NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Biti ili ne biti

"NE" EVRU

      Najstarija monarhija u Evropi nije previše uzdrmana posle odbijanja jedinstvene evropske valute na referendumu 28. septembra ove godine. Za sada.
       Osim očajnih političara i vodećih privrednika, u stabilnoj i bogatoj Danskoj danas se retko ko tako pedantno osvrće na nedavno održano glasanje i činjenicu da, ipak, nisu postali 13, "baksuzna" članica evropskog kluba. Tim pre što za razliku od već dovoljno klimavog evra, danska ekonomija - koja već godinama beleži jednu od najnižih stopa inflacije u Evropi i prosečnu platu od 2 000 dolara - gotovo da nije ni osetila posledice narodnog "ne".
       No, predstavnici vlade u Kristijansborg palati i te kako podrhtavaju zbog naknadnih loših posledica. Kažu, realno je očekivati da će, prilikom donošenja političkih odluka u institucijama Evropske unije, uloga Kopenhagena biti znatno slabija. Približno iste strahove gaji i švedska vlada jer je, u nameri da i sama zakaže slično izjašnjavanje, budno iščekivala ishod referenduma u komšiluku.
       Danska država do sada je organizovala šest referenduma s pitanjima vezanim za evropsku porodicu. Do sada je, takođe, jedina koja je članstvo u Evropskoj monetarnoj uniji podvrgla javnom testu. Pedeset i četiri odsto građana glasalo je protiv, 46 odsto glasalo je za evro. Trenutno superpopularni danski reditelj Lars von Trir ("Dancer in the dark") hamletovski je procenio da je rezultat referenduma "tako danski", odnosno da su ponovo stali na pola puta.
       Sporazum iz Mastrihta Danci su prvobitno odbili (1992), da bi ga godinu dana kasnije ipak prihvatili, ali s izvesnim ograničenjima od kojih su najvažnija "ne" evru i "ne" zajedničkoj odbrani. Neskriveno veruju da im je članstvo u NATO-u dovoljno, skriveno je presudila stalna zebnja zbog velike Nemačke.
       Od 1993. godine, Danskom upravlja koaliciona vlada na čelu sa Socijaldemokratskom partijom. Ukoliko se ne računaju ekstremna desnica i ekstremna levica, politički milje, baš kao i u Švedskoj, nesumnjivo je opredeljen za sve mehanizme EU. Od 36 dnevnih novina, 35 zastupa interese "Da" kampanje. Premijer Poul Ndžrup Rasmušen priznao je da je rezultat referenduma i njegov lični poraz.
       "Važno je biti deo Evrope, ali je važno biti i nacija", izjavila je Pia Kjersgard, predsednica ultradesničarske Danske narodne partije. Na drugoj strani, Drud Dalerup, predsednica Junskog pokreta koji okuplja i pojedince iz svih danskih stranaka skeptičnih prema evru, naglašava da zajednička moneta EU nije ekonomska, nego politička kategorija. Prema njenim rečima, pažljivo se treba ophoditi prema svim "evropskim" inicijativama zato što se lako može skliznuti u potpunu unifikaciju i gubitak autonomije, stvaranje Ujedinjenih Država u Evropi.
       Protivnici potpune evropske unifikacije, opet, ne vide ništa loše u Evropi "s dve brzine" (druga brzina su Velika Britanija, Danska i Švedska, van Evrolenda i Šengenskog sporazuma), pogotovo što će time, dodaje Dalerup, pridošlicama u EU iz centralne i istočne Evrope pokazati da se ne moraju - ako neće - odreći nacionalnih ekonomija kako bi ušle u Evropsku uniju.


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu