NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Mesto pod suncem

Da li će Vin, Anem i Mreža preživeti tranziciju koja podrazumeva i ukidanje donacija iz inostranstva

      Na programima oslobođenih televizija Nove RTS, Politike, Studija B pre svih, Beograđani su proteklih dana prvi put imali priliku da gledaju emisije nezavisnih TV produkcija Vina, Anema i Mreže, čiji se program do sada mogao videti samo na lokalnim TV stanicama u Srbiji.
       Nastale kao reakcija na represivne postupke režima prema medijima i potrebe za objektivnim i profesionalnim informisanjem, ove televizijske produkcije i asocijacija nezavisnih elektronskih medija našle su se u promenjenim uslovima: nestao je strah od progona kojem su bili izloženi, osvojen je pristup državnim medijima. Međutim, javili su se novi izazovi - kako se održati u uslovima nove konkurencije i nepostojanja medijskog tržišta koje bi im omogućilo, pre svega, finansijsku samostalnost.
       "Kao produkcijska grupa nastavićemo sa proizvodnjom i pomoći svim televizijama. Saradnja sa lokalnim televizijama će biti nastavljena, a zbog teške situacije u kojoj se nalaze državna TV i Studio B spremni smo da pomognemo u pravljenju programa. U Beogradu nema toliko produkcijskih kuća da bi ugušile jedna drugu. Sada ćemo biti u prilici da se takmičimo i pažnja će biti usmerena na kvalitet. Najvažnije je da je stvoren prostor da novinari mogu da rade", kaže Lila Radonjić, glavni urednik produkcijske grupe Mreža.
       Veran Matić, predsednik Asocijacije nezavisnih elektronskih medija, smatra da su mediji u čijoj je osnovi nezavisnost u odnosu na režim neophodni, ali će oni doživeti reformu prema potrebama funkcionisanja u demokratskom okruženju. "Na profesionalnom informativnom planu biće potrebna ovakva asocijacija i to se pokazuje već prvih dana. Nezavisni mediji su ogroman kapital budućeg demokratskog društva i taj kapital teško da će biti pretočen u nove strukture državnih medija. Prvo o čemu razmišljamo jeste kako napraviti koncept da svaka od naših članica postane ekonomski održiva. Na drugom mestu je proces edukacije, stalne škole za radio i TV novinare, tehnička pomoć, marketinška agencija. Ako ne obrazujemo nove mlade snage, nećemo imati nove medije, već nešto tromo u medijskoj sferi", kaže Matić.
       Primeri zemalja u tranziciji pokazuju da su nezavisni mediji, koji su podsticani raznim donacijama nevladinih organizacija iz inostranstva, gotovo nestali kada se promenio režim jer su fondovi preusmereni na pomoć novim državnim medijima. U Hravatskoj je, na primer, sa smenom vlasti ubrzo nestao bogat nevladin sektor.
       "To se, nažalost, vrlo često radi naglo. Važno je da imamo zajednički odnos prema međunarodnoj zajednici i da nametnemo potrebu da se nevladine organizacije i dalje dotiraju", dodaje Matić.
       Budućnost nezavisnih TV produkcija zavisiće i od novog ustrojstva državne televizije. "Ako nova RTS bude otvorena sa 15 odsto - nezavisna produkcija ima budućnost. Do sada smo sve svoje programe besplatno davali a kad se uspostavi tržište, ti programi će imati svoju cenu", kaže Gordana Suša, glavni urednik Vina.
       Programske šeme neminovno će pretrpeti promene sa prestankom gladi za informacijama.
       "Informativni program B 92 napraviće niz projekata i programa sa temama:istina, odgovornost, pomirenje. Smatramo da su te teme neophodne ovom društvu, da se ne zaboravi ono što je bilo."
       Uskoro će, međutim, postati jasnije i razlike u idejnoj koncepciji medija. Profesor dr Vladimir Cvetković, savetnik u Radio Indeksu, očekuje i neke "niske udarce".
       "Ono što je izvesno jeste da će biti velika i žestoka konkurencija i da se mogu očekivati i niski udarci. Na novom tržištu ima dosta medija koji su crpli sredstva iz raznih izvora, privatnih fondacija pre svega. Pretpostavljamo da će biti dosta nelojalne konkurencije. Neke udarce već smo osetili. Tržište će umeti da prepozna kvalitet, ali s obzirom na to smo još daleko od funkcionisanja tržišta u medijskom prostoru, ima dosta prostora da sam profesionalni kvalitet ne bude odlučujući. Pretpostavljam da će se na nekom idejnom planu programske usmerenosti medija izdvojiti konkurencija između 'građanistički' orijentisanih medija, s jedne, i onih koji su osetljivi na priču o nacionalnom identitetu, s druge. Radio Indeks nastojaće da održi i pojača programsku usmerenost koja je utemeljena na vezi nacionalnog i demokratskog, dok će drugi mediji odlaziti u jednu ili u drugu krajnost", smatra Cvetković.
      
       ANA OTAŠEVIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu