glasači sa onih izbornih mesta (na Kosmetu) gde biračka mesta nisu ni otvarana. Miladin Kovačević pita u čemu je načelna razlika između onog što nije glasao jer nije otvoreno biračko mesto i onog koji nije glasao iako jeste imao svoje biračko mesto? I jedan i drugi čine biračko telo.
      
       Odziv
       "Na izborima 1992. godine saopšteno je da je odziv bio 69,5 procenata birača, i to na biračkom telu koje obuhvata i kosovska biračka mesta. Ovoga puta je odziv 69,7 procenata bez Kosova. Nedoslednost u načinu obračuna je očigledna. Ako bi se ovogodišnji odziv primenio na celokupno biračko telo kao 1992. godine, iznosio bi na ovim izborima oko 65 procenata, znači velika četiri procenta manje nego tada. A već je i golim okom bilo jasno da je odziv na ovim izborima bio ubedljivo najveći do sada i mislim da je to razlog zbog čega se izveo ovaj trik sa smanjenjem ukupnog broja birača - da krađa bude manje vidljiva", kaže Miladin Kovačević.
       U nameštanje rezultata zasnovanom na čisto statističkoj manipulaciji Kovačević ne veruje zato što statističari unose podatke kakvi im se predoče, nije njihovo da proveravaju. A procedura izborne krađe podrazumeva naknadno usklađivanje situacije sa statističkim rezultatima - znači, moraju se falsifikovati zapisnici i stanje u biračkim kutijama dovesti u sklad sa rezultatima.
       "Kada su rezultati nepovoljni, statistika se jednostavno eliminiše, kao što se i sada desilo. Ko bi hteo da učini statističku prevaru, morao bi da za to oformi čitav tim, a to je praktično nemoguće jer ne bi mogla da se zaštiti tajnost. Pri tome, oni koji su u stručnom smislu najkvalifikovaniji obično raspolažu i najvećim ličnim integritetom, i obratno, oni koji bi na to možda bili spremni, ne bi umeli", kaže Kovačević.
       Najzad, osim mnogih primedaba na njen rad, Savezna izborna komisija govori nešto i o samoj sebi. Umesto da odgovori na argumentovane žalbe za kršenje mnogih zakona, Borivoje Vukićević se u ime cele Komisije svađa sa izbornim štabom DOS-a, koji je, doduše, poput samog SIK-a, više puta navodio različite rezultate, ali nijednom ispod zakonskog minimuma od 50 procenata za Vojislava Koštunicu. U DOS-u, inače, kažu, da nije reč o mnogo raznih rezultata, nego da se delom radi o "popuštanjima" tipa "čak i da je kako vi kažete, opet smo pobedili u prvom krugu".
      
       SRBOLJUB BOGDANOVIĆ
      
       VLADIMIR MARTINOVIĆ
      
      
Izvinjenje Gorice Gajević

Radikalna struja i dalje preovlađuje i u SPS-u i u JUL-u. Da li je to samo blef pokeraša ili samoubilačko srljanje u krvoproliće?
       Levica se zatvorila u sebe i isturila bodlje prema "spoljnjem neprijatelju". Visoki funkcioner levice utučeno kaže: "Skoro 90 odsto establišmenta se pretvorilo u policajce, samo cinkare jedan drugog."
       Ipak, ponešto procuri i sa skupova levice. Suština je da u ovom trenutku i dalje bolje stoje radikalne struje i SPS-a i JUL-a, upravo one koje su bile arhitekti izborne katastrofe. Da li je to samo blef pokeraša ili samoubilačko srljanje u krvoproliće?
       JUL je čvrsto ostao pri svojim radikalnim stavovima po kojima svako ko ne misli kao ta stranka jeste dokazani izdajnik, strani plaćenik, pokazivač ciljeva NATO avionima. Činjenica da u javnosti više nema u velikoj količini ljudi koji su simbolizovali radikalnu struju JUL-a, dakle nije dokaz da se išta promenilo u filozofiji levljeg dela levice.
       A pokušaja je bilo. Na raznim sastancima JUL-a Aleksandar Vulin, Slobodan Čerović, Željko Mitrović i donekle Dragoljub Kočović su dokazivali da je generalna linija JUL-a pogrešna. Najžešće su ih kritikovali LJubiša Ristić i profesorka Mira Marković.
       Ni u SPS-u nisu prošle kritike radikalne struje čijim se oličenjem smatraju Nikola Šainović i Gorica Gajević, kao ni osporavanje "liderske uloge JUL-a". Slobodan Milošević je ponovio priznanje Ivice Dačića da ih je na lokalu znatno oštetio izborni zakon kojeg su sami socijalisti doneli. Sve snage treba uložiti u drugi krug, akcijaški kratak i jasan je bio Milošević.
       Jedino iznenađenje na levici je priredila Gorica Gajević. Pošto njena izjava da je levica izgubila lokalne izbore zbog loših kadrova nije naišla na odobravanje članova Izvršnog odbora, generalna sekretarica SPS-a se na sastanku predsednika opštinskih odbora sa Miloševićem izvinila zbog te tvrdnje, rekavši, doduše, da je bila pogrešno shvaćena.
      
       DRAGAN BUJOŠEVIĆ


      
      
Moj prijatelj

"...Odoleti ovakvoj muci, čiji je scenario pripreman u inostranstvu, sa izuzetnom upornošću da se realizacija i dokrajči, može ličnost kao što je Slobodan Milošević. Crni letopis piše istoriju crvenim slovima. Sve će to moći daleko realnije da se sagleda u jednom periodu budućnosti, kada bude došla do izražaja narodna mudrost: Ko crno želi, crno mu se piše, a ko drugome jamu kopa, sam u nju upada. Viriće 'Brankovići' kao miševi iz rupa i pitaće se šta im je sve trebalo da otkažu pomoć državi kada stenje pod pritiskom stranih neprijatelja, koji za jednog svog, žrtvuju sto 'tuđih'. Proći će olujno vreme, pa će, kako to književnik slikovito kaže, 'polegli korov uspraviti se, a jablanovi ostati polomljeni'. Međutim, Slobodan spada u red neuništivih jablanova. Onih nepoleglih, čvrstih, dostojanstvenih, hrabrih, pa stoga jakih. Jakima ni topovi ništa ne mogu, za slabe je i brezova grana dovoljna."
       Borivoje Vukićević, predsednik SIK-a, u knjizi "Pravdu sam delio", strana 94-95 ("Kultura" - Beograd,1999.godina, recenzent Milisav Milenković - sekretar SIK-a)


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu