NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Leksikografski poduhvat

NAZIV: Rečnik psihologije
AUTOR: Žarko Trebješanin
IZDAVAČ: Stubovi kulture, Beograd 2000.

      Sulejman Hrnjica
      
       Pisanje pouzdanog vodiča kroz lavirinte psihologije je nesumnjiv znak intelektualne hrabrosti autora. Sakupiti, srediti, odabrati i vrednovati 3 500 ključnih pojmova u tako razuđenoj teorijskoj i primenjenoj disciplini kao što je psihologija, bio je zadatak koga se poduhvatio prof. dr Žarko Trebješanin, profesor Univerziteta u Beogradu i autor brojnih knjiga i studija, uključujući i dve verzije Leksikona psihoanalize.
       Profesor Trebješanin je sebi postavio više negoli ambiciozan zadatak: sažeti najvažnije ideje u postojećim psihološkim disciplinama i pravcima unutar disciplina, uneti red i smanjiti semantičku pometnju u ovoj oblasti. Osnovni principi za koje se opredelio pri realizaciji ovog poduhvata bili su: potpunost, sažetost, preciznost i pouzdanost; preglednost i objektivnost; kritički pristup i autorski pečat.
       Za vrednovanje ovog autorskog i izdavačkog poduhvata, posebno je značajna činjenica da se autor opredelio da ceo autorski posao obavi sam, uprkos činjenici da među pojedinim orijentacijama, čak i unutar iste oblasti, postoje tako suštinske razlike da je dijalog među njima praktično nemoguć. Razvoj unutar tradicionalnih oblasti i pojava novih, kako teorijskih, tako i primenjenih disciplina, sadržavao je rizik nepotpunog predstavljanja, ali je opredeljenje za autorski tim sadržavalo opasnost povećanja semantičke pometnje. Autor se opredelio za usamljenički poduhvat, svestan i prednosti i opasnosti koje iz toga proizlaze.
       Okosnica Rečnika čine ključni pojmovi najvažnijih teorijskih i primenjenih psiholoških disciplina i njima srodnih oblasti, koje su nužne za razumevanje psiholoških pojava i procesa. Uz pojmove iz opšte i eksperimentalne psihologije, psihologije ličnosti i razvojne psihologije pridružene su prateće odrednice iz filozofije, sociologije, pedagogije, neurologije i fiziologije. Pojmovima iz kliničke psihologije i psihodijagnostike pridružene su odrednice koje sadrže ključna saznanja iz psihoanalize, psihopatologije i psihijatrije. Socijalnopsihološkim odrednicama pridružena su relevantna saznanja iz sociologije. Pojmovi iz psihometrije i statistike (uključujući i pojmove iz matematičke psihologije) čine dobro predstavljenu celinu. Uočljivo je nepristrasno korišćenje izvora iz vodećih psiholoških centara (američkih, britanskih, ruskih i francuskih).
       Primenjene psihološke discipline, pre svega jedna tako stara i tradicionalna oblast kao što je pedagoška psihologija, te novije oblasti primene kao što su forenzička psihologija, psihologija marketinga, inženjerijska psihologija i psihologija osoba sa smetnjama u razvoju, znatno su skromnije predstavljene. Iako je u predgovoru nagovešteno da su u obradu odrednica uključeni relevantni doprinosi domaćih autora, nije sasvim jasno koja originalna objašnjenja potiču iz ovog izvora.
       Izabrane odrednice su, po našem uverenju, precizno i tačno predstavljene čitaocima. Jedinstven pristup pisanju odrednica kao princip korišćen je elastično. Većina važnijih odrednica je predstavljena po ključu: etimologija termina, kratka definicija, autor, teorijska orijentacija kojoj pojam pripada, kao i vreme kada se pojavio. U delovima opisa složenih pojmova ukazano je na njegove sastavne komponente, eventualna različita značenja u okviru pojedinih psiholoških disciplina, kao i njegovo mesto i značaj u sistemu srodnih pojmova.
       Autor se opredelio da ovaj rečnik, po bogatstvu odrednica, obimu i načinu obrade bude između standardnog rečnika i enciklopedije. Istovremeno, definisao je i idealne zahteve koje treba da zadovolji obrada pojedinih ključnih odrednica i bio svestan njihove kontradiktornosti. Decenijski rad na ovakvoj vrsti dela, a verovatno i zamor koji iz toga proizlazi, doveo je do izvesnih neravnomernosti u dužini i strukturi obrade pojedinih odrednica koje su lako popravljive u narednim izdanjima. Pored već pomenute nedovoljne zastupljenosti pojedinih oblasti primenjene psihologije, izvesne neusaglašenosti, po našem uverenju, potiču od toga što je većina pojmova preuzeta iz leksikona psihoanalize (istina, uz skraćivanja). Dužina ovih odrednica je, po pravilu, još neprimerena važnosti ovih pojmova u celokupnoj oblasti psihologije, što je lako moguće korigovati u narednom izdanju. Primedbe ove vrste mogu se uputiti većini sličnih leksikografskih dela iz ove oblasti, kako domaćih, tako i stranih.
       Sa druge strane ovih primedbi stoje nesumnjive vrednosti ovog dela: uspešnost u izboru najbitnijih elemenata koji čitaocu predstavljaju izabrani psihološki pojam, nepristrasnost u izboru značenja pojmova koji se koriste u raznim psihološkim disciplinama i orijentacijama, i veoma lep i jasan stil pisanja. Razumljivost objašnjenja približava Rečnik širokom krugu čitalaca, od stručnjaka u oblasti, do radoznalog čitaoca. Vrednosti ovog poduhvata značajno je doprineo i izdavač koji je Rečnik veoma luksuzno opremio i uzorno lektorski i korektorski uredio.


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu