NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Deset najboljih

Kritičari koji u NIN-u redovno prate zbivanja u pojedinim oblastijma kulturnog stvaralaštva, već po tradiciji prave pang-liste najboljih i najznačajnijih ostvarenja. Ovaj bilans u 2000. započinje u ovom broju listama najuspešnijih u arhitekturi i likovnoj umetnosti

      ARHITEKTURA
      
       Novi početak
       Naš paradoks da mali građevinski obim stvara veliki urbanistički nered i široko cvetanje kiča, ove godine je, na sreću, ublažen pojavom nekoliko izuzetnih dela
       Godina koja se našla na prekretnici milenijuma (bilo da se ovaj spektakularni događaj računa na njenom početku ili kraju) protekla je u, za nas već dugo ustaljenoj, građevinskoj aktivnosti "niskog intenziteta". Nastavljena je u njoj postkumanovska obnova sa mnogo propagandne buke i skromnim rezultatima. Naš paradoks da mali građevinski obim stvara veliki urbanistički nered i široko cvetanje kiča, ove godine je, na sreću, ublažen pojavom nekoliko izuzetnih dela, koja bi, kad se uzmu u obzir i oktobarske društvene promene, mogla da znače najavu novog početka. Zanimljivo je da su sva, sa izuzetkom niškog zdanja, kreirana na radnim stolovima naših poznatih i priznatih stvaralaca.
       Zgrada u Kumanovskoj ulici, podignuta na lokaciji između dve stare višespratnice, potvrdila je izuzetnu inventivnost Branislava Mitrovića. U "hladni" rekvizitarij "haj-tek" postupka, kojim on suvereno vlada, ovom prilikom uneo je, inovatorski smišljeno - toplinu drveta. Spretnim komponovanjem klasičnog zida, metala, stakla i drveta, primenjenog na pomičnim rešetkastim panoima, Mitrović je sazdao dinamično pročelje koje originalnošću i lepotom spada u vrh našeg savremenog likovnog stvaralaštva. Dvorišne fasade, inače obično zapostavljene, u ovom slučaju kvalitetom i svežinom uspešno prate ulično lice nove građevine.
       Na Ravnoj gori gde je, ponajpre, mogla da se očekuje neka folkloristička interpretacija memorijalnog motiva, Krunić je sagradio objekat moderne univerzalne pojave pri čemu je jednostavnim gradivnim sredstvima postigao snažnu likovnu ekspresiju.
       U vreme zahuktalog crkvenog graditeljstva i umnožavanja "gračanica" i "ravanica", na Hramu Sv. Vasilija Ostroškog Mihajlo Mitrović je, novim oblicima, osobenom ornamentikom i nesvakidašnjom upotrebom materijala, učinio prvi značajniji korak ka novim izražajnim putevima u građenju pravoslavnih bogomolja.
       Iako ograničen zadržanom konstrukcijom prethodne robne kuće, Vulović je, dokazanim majstorstvom u vladanju proporcijama, ritmom i materijalom, stvorio novo delo egzemplarnog jedinstva eksterijera i enterijera, funkcionalne perfekcije i ukupne visoke ambijentalne kultivisanosti.
       Novim gradskim trgom Vršac je dobio višenamensko i višeznačno središte u čijem je projektovanju autor Cagić postavio, kao svoj imperativ, poštovanje čovečjeg merila i koraka i sproveo ga
       podjednako uspešno na opštem planu i u mnogim izuzetnim detaljima.
       Slobodno postavljenu stambenu zgradu autorski trio Keković je realizovao sa nekoliko duhovitih fasadnih novina i uzornom funkcionalnom razradom stanova.
       U naselje "Golf 12" na Banovom brdu Maltežanin Ingland je uneo mediteranski šarm iskazan neobičnom razuđenošću volumena i svetlim koloritom sa nekoliko akcenata plave boje.
       U istom naselju Aleksandar Đokić je ispričao kolažnu arhitektonsku storiju sa nekoliko anegdota, od kojih je najzanimljivija ona sa nesvakidašnjim stubom na uglu.
       Dva enterijera koji se prostorno dotiču, Bulajić i Vojvodić su koncipirali na stilski sličnim oblikovnim postulatima i izveli ih sa, takođe sličnim, vrednim rezultatskim ishodom.
       Glavnu nagradu na decembarskoj izložbi "10 godina niške arhitekture" žiri je sasvim umesno dodelio dosad nepoznatom mladom autoru Mariji Vučković za objekat u kojem su spretno kombinovane razuđene staklene forme i pune zidne mase.
       Od događaja izvan gradilišnih ograda treba pohvalno pomenuti Peti beogradski trijenale, treći tom Antologije tekstova iz istorije savremene arhitekture u izboru Miloša R. Perovića, izložbu "10 godina niške arhitekture", Salon urbanizma, takođe održan u Nišu i Dani arhitekture u Novom Sadu. Neodržavanje beogradskog Salona arhitekture je, istovremeno, glavno razočarenje sezone.
       MILORAD H. JEVTIĆ
      
      

1. Stambena zgrada u Kumanovskoj ulici - autor Branislav Mitrović
       2. Memorijalno-kulturni centar na Ravnoj gori - Spasoje Krunić
       3. Crkva na Bežanijskoj kosi - Mihajlo Mitrović.
       4. Filijala NBJ u Bulevaru revolucije 288 - Petar Vulović
       5. Gradski trg u Vršcu - Predrag Cagić
       6. Stambena zgrada u Novom Beogradu - Aleksandra, Dragana i Aleksandar Keković
       7. Stambena zgrada u naselju "Golf 12" - Ričard Ingland
       8. Stambena zgrada u naselju "Golf 12" - Aleksandar Đokić
       9. Dva enterijera u zgradi Kralja Petra 45 : Ulazni hol - Zoran Bulajić, i Salon "Hemofarma" - Goran Vojvodić
       10. Poslovno-proizvodni objekat "Vizus" u Vrežini kod Niša - Marija Vučković.


      
      
       LIKOVNA UMETNOST
      
       Čije je vreme?
       U ovogodišnjem pregledu značajnih manifestacija u oblasti naše likovne umetnosti, upadljivu prednost imaju individualne izložbe nad kolektivnim
       Sa izuzetkom naše sadašnje najveće likovne priredbe, beogradskog Oktobarskog salona čiji je domaćin ponovo postao Umetnički paviljon "Cvijeta Zuzorić", i retrospektive ostvarenja naših vajara u periodu posle 1950. godine koju je realizovao Muzej savremene umetnosti, sve ostale izložbe na ovoj rang-listi su individualne.
       Takva je i izložba u Narodnom muzeju čiji je naziv "Partenon, zapadni friz", koja evocira ime i delo možda najvećeg vajara svih vremena, velikana iz drevne antičke prošlosti, legendarnog Fidije. Iako je u Narodnom muzeju bila izložena kopija partenonskog friza, doživljaj koji su posetioci poneli sa te izložbe ostao je, izvesno, otisnut zauvek u njihovom sećanju.
       U Galeriji beogradskog kulturnog centra na izložbi radova na papiru Branka Filipovića Fila pokazalo se još jednom da neka dela koja, za života umetnikovog, nisu izlagana i skoro da su slučajno sačuvana, mogu imati prvorazrednu umetničku vrednost koja će, kao što se ovde vidi, kad-tad doći na svoje mesto.
       U Modernoj galeriji u Valjevu dogodilo se drugo iznenađenje. Čak i tako renomirani stvaralac kao što je slikar i grafičar Branko Miljuš, nije mogao da zna unapred u koje će vreme i na kom mestu doživeti svoju, možda najbolju prezentaciju.
       Da za prave stvaraoce vreme radi, potvrdilo se u Galeriji "Cepter" koja je odlučno otela od zaborava slikara Dragutina Cigarčića, predstavnika prve posleratne generacije stvaralaca izrazito modernog senzibiliteta.
       Vajar Milun Vidić potvrdio je u Salonu Muzeja savremene umetnosti da njegova generacija koja je na našu likovnu scenu stupila šezdesetih godina, još nipošto nije rekla svoju poslednju reč.
       Slikar Milan Blanuša je u Galeriji na Andrićevom vencu pokazao da njegova, nešto mlađa, generacija upravo sada ima prvu reč, onu po kojoj će se pamtiti ovo vreme. Isto bi se moglo reći za ono što je nezaboravnom izložbom kolaža učinila Jelena Trpković u ULUS-ovoj galeriji.
       Izložba bez naziva u Galeriji "Remont" na Trgu Republike u Beogradu posebna je priča. Ona je u vremenu nepovoljnom za umetničku avangardu vaspostavila kontinuitet prisustva alternativnih smerova u našem likovnom stvaralaštvu, začetih šezdesetih godina. Bio je to nastup autonomnih pojedinaca koji, zapravo, nema koncept kolektivne izložbe.
      
       ĐORĐE KADIJEVIĆ
      
      

1. Partenon, zapadni friz Narodni muzej, Beograd
       2. Skulptura posle 50-ih Muzej savremene umetnosti Beograd
       3. Četrdeset prvi oktobarski salon Beograda Umetnički paviljon "Cvijeta Zuzorić", Beograd
       4. Branko Filipović Filo Radovi na papiru Kulturni centar, Beograd
       5. Branko Miljuš, slike Moderna galerija, Valjevo
       6. Dragutin Cigarčić, slike Galerija "Cepter", Beograd
       7. Milun Vidić, skulpture Salon Muzeja savremene umetnosti, Beograd
       8. Milan Blanuša, slike, terakote Galerija Andrićev venac, Beograd
       9. Jelena Trpković, kolaži Galerija ULUS-a, Beograd
       10. Izložba bez naziva Galerija "Remont", Beograd


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu