NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

"Kumovi" pravne države

Lica ljudi koji danas defiluju pred državnim tužiocem Hrvatske ne odaju nikakve "lombrozovske tipove", ali su optužnice protiv njih čitane satima, a glave su im došla poznanstva s političarima bivše vlasti kojima njihove usluge više nisu bile potrebne

      Prvih godina rata bila su to gospoda u Armanijevim odelima i svilenim Kardenovim košuljama. Izlazili su iz skupih metalik automobila koji su bešumno klizili ulicama Zagreba. Telohranitelji su im palili cigarete, a političari spremno otvarali vrata. Ako se i dešavalo da brava nije popuštala odmah, dobro se znalo gde treba da se podmaže. Hrvatskom bi tada krenuli konvoji "mercedesa", BMNJ-a ili "audija" iz kojih su "ljudi od poverenja" iznosili "aktovke" sa svežnjevima najrazličitijih valuta i ostalih papira od vrednosti. Onda se sve promenilo. Od nekadašnjih vlasnika Hrvatske, čijim je novcem bilo kupljeno skoro dve trećine bivše partijske nomenklature, gospoda "biznismeni" naglo su preimenovani u mafijaše. Ako ih je na okupu bilo više, nazvani su "zločinačkom organizacijom".
      
       Kriminalni kosmopolitizam
       Jedna takva grupa pred županijskim sudom u Zagrebu upravo pokušava da dokaže svoju nevinost. Sve su to ljudi između trideset i četrdeset godina, mnogi su ratni veterani, neki su i odlikovani, a većina je u dobrim odnosima sa političarima koji u Hrvatskoj više nisu u modi. Upravo oni su im i došli glave. Hapšenje "zločinačke organizacije" bio je jedan od spektakularnijih poteza sada poražene Hrvatske demokratske zajednice koja je, pred same izbore, pokušala da ubedi javnost da Hrvati ipak žive u pravnoj državi. U zgradu županijskog suda na zagrebačkom Zrinjevcu tada je bukvalno ugurano petnaestak pripadnika mafijaškog lanca, a neke od njih policijski specijalci s crnim čarapama na glavama čak su nosili na rukama.
       Svi odreda optuženi su za najteže povrede zakona, od ubistava do nanošenja teških telesnih povreda, od krađa, organizovanja lanca preprodaje droge i prostitucije do ucena i "reketa". Ni jedan od dvadesetak optuženih kojima je počela da sudi nova vlast u Hrvatskoj ne oseća se krivim za nedela iz optužnice mada bi ona mogla da postidi i najokorelije svetske zločince. Osamnaestorica optuženih očito su tek vrh ledenog brega u organizovanom kriminalu podzemlja hrvatske metropole. Lica ovih ljudi koja danas defiluju pred državnim tužiocem ne odaju nikakve "lombrozovske tipove". Istina je da su uglavnom kratko podšišani, ali veoma uglađenih manira, dobro odeveni i dobro raspoloženi. NJihova imena i prezimena otkrivaju šarolik nacionalni sastav, što upućuje na neku vrstu kriminalnog kosmopolitizma u inače prilično ksenofobičnom nacionalnom okruženju. Iza ovih ljudi sada više niko ne stoji. Nekada uticajni političari koji bi mogli da im olakšaju sudske kazne, sada im s prezirom okreću leđa. Čak ni ratna odlikovanja ovde nemaju velikog uticaja. Ni jedan od visokih oficira Hrvatske vojske danas ne želi da ima veze s ljudima koji su javno optuženi za ubijanja, silovanja, krađu, prostituciju, rasturanje droge. Radi se o ljudima kojih se niko više ne seća, jer njihove usluge nikome više nisu potrebne.
       U istražnom postupku protiv "zagrebačke mafije" ispitano je, inače, više stotina ljudi, pa su u javnost pušteni i neki pikantni detalji. Nacija je, recimo, saznala da su omiljene novinarke državne televizije, koje su godinama vodile udarni večernji dnevnik, svoju ekskluzivnu garderobu nabavljale upravo od pripadnika "zločinačke organizacije". Užasnute novinarke i bivše HTV-ove urednice koje su pred pet miliona Hrvata svako veče ponosno pokazivale odeću poznatih francuskih i italijanskih kreatora, sada s indignacijom odbijaju svaku pomisao da su etikete na njihovoj odeći lažne, a njihov žurnalistički ugled jeftin falsifikat domaćeg kriminalnog i političkog podzemlja.
      
      
       Beogradsko saučešće
       U ovu otužnu priču spada i dve i po godine stara pogibija "kralja hrvatskih kockarnica" Zlatka Bagarića. Bagarić je ubijen u zagrebačkoj periferijskoj četvrti Dubrava, poznatoj po lancu zlatarskih radnji i skupim doseljeničkim kućama. NJegova sahrana na starom i uglednom zagrebačkom groblju Mirogoj okupila je mnoge mafijaške "bosove" u Zagrebu, a poseban kuriozitet bio je telegram saučešća koji je iz Beograda uputila porodica LJube Zemunca. Zlatko Bagarić sahranjen je u blizini mirogojskih arkada, rame uz rame sa najpoznatijim književnicima, filozofima i državnicima hrvatske nacionalne istorije, a njegovoj sahrani prisustvovale su i mnoge ugledne ličnosti iz "hadezeovskog doba".
       Sudski proces protiv zagrebačkih mafijaša već je podelio pravne krugove u Hrvatskoj. Umesto da im bude suđeno u jednoj od dvorana županijskog suda, gde se, inače, sudilo i ustaškom zapovedniku Dinku Šakiću, osumnjičeni su odvedeni u posebno odabranu dvoranu zagrebačkog zatvora Remetinec, u kojem Šakić izdržava kaznu od dvadeset godina robije. Advokati osumnjičenih za organizovani kriminal demonstrativno su napustili suđenje, jer smatraju da zatvorska dvorana u javnosti stvara predubeđenje da su osumnjičeni krivi, čime je presuda već unapred izrečena. Dodatnu bizarnost ovom procesu daje institucija "pokajnika". Jedan od osumnjičenih, Tomislav Marinac, inače lična pratnja hrvatskog generala Martina Špegelja, odlučio je da raskrsti sa svojom kriminalnom prošlošću i progovori o svemu što mu je poznato o lancu preprodaje narkotika u Hrvatskoj. Kao u američkim filmovima o slavnim mafijašima, to mu obezbeđuje pomilovanje i daje garancije za sigurnu starost. NJegovi saučesnici u zločinima, zauzvrat, treba da se pripreme na nove kompromitantne detalje i teže kazne.
       Kad bi se kvalitet pravne države merio isključivo zaposlenošću nacionalnog pravosuđa, Hrvatska bi mogla da postidi mnoge zemlje u Evropi. Pred državnim sudovima sada se smenjuju najrazličitiji profili ljudi. Od notornih ratnih zločinaca, nekad uspešnih biznismena, preko ministara u bivšim vladama do trgovaca drogom i telohranitelja poznatih političara. Opštinski sud u Zagrebu trenutno sudi poznatom medijskom magnatu, Miroslavu Kutli, nekadašnjem miljeniku pokojnog hrvatskog predsednika Franje Tuđmana i njegove porodice. Kutle je osumnjičen za proneveru 47 miliona kuna (milion kuna približno iznosi 250 hiljada maraka) koje je izvukao iz zagrebačkog preduzeća "Tisak" u doba dok je bio na čelu njegove uprave. Mada je optužnica protiv Miroslava Kutle čitana puna dva sata, ni on se ne oseća krivim. Vreme u pritvoru iskoristio je da pročita Marksov "Kapital" i utvrdi poznate odeljke o jednostavnoj i proširenoj šemi proizvodnje, a posle toga se posvetio proučavanju čuvenog "Uvoda u psihoanalizu" Sigmunda Frojda.
      
       Student i profesor
       Četrdesettrogodišnji medijski bogataš poreklom iz Širokog Brijega u zapadnoj Hercegovini, otkuda, inače, potiče glavnina domaćih bogataša iz prethodnog režima, slovio je za najbogatijeg čoveka u Hrvatskoj. Poseduje na desetine luksuznih kuća u zemlji i inostranstvu, sve uticajnije medije i lanac robnih kuća. Smatraju ga i čovekom koji u velike igre političkog kriminala nikada ne ulazi bez skrivenog aduta u rukavu. Nekoliko godina pre smrti bivšeg prvog čoveka Hrvatske, Kutle je pao u nemilost dr Franje Tuđmana, ali ga to nije nimalo uplašilo. Upravo suprotno. Ozbiljno se naljutio i zapretio tadašnjem predsedniku države da će, u slučaju neke harange protiv njega, pred luksuznu vilu na Pantovčaku, u kojoj danas radi novi predsednik Stjepan Mesić, dovesti nekoliko stotina hiljada radnika koji su bili zaposleni u preduzećima ovog hercegovačkog bogataša. Kutle je bio umešan i u jednu od najpoznatijih kriminalnih afera u Hrvatskoj koja je direktno optuživala bivši državni vrh i nekadašnjeg Tuđmanovog savetnika za unutrašnju politiku dr Ivića Pašalića. Bila je to čuvena afera "Dubrovačka banka" u kojoj je ucenjeni direktor banke nepovratno morao da "posudi" Miroslavu Kutli ogromne svote novca. Kutle se pominjao i kao tajni vlasnik tiražnog zagrebačkog "Večernjeg lista" koji je za bagatelnu svotu prodat anonimnom kupcu na egzotičnim Devičanskim ostrvima. Novinari nikad nisu saznali ko ih je, kome, zašto i pošto prodao, a svako istraživačko novinarstvo u ovom slučaju bilo je osuđeno na propast. Miroslav Kutle bio je i porodični prijatelj mnogih nezavisnih hrvatskih novinara koji su se vrtoglavo probijali na malim ekranima. Mada su se reklamirali kao žurnalisti "bez dlake na jeziku", njihova povezanost sa "režimskim bogatašima" bila je vidljiva već po količini prstenja na rukama...
       Suđenje Miroslavu Kutli mnogi doživljavaju kao najveću priliku Hrvatske da konačno položi ispit pravne države. Ne samo zato što je čovek koji je, prema nekim vestima, iz zemlje izneo deset milijardi dolara, bivši student aktuelnog nacionalnog ministra pravde Stjepana Ivaniševića, nego i zato što će presuda Kutli pokazati da li nova vlast ima nameru da nastavi stopama poražene Hrvatske demokratske zajednice ili će prekinuti praksu protežiranja sumnjivih mecena. Da bi dokazali svoju nezavisnost od dnevne politike, hrvatski sudovi danas sude i bivšem ministru turizma u prethodnoj vladi mr Zlatka Mateše, Istraninu Ivanu Heraku. Kao i ostali osumnjičeni, ni Herak ne vidi ništa loše u tome što je svoju ministarsku poziciju iskoristio da supruzi i poslovnim prijateljima obezbedi veliko materijalno bogatstvo. Heraku se sudi u Puli, a uhapšen je čim se promenila vlast u Hrvatskoj. Novinare je posebno uveselila njegova izjava neposredno pred saznanje da će biti uhapšen. Na svečanoj primopredaji ministarske vlasti novim kolegama, Ivan Herak arogantno je izjavio da će se veoma brzo vratiti u državnu politiku, ali na znatno uticajniju funkciju od ministarske. Dok se to ne obistini, bivši ministar turizma čeka presudu u pritvoru istražnog centra županijskog suda u Puli. Kako bi borba protiv kriminala, korupcije i svih vrsta zločina u Hrvatskoj bila što uverljivija, izvesno je skoro osnivanje "antimafijaških ureda" u mnogim hrvatskim gradovima. Svaki od njih naciju će koštati šest miliona kuna, pa se treba nadati da će osim fikusa, kompjutera i sekretarice, ove kancelarije posećivati i ljudi sa dovoljno znanja, morala i skrupula da isprave greške bivše, a ne dovedu u iskušenje sadašnju vlast u Zagrebu.
      
       ZORICA STANIVUKOVIĆ
      


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu