NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Kad gora zazeleni

Iako je postignut dogovor Srba, Albanaca i Kfora o smirivanju krize u Zoni kopnene bezbednosti - smirenja nema

      Albanski teroristi ne preduzimaju velike akcije na Badnje veče i Božić zato što znaju da se tada položaji koje drže srpska policija i vojska brane sa više ljudstva nego obično. Tako je i u hotelu "Vrelo" na Badnje veče bilo više policije i vojske nego potpredsednika republičke vlade, saveznih i republičkih ministara, novinara i ostalih gostiju koji su u Bujanovačku banju došli pre svega da na svojoj koži osete lekovito dejstvo mineralnih voda.
       Međutim, uprkos dogovoru koji je uoči Nove godine postignut između Srba, Albanaca i Kfora (koji se i pismeno obavezao) u Zoni kopnene bezbednosti kao i u opštinama Bujanovac, Preševo i Medveđa - smirenja nema. Nema ga, jer se Albanci ne drže reči koju su dali Srbima i Kforu.
      
       Na ivici
       Najmanje smirenja ima u selu Lopardince koje se nalazi na rubu Zone kopnene bezbednosti, nedaleko od Velikog Trnovca.
       "Mi smo dali zakletvu. Onaj koji utekne, kuća da mu se zapali", kaže Vlada Janjić, električar i nekadašnji opštinski odbornik. "Ako bidne mnogo opasno, žene i deca mogu da odu, ali mi muški jok!"
       Za strategiju "pušku u ruke" zalažu se i Igor Stanković (18), Predrag Perišić (19) koji je 1991. godine s roditeljima došao iz Jesenica u Sloveniji, kao i Vladimir Trajković (19) koga je snajpersko zrno mimoišlo za tridesetak centimetara. Šezdesetpetogodišnji Boško Tasić ne oseća se bezbednije otkako su se tenkovi VJ ukopali u njivama ispred sela: "Kad ti pucaju na uvo, ne može da ti bude lako, a vi što sedite u Beogradu ništa od toga ne možete da čujete i baš vas briga za nas. Ako moramo, će se branimo s kolci." Boško Tasić, kao i polovina njegovih komšija, ove godine nije zasejala njive. Velimir Tasić, koji je u Malom Trnovcu imao vodenicu, kaže: "Jeste, sad treba da se melje, i stoka neće imati šta da jede,ali di smem da odem. Ima da me zakolju k'o svinjče, nasred druma."
       Od 30. decembra, kad je usmeni dogovor stupio na snagu, oteto je osam Srba i umesto da u svojim selima uklanjaju bunkere i ostala utvrđenja, Albanci prave nova. Samo u selu Lučane napravljeno je šest novih bunkera i zaklona. U selu Veliki Trnovac loše zaklonjeni snajperisti kapetana Lešija, komandanta Oslobodilačke vojske Bujanovca, Preševa i Medveđe za Veliki Trnovac, vide se na prozorima kuća kraj puta. U strahu da bi mogli biti kidnapovani, Srbi ne koriste više ni Kosmetsku ulicu koja od centra Bujanovca vodi do Velikog Trnovca.
       Konvoj od deset putničkih automobila krenuo je iz Bujanovca u Gnjilane 8. januara, u pratnji Kfora i u selu Končulj je zaustavljen. Pripadnici Kfora nisu ni pokušali da spreče alabanske teroriste koji su pretresli svih 35 Srba.
       U selo Dobrosin, koje se nalazi u Zoni kopnene bezbednosti, stiglo je 160 dugačkih cevi i 72 000 nemačkih maraka u gotovini. Očekuje se da u Dobrosin stignu i dva blindirana džipa koji su, prema saznanjima Nebojše Čovića, nemačke proizvodnje. Na područje Medveđe ubačeno je, potom i naoružano, oko 30 albanskih terorista iz Drenice.
       "Dogovor se ne krši sa naše strane. Druga strana ili ne može da kontroliše svoje ljude u potpunosti ili kupuje vreme. Veoma je važno da se i međunarodnoj zajednici i našoj javnosti pokaže spremnost za mirno i političko rešenje, ali i da smo rešeni da branimo našu teritoriju", kaže Nebojša Čović, potpredsednik u prelaznoj Vladi Srbije, i dodaje:"Albanci računaju ovako: imamo dogovor da prezimimo, da se za to vreme doinstaliramo, a kad zazeleni... Međutim, svašta može da zazeleni."
       Čović smatra da će posle demokratskih promena u Srbiji Zona kopnene bezbedosti, koja je imala za svrhu fizičko razdvajanje policijskih i vojnih snaga SRJ od snaga Kfora, izgubila svaki smisao. Smanjivanje Zone na jedan kilometar nije rešenje, jer ćemo onda u tom kilometru imati dejstva albanskih terorista. Zato smatram da bi je trebalo ukinuti."
       Za nepun mesec država je uspela u Bujanovcu da stabilizuje i konsoliduje snage VJ i policije, što je i bio najteži deo posla. Situacija je bila toliko kritična jer su albanski teroristi gotovo bez borbe zauzeli policijski punkt na ulazu u Bujanovac i postojala je opasnost da Bujanovac i Preševo budu zauzeti.
      
       Bejrut
       "Kad znate da je Bujanovac branilo desetak policajaca, jasno je koliko je situacija bila kritična", kaže Čović i dodaje da je država brzo reagovala, da su policijske snage konsolidovane, pojačane i reorganizovane i savremeno opremljene i sinhronizovane sa VJ. Takođe, bilo je potrebno povratiti poverenje građana u policiju koja je za vreme prethodnog režima Slobodana Miloševića ogrezla u korupciji.
       "Bujanovac je ličio na Bejrut, nisi mogao da se šetaš gradom bez straha da će te neko upucati", kaže Miroslav Jocić, v.d. direktora Radio-Bujanovca koji je uz Pres centar Bujanovac postao glavni informativni centar.
       Privreda je znatno oporavljena zahvatima vlade Srbije koja se odrekla prakse, tako rado korišćene u prethodnom režimu, da se direktori preduzeća koriste za promociju partije na vlasti.
       "Sada treba srediti komunalnu i socijalnu situaciju. Lokalpatriotizam je i te kako potreban, u smislu da se voli svoj grad, a ne da je on odskočna daska, da iz njega treba zbrisati", kaže Čović. Dogovoreno je da će u Bujanovcu biti završena izgradnja hale koju je JUL u vreme predizborne kampanje već otvorio. Otvaranje se očekuje krajem februara. Uloženo je oko dva i po miliona dinara u popravku i izgradnju novih puteva. Adaptirana je prva škola u Bujanovcu koja je niz godina služila kao zatvor. Doterana je nova, digitalna, telefonska centrala, popravljena je ulična rasveta...
       "Mnogo toga moglo je da bude urađeno i ranije, da je neko hteo da se bavi tim problemima", kaže Čović.
      
       LIDIJA KUJUNDŽIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu